POSLOVNI PREGLED, BROJ 149

POSLOVNI PREGLED broj 149 18. - 24. ožujka 2000. SADRŽAJ: ? ŽUPANIJSKI DOM DAO JEDNOGLASNU POTPORU DRŽAVNOM PRORAČUNU 2 ? ŽUPANIJSKI DOM PODRŽAO KLJUČNE ZAKONE VEZANE UZ PRORAČUN 2 ? ZASTUPNIČKI DOM PRIHVATIO DRŽAVNI PRORAČUN 2 ? ZATVORENA SJEDNICA VLADE 2 ? GUVERNER ŠKREB: PODRŽAVAMO PRORAČUN OD 48,3 MILIJARDE KUNA 3 ? GSV: OD 1. TRAVNJA OSNOVICA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE I NAJNIŽA PLAĆA 1.700 KUNA 3 ? IN-CUBO ODABRAN ZA IZVOZ PŠENICE IZ DRŽAVNIH ZALIHA 4 ? U PETAK U HFP-U SASTANAK O NAMI 4 ? TRGOVAČKI LANAC VAMA IZMEĐU OVRHE I STEČAJA 4 ? CENTROPROMET ZAINTERESIRAN ZA VAMINE NEKRETNINE 4 ? U TISKU OBAVLJENA PRIMOPREDAJA DUŽNOSTI STEČAJNOG UPRAVITELJA 5 ? RAZRIJEŠEN STARI I IMENOVAN NOVI NADZORNI ODBOR HRVATSKE BRODOGRADNJE 5 ? TEHNOLOŠKA OBNOVA BRODOGRADILIŠTA 3. MAJ 5 ? TEHNOMEHANIKA SE BORI ZA PREŽIVLJAVANJE 5 ? LANJSKA DOBIT MESSER CROATIA PLINA U REZERVE 6 ? NOVA USLUGA U TELEFONIJI - TELEPHONE ANSWERING SERVICE 6 ? PLAN INKERA: OSVOJITI VIŠE OD 50 POSTO DOMAĆEG TRŽIŠTA 6 ? DILJ PROIZVODI PUNIM KAPACITETOM NA SVIM LINIJAMA 6 ? ISTRA CEMENT INTERNATIONAL NASTAVILA USPJEŠNO POSLOVATI 6 ? OLT NE RADI 7 ? U TVINU OTVORENA TVORNICA ZA SASTAVLJANJE FURNIRA 7 ? PLIVA OSTVARILA NETO DOBIT OD 869 MILIJUNA KUNA 7 ? POČELA SJETVA ŠEĆERNE REPE 7 ? VARAŽDINSKOJ "KOKI" CERTIFIKAT ISO 9001 8 ? BROJ ZAPOSLENIH U PODRAVCI MANJI ZA GOTOVO TREĆINU U ČETIRI GODINE 8 ? REGENERACIJA GUBI TRŽIŠTE ZBOG MANJKA OBRTNOG KAPITALA? 8 ? ENDI INTERNATIONAL PRED USPJEŠNIM POSLOM S TALIJANIMA 8 ? OTVOREN STEČAJNI POSTUPAK NAD FERIMPORTOM 9 ? ELAN OD PROŠLOGA PETKA U SLOVENSKOM VLASNIŠTVU 9 ? FIŽULIĆ: HRVATSKA U WTO-U PRIJE LJETA? 9 ? DIREKTOR WTO-A NASTOJI RAZGOVARATI O PRIJAMU HRVATSKE 10 ? VELEPOSLANICI SLOVAČKE I ŠPANJOLSKE KOD FIŽULIĆA 10 ? ALARMANTNO STANJE DOMAĆE AKVAKULTURE - POTREBNA STRATEGIJA 10 ? HIZ O LOŠEM STANJU U HRVATSKOJ INFORMATICI 11 ? SINDIKATI I VLADA DOGOVORILI SE O PLAĆAMA 11 ? SPORAZUMJELI SE UPRAVA I SINDIKAT VUPIK-A 11 ? OTVOREN "ZAGREB AUTO SHOW 2000." 12 ? HRVATSKI TURIZAM PREDSTAVLJEN NA TURISTIČKOM SAJMU U PARIZU 12 ? OTVOREN SAJAM TURIZMA U BUDIMPEŠTI 12 ? HRVATSKI INOVATORI NA NAJVEĆOJ SVJETSKOJ IZLOŽBI INOVACIJA INPEX 12 ? HRVATSKO-MAĐARSKI POSLOVNI SKUP 13 ? PECEK: NIŽE KAMATNE STOPE FINANCIRANJE UVOZA OPREME IZ NJEMAČKE 13 ? NEZAPOSLENOST NA REKORDNOJ RAZINI 13 ? VIŠE OD 20 MILIJARDI USD DEFICITA U ROBNOJ RAZMJENI U POSLJEDNIH ŠEST GODINA 14 ? U PRVA DVA MJESECA KUNA OSLABILA PREMA MARKI 0,67 POSTO 15 ? SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE 15 ? OD POČETKA GODINE NA BURZI PRODANO 20,2 POSTO KAPITALA VARAŽDINSKE BANKE 16 ? DOBIT TRGOVAČKE BANKE NAKON OPOREZIVANJA 13,2 MILIJUNA KUNA 16 ? OVOGODIŠNJI PROMET DIONICAMA PIF-OVA PREMAŠIO UKUPNI LANJSKI PROMET 17 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 17 ? VIJESTI IZ SVIJETA 18 ? POSEBAN PRILOG: CIJENE KRUHA I MLIJEKA RASTU NAKON POSKUPLJENJA BENZINA? 