ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Preraspodjela, a ne ukidanje predsjedničkih ovlasti, te istodobno jačanje položaja Sabora i Vlade, glavne su značajke prijedloga ustavnih promjena koje je izradila radna skupina imenovana od predsjednika
Stjepana Mesića. Prijedlog ustavnih promjena predsjednik Mesić jučer je uručio predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću i premijeru Ivici Račanu. Istodobno, prijedlog je objavljen na Internetu (www.predsjednik.hr).
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Preraspodjela, a ne ukidanje
predsjedničkih ovlasti, te istodobno jačanje položaja Sabora i
Vlade, glavne su značajke prijedloga ustavnih promjena koje je
izradila radna skupina imenovana od predsjednika Stjepana Mesića.
Prijedlog ustavnih promjena predsjednik Mesić jučer je uručio
predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću i premijeru Ivici Račanu.
Istodobno, prijedlog je objavljen na Internetu
(www.predsjednik.hr).#L#
Prijedlog su izradili Veljko Mratović, bivši profesor na
zagrebačkom Pravnom fakultetu, Branko Smerdel, profesor ustavnog
prava, Arsen Bačić sa splitskog Pravnog fakulteta, Jadranko Crnić,
bivši predsjednik Ustavnog suda, Nikola Filipović, bivši sudac
Ustavnog suda, te Zvonimir Lauc s Pravnog fakulteta u Osijeku. Oni
će sutra u Novinarskom domu održati okrugli stol na kojem će
podrobno govoriti o prijedlogu ustavnih promjena.
Preambulu, odnosno izvorišne osnove Ustava, po mišljenju radne
skupine, ne treba mijenjati, jer nemaju normativni značaj.
Smatraju da kritike upućene na nabrajanje (autohtonih) nacionalnih
manjina i termin da je RH "nacionalna država hrvatskog naroda" nisu
utemeljene, jer je u Ustavu jasno rečeno da je Hrvatska uređena kao
građanska država. Oni drže da se i u samim izvorišnim osnovama
izrijekom jamče jednaka prava pripadnicima autohtonih kao i onih
manjina koje nisu nabrojane.
Jedna od bitnijih ustavnih promjena koju predlaže radna skupina
odnosi se na ukidanje Županijskog doma Sabora. Po ocjeni
predlagača, tijekom njegova sedmogodišnjeg djelovanja potvrđene
su strepnje da ne može ispuniti očekivanja glede nadzora i
poboljšanja kvalitete rada Zastupničkog doma. Ističu da i prva
iskustva nakon siječanjskih izbora također pokazuju da, čak kada i
oporba u njemu ima većinu, nije u stanju pridonjeti kvaliteti
odlučivanja Zastupničkog doma, te da je to posebno bilo vidljivo
kod rasprave o donošenju državnog proračuna.
"U vrijeme kada države s najduljom tradicijom dvodomnog sustava,
kao što je Velika Britanija, ozbiljno razmatraju mogućnost
ukidanja drugog doma, za Hrvatsku je najbolje rješenje vratiti se
svojoj tradiciji jednodomnog parlamenta", zaključuje radna
skupina. Prema prijedlogu, Županijski dom prestao bi postojati
istekom mandata sadašnjeg sastava, u veljači 2001.
Naglašavajući kako je smisao diobe vlasti, osim funkcionalnog
odvajanja triju temeljnih grana vlasti, i omogućavanje uzajamne
kontrole i ravnoteže, radna skupina ocjenjuje kako je temeljni
zahtjev birača na parlamentarnim i predsjedničkim izborima bio
"razgradnja visoko personaliziranog sustava političkog
odlučivanja". Da bi se došlo do toga potrebna je preraspodjela, a ne
ukidanje predsjedničkih ovlasti, te istodobno jačanje položaja
Sabora i Vlade, ističu predlagači.
Stoga, Predsjednik Republike ostaje vrhovni zapovjednik Oružanih
snaga, nadzire službe sigurnosti, te zastupa RH u zemlji i
inozemstvu, ali pri tom surađuje sa Saborom i Vladom.
Predsjednik više ne bi mogao u ime države sklapati međunarodne
ugovore, odnosno to bi mogao učiniti samo na prijedlog Vlade.
Predsjedniku i dalje ostaje ovlast raspisivanja parlamentarnih
izbora i imenovanje mandatara za sastav Vlade, ali gubi mogućnost
razriješenja predsjednika Vlade. Prilikom izbora mandatara
Predsjednik bi morao voditi računa o odnosu snaga u parlamentu.
Sudjelovao bi u osnivanju diplomatskih predstavništava te
imenovanju i opozivu veleposlanika. Imenovanje veleposlanika
vršio bi na prijedlog Vlade i uz mišljenje mjerodavnog saborskog
odbora. No, i dalje bi mogao samostalno odlučivati o opozivu
veleposlanika.
Prijedlog radne skupine ne predviđa postojanje Vijeća obrane i
nacionalne sigurnosti (VONS) i Predsjedničkog vijeća. Predsjednik
može imati savjetnike, on ih imenuje, no pri tome mora voditi računa
da ne krši načelo diobe vlasti.
Predsjednik gubi ovlast sazivanja sjednica Vlade, no ostavlja mu se
mogućnost da to predloži.
Predsjedniku također ostaje ovlast raspuštanja parlamenta, uz
supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predsjednikom
Sabora. Međutim, radna skupina nije navele slučajeve u kojima se to
može učiniti. U sadašnjem Ustavu Predsjednik može raspustiti
Sabor, ako izglasa nepovjerenje Vladi ili ako u roku od mjesec dana
od predlaganja ne prihvati državni proračun.
Predsjednik je dobio mogućnost i prikrivenog veta na zakone koje
usvoji parlament. Naime, ocijeni li da je dostavljeni mu zakon
neustavan, Predsjednik može Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za
ocjenom ustavnosti. Ustavni je sud dužan odluku donijeti u roku od
tri dana.
Osim odgovornosti za povredu Ustava, dopunom članka 105.
predlagači razrađuju uvjete pokretanja postupka u slučaju da
Predsjednik počini kazneno djelo. U takvim slučajevima postupak
pokreće Ustavni sud, osim ako je Predsjednik zatečen pri počinjenju
kaznenog djela za koji je propisana kazna zatvora veća od pet
godina. U tom slučaju Predsjednik može biti pritvoren bez odobrenja
Ustavnog suda koji o tome mora biti obaviješten.
S obzirom na nedavna iskustva kada je predsjednik Tuđman zbog
bolesti bio spriječen u obavljanju dužnosti, radna skupina
podrobnije od dosadašnjih ustavnih rješenja razrađuje takvu i
slične situacije koje bi se mogle pojaviti. Među ostalim predviđa
institut kraće i duže spriječenosti Predsjednika. U slučaju kraće
spriječenosti (bolest, odsustvo, godišnji odmor) Predsjednika
zamjenjuje predsjednik Sabora, uz supotpis predsjednika Vlade. O
povratku na dužnost u tom slučaju odlučuje Predsjednik Republike. U
slučaju duže spriječenosti, uslijed bolesti ili nesposobnosti, a
posebno ako Predsjednik nije u stanju odlučiti o povjeravanju
dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima
dužnost privremenog Predsjednika temeljem odluke Ustavnog suda.
Sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade, a u slučaju nužnosti na
vlastiti poticaj. U slučaju smrti ili ostavke, koja se podnosi
predsjedniku Sabora, dužnost privremenog Predsjednika preuzima po
Ustavu predsjednik Sabora. Radna skupina predvidjela je riješenje
i za slučaj istodobne spriječenosti Predsjednika Republike i
predsjednika Sabora. U tom slučaju dužnost privremenog zamjenika
Predsjednika preuzeo bi premijer.
Veća uloga Vlade u obavljanju izvršne vlasti i korak naprijed u
uspostavi parlamentarne demokracije može se očitati kroz ukidanje
njezine dvojne odgovornosti - Predsjedniku i Saboru. Vlada bi za
svoj rad ubuduće bila isključivo odgovorna parlamentu.
Predlagači naglašavaju da uvođenje parlamentarnog sustava nije
moguće bez prava raspuštanja Sabora. Stoga u slučaju da parlament
izglasa nepovjerenje Vladi, premijer može podnijeti ostavku ili
Predsjedniku Republike predložiti raspuštanje parlamenta.
Produžen je rok u kojem je mandatar Vlade od Sabora dužan tražiti
glasovanje o povjerenju. Mandatar to mora učiniti u roku od 30 dana
od imenovanja (sada 15 dana), a taj rok Predsjednik Republike može
produžiti za još 30 dana ili dodijeliti mandat drugoj osobi. Ako u
roku od 60 dana od imenovanja mandatara nije sastavljena Vlada,
Predsjednik može formirati privremenu nestranačku Vladu.
Jačanje uloge Sabora, posebno u nadzoru izvršne vlasti, vidljivo je
kroz mogućnost interpelacije o radu Vlade ili pojedinog njenog
člana. Nakon rasprave o interpelaciji, zastupnici bi mogli
zahtjevati glasovanje o povjerenju Vladi.
Uz već postojeću ulogu parlamenta u donošenju zakona, proračuna,
promjeni granica i u drugim pitanjima, radna skupina predlaže da
Sabor odlučuje i o planovima razvitka obrambenog sustava te o
nabavci skupljih sustava naoružanja. Također se predlaže građanski
nadzor nad Oružanim snagama i službama sigurnosti. U tom cilju
predviđa se da Pučki pravobranitelj, uz ostale ovlasti, ima i
ovlast štititi prava građana u odnosima s MORH-om i Oružanim
snagama. Alternativa tom rješenju je imenovanje saborskog
povjerenika za obranu i nacionalnu sigurnost.
Za razliku od sadašnjeg Ustava, prijedlog ustavnih promjena
predviđa mogućnost angažiranja Oružanih snaga izvan hrvatskih
granica. To bi se moglo učiniti samo uz odobrenje Sabora, koje nije
potrebno tražiti u slučaju međunarodnih mirovnih misija i vojnih
vježbi.
Značajne promjene predviđaju se u sastavu i radu Državnog sudbenog
vijeća. DSV tako više ne bi imenovao državne odvjetnike, a umjesto
dosadašnjih 15, imao bi devet članova (tri suca, tri odvjetnika i
tri sveučilišna profesora).
Kako ne bi bilo Županijskog doma koji je dosada predlagao članove
DSV-a, zajednički bi to ubuduće činili Predsjednik Republike,
nadležni saborski odbor i Vlada.
Iako radna skupina nije predložila promjene članka Ustava koji
govori o udruživanju s drugim državama, član radne skupine Veljko
Mratović dao je izdvojeno mišljenje. U njemu ističe da je potrebno
iz Ustava ispustiti stavak članka, koji zabranjuje udruživanje u
balkanske saveze, te sveze koje bi mogle dovesti do obnove
Jugoslavije. Podsjećajući kako je ova zabrana unesena u Ustav 1997.
kao odgovor na međunarodne pritiske, Mratović ističe da je izmjenom
odnosa Hrvatske i međunarodne zajednice to izgubilo političku
aktualnost. Po njemu, najbolja obrana od nepromišljenih odluka
glede stupanja u savez s drugim državama je referendum.
(Hina) so/im im