19 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ŽUPANIJSKI DOM DAO JEDNOGLASNU POTPORU DRŽAVNOM PRORAČUNU Vladin prijedlog državnog proračuna za ovu godinu dobio je u srijedu navečer jednoglasnu podršku Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Toj odluci prethodilo je izjašnjavanje o gotovo 170 amandmana od kojih je najveći dio dobio "zeleno svjetlo". O tim se amandmanima nije očitovao vladin predstavnik uz objašnjenje da nema Vladinu ovlast. Izazvalo je to žestoke reakcije zastupnika koji su istaknuli da su ogorčeni Vladinim ponašanjem, tražeći od nje da se "ne ponaša uvrijeđeno". Županijski dom prošli je tjedan odbio prihvatiti predloženi proračun u prvom čitanju. U srijedu prihvaćenim amandmanima zastupnici su tražili povećanje proračunskih transfera županijama, gradovima, povećanje sredstava za gradnju cesta, škola, za poticaje u poljoprivredi... ŽUPANIJSKI DOM PODRŽAO KLJUČNE ZAKONE VEZANE UZ PRORAČUN Na sjednici u četvrtak poslijepodne Županijski dom Hrvatskog državnog sabora jednoglasno je podržao Prijedlog izmjena Zakona o financiranju lokalne uprave i samouprave, kao i Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak. Ta su dva zakona, pojasnio je u ime Vlade zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, zapravo povezana i predstavljaju intervenciju na prijedlog državnog proračuna. Poračunom se, naime, predlaže smanjenje bruto plaća javnih službenika za pet posto. No, sa sindikatima je dogovoreno da se neoporezivi dio plaće poveća s 1.000 na 1.250 kuna, odnosno s 12.000 na 15.000 kuna godišnje. To se sada, kaže Kuštrak, regulira izmjenama Zakona o porezu na dohodak. Njima se, također, predlaže povećanje osobnog odbitka za uzdržavanog člana i prvo dijete s 500 na 625 kuna (godišnje 7.500 kuna), dok bi se za svako daljnje dijete taj odbitak progresivno povećavao. Međutim, povećanjem neoporezivog dijela plaće, jedinice lokalne uprave i samouprave, koje se djelomice financiraju iz poreza na dohodak, izgubile bi, procjenjuje se, oko milijardu kuna prihoda. Kako bi im se to nadoknadilo, Vlada je, pojašnjava Kuštrak, predložila i izmjene zakona o financiranju tih jedinica. Njima se povećava udjel općina i gradova u porezu na dohodak s 25 na 32 posto, a županija s pet na osam posto. Kuštrak je, pritom, istaknuo kako bi udio Grada Zagreba u porezu na dohodak ostao nepromijenjen na 45 posto. Dodao je i to kako bi ti zakoni trebali stupiti na snagu u isto vrijeme kada i proračun - 1. travnja. ZASTUPNIČKI DOM PRIHVATIO DRŽAVNI PRORAČUN Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora prihvatio je u četvrtak većinom glasova Državni proračun za 2000. godinu u iznosu od 48,3 milijarde kuna. Većinom glasova prihvaćen je također i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju proračuna. Tijekom cijelog dana Vlada i zastupnici očitovali su se o više od 600 amandmana od kojih Vlada većinu nije prihvatila. Kako su objasnili predstavnici Vlade, ti su amandmani ili sadržani u amandmanima Vlade ili, zbog teške gospodarske situacije, nisu prihvaćeni. S druge strane, svojim vlastitim amandmanima Vlada je izvršila preraspodjelu u proračunu od pola milijarde kuna. "Nismo mogli prihvaćati one promjene koje bi izlazile iz ovih okvira", kazao je ministar financija Mato Crkvenac. ZATVORENA SJEDNICA VLADE Prijedlog državnog proračuna u svojim osnovnim elementima ostaje kako je bilo i predloženo - rashodna strana ostaje u planiranom iznosu od 48,3 milijarde kuna, a nema promjena i na prihodnoj strani, izjavio je u srijedu navečer zamjenik premijera Goran Granić, nakon osam i pol satne zatvorene sjednice Vlade na kojoj se Vlada očitovala i na više od 420 amandmana podnijetih na proračun u Zastupničkom domu. Vlada je u srijedu, među ostalim, prihvatila i zakonske prijedloge koji se tiču proračuna. Vlada će tako izmjenama zakona o porezu na dohodak predložiti povećanje osnovice neoporezivog dijela dohotka na 1.250 kuna, što je u skladu i sa dogovorom sa sindikatima. Isto tako, Vlada je izdala i državna jamstva za hrvatska brodogradilišta. Ona je time podržala programe četiri brodogradilišta - riječkog 3. Maja, Brodosplita i Brodotrogira te pulskog Uljanika - za završetak starih narudžbi i za izgradnju 11 novih brodova. Za dovršetak tekuće proizvodnje jamstva u iznosu 33 milijuna DEM dana su riječkom 3. Maju i to po ino kreditima tvrtke Thyssen (23 milijuna DEM) te tvrtke Salzgiter (deset milijuna DEM). Ta su kreditna zaduženja namijenjena prije svega realizaciji programa Scorpio (izgradnja još tri broda za inozemnog naručioca) te programa Van Ommeren i Calisa. Za izgradnju 11 novih brodova u trima brodogradilištima dana su jamstva u iznosu od otprilike 300 milijuna USD. Splitskom je Brodosplitu dano jamstvo u iznosu od 25,8 milijuna USD, a odnosi se na novogradnju za grčkog naručioca European Navigation iz Atene. Za program izgradnje četiri nova broda (za talijanskog naručitelja Anglo Atlantic) trogirskom je brodogradilištu Vlada dala jamstva u iznosu od 104 milijuna USD. Jamstva dana pulskom Uljaniku odnose se na ugovore o ukupno šest novogradnji za tri strana naručitelja. Riječ je o jamstvima za jednu novogradnju za Sussex Shipping Ltd. Lugano (u iznosu od 36 milijuna USD), dva nova broda za United Shipping Services (iznos od 39 milijuna USD) te tri novogradnje za Atlantica Navigazione (iznos od 95,8 milijuna USD. Davanje državnih jamstava te subvencije brodogradnji nedavno je najavio i ministar gospodarstva Goranko Fižulić. No, on je tada poručio i da je ovo zadnja godina u kojoj hrvatska brodogradnja posluje na ovakav način. To se vrijeme treba iskoristiti da se brodogradnja restrukturira i osposobi za samostalan nastup na tržištu, kazao je Fižulić, najavljujući tada i skoro raspisivanje međunarodnog javnog natječaja za financijskog konzultanta za restrukturiranje i privatizaciju brodogradilišta. Granić je izvijestio da je Vlada odlučila izvan snage staviti odluke o davanju državnih jamstava koje su ranije donesene, a nisu realizirane. U odluci koju je za Vladu pripremila Koordinacija za gospodarstvo poimenično se spominje 21 tvrtka. Zbroje li se za njih dana jamstva dolazi se do iznosa od otprilike 800 milijuna DEM ili približno 3,2 milijarde kuna. Izvan snage tako je stavljeno i često spominjano jamstvo bivše Vlade dano još sredinom srpnja prošle godine tekstilnoj grupaciji iz Grupe Gucić. Riječ je o jamstvu namijenjenom formalno poduzeću Naprijed na bankovne kredite u iznosu od 99 milijuna DEM. To je jamstvo bilo prijeporno i za vrijeme bivše Vlade, a nije ga izdalo ni bivše Ministarstvo financija, zbog neprihvatljivosti i štetnosti za proračun. Bez državnih jamstava ostat će i Slobodna Dalmacija koja je pismo namjere za tri državna jamstva bivše Vlade dobila u svibnju prošle godine. Riječ je o jamstvima na iznose od 25,5 milijuna DEM te 35,9 milijuna kuna. Na popisu tvrtki koje će ostati bez državnih jamstava s najvećim pojedinačnim iznosom je Transeuropska cesta, do konca prošle godine koncesionar na cesti Zagreb-Goričan, kojoj je jamstvo izdano na čak 200 milijuna eura. Jamstvo je bilo izdano u srpnju prošle godine, a namjera je bila da se za to izdaju obveznice i time osigura povrat kredita od 225 milijuna DEM. No, do toga nije došlo pa je početkom prosinca prošle godine iz proračuna izmiren povrat glavnice kredita. Među većim jamstvima koja su na popisu kojeg je pripremila Koordinacija je i ono od 60 milijuna USD dano Zavodu za obnovu Dubrovnika, čakovečka tvtka GK Međimurje (37 milijuna DEM), HRT (12,3 milijuna CHF), zadarski Folijaplast (25 milijuna DEM), a tu su uz ostale i PIK Vrbovec (30 milijuna kuna), Hrvatski olimpijski odbor Bjelolasica (54,6 milijuna kuna), kao i nekoliko jamstava danih još tijekom 1998., npr. Vodičanka tours (30 milijuna DEM), šibenski Poliplast (šest milijuna kuna). Vlada je također izvan snage stavila neisplaćene pozajmice poduzećima iz sredstava Hrvatskog fonda za privatizaciju po zaključcima bivše Vlade, izuzimajući jedino Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo (2,95 milijuna kuna) i vukovarski Vupik (13,8 milijuna kuna). Izvan snage stavljeni su tako zaključci o ukupno otprilike 23 milijuna kuna pozajmicama tvrtkama KTI Krapina u stečaju, zagrebačkom Jedinstvu, splitskom hotelu Lav, garešničkom DK Brestovac te Šavriću u stečaju. GUVERNER ŠKREB: PODRŽAVAMO PRORAČUN OD 48,3 MILIJARDE KUNA Ako Sabor prihvati proračun od 48,3 milijarde kuna, mi ga apsolutno podržavamo jer već nekoliko godina jasno govorimo da je s aspekta makroekonomske politike bitno da se ograniči državna potrošnja, kazao je u utorak guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb. Manji proračun i manje zaduženje proračuna značit će da se otvaraju veće mogućnosti za privatni sektor, jer što država uzima manje kredita od poslovnih banaka, više kredita ostaje privatnom sektoru, objašnjava guverner. Dodao je kako će smanjenjem poreznog opterećenja otvoriti i prostor za vođenje blaže monetarne politike - smanjenje kamatnih stopa i stope izdvajanja obvezne rezerve. Uvijek je bolje dodatno smanjenje proračuna, no ocijenili smo da bi to ove godine bilo gotovo nemoguće, s obzirom na postojeće obveze, kazao je Škreb. Istaknuo je pritom da bi središnja banka voljela da se u poračunu što veći značaj dade isplati osigurane štednje jer, s aspekta ukupne stabilnosti, ključno je da se to pitanje što prije riješi. Namjera Vlade da vrati 3,6 milijardi kuna, dio zaostalog duga bivše vlasti, također će djelovati vrlo poticajno na gospodarstvo jer, kaže Škreb, ako bi se smanjila zaduženost države, to bi sigurno pozitivno utjecalo na likvidnost. Na pitanje očekuje li da bi val stečajeva mogao ugroziti stabilnost bankarskog sustava, s obzirom da bi mnoge banke mogle ostati bez velikog dijela svojih potraživanja, Škreb kaže da se to ne bi smjelo dogoditi. Za mnoga se poduzeća već dulje zna da su u poteškoćama, stoga su, kaže, banke već davno trebale napraviti odgovarajuće rezervacije. Pritom Škreb pozitivno ocjenjuje trend okrupnjavanja u hrvatskom bankarstvu. Broj banaka morat će se smanjivati, no teško je reći koliki bi bio optimalan broj banaka na hrvatskom tržištu, kazao je. GSV: OD 1. TRAVNJA OSNOVICA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE I NAJNIŽA PLAĆA 1.700 KUNA Od 1. travnja iznos osnovice za uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranja, kao i iznos najniže plaće u državi, povećat će se s 1.500 na 1.700 kuna, dogovorili su se predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca u utorak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). Niži iznos najniže plaće moći će se zadržati određeno vrijeme u pojedinim granama ili poduzećima u kojima socijalni partneri ocijene da za to postoje razlozi - zbog, primjerice, opasnosti od povećanog otpuštanja radnika. No, odluka o povećanju doprinosa za mirovinsko osiguranje bit će prihvaćena već na idućoj sjednici Mirovinskog fonda, zaključeno je na GSV-u. "Socijalni partneri protive se bilo kakvom povećanju razine državne potrošnje, koja je izuzetno visoka, no s obzirom na nasljeđe neizbježna", izjavio je nakon sjednice GSV-a glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović, koji obavlja i dužnost predsjednika GSV-a. Nužno je u prvom polugodištu ove godine zaokružiti poreznu reformu koju Vlada nije imala vremena usuglasiti sa socijalnim partnerima, osim povećanja neoporezivog dijela plaće s 1.000 na 1.250 kuna. Vlada, sindikati i poslodavci zaključili su i da do rujna treba napraviti cjelovite pripreme za donošenje kvalitetnog i razvojnog proračuna za iduću godinu, koji treba sadržavati mjere za racionalizaciju državne potrošnje i poticanje novog razvojnog ciklusa. U sklopu toga nužna je i reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, naglasio je Begović. Za iduću sjednicu GSV-a treba usuglasiti povećanje naknada poput jubilarnih nagrada, terenskih dodataka i naknada za odvojeni život jer one u zadnjih godinu i pol nisu usklađivane, dodao je Begović. Sindikati su također uputili inicijativu o neoporezivih 12 kuna naknade po radnom danu za osiguranje toplog obroka zaposlenicima, što im je ukinula još Vlada Nikice Valentića, rekao je Begović. IN-CUBO ODABRAN ZA IZVOZ PŠENICE IZ DRŽAVNIH ZALIHA Osječka tvrtke IN-CUBO obavit će posao izvoza 150.000 tona merkantilne pšenice roda 1998. i 1999. iz državnih robnih zaliha jer je ponudila najbolje uvjete. Između pet najboljih ponuditelja Vlada se u četvrtak odlučila za IN-CUBO, a prema cijeni koju je ta tvrtka ponudila (70 USD odnosno 560 kuna po toni) ostvareni prihod u proračunu trebao bi iznositi 84 milijuna kuna. Polazeći od prosječne cijene otkupa pšenice iz lanjskog i roda 1998. godine od 1,08 kuna po kilogramu od izvoza pšenice proračun će, zbog nepravodobne prodaje, ostvariti negativnu razliku (odnosno gubitak) od 78 milijuna kuna. IN-CUBO će, nakon potpisivanja ugovora s Ravnateljstvom za robne zalihe, merkantilnu pšenicu izvesti u Sloveniju, BiH, Rumunjsku te neke sredozemne zemlje preko luka Rijeka, Split te Vukovar i Osijek. Odluku o prodaju viška merkantilne pšenice Vlada je donijela početkom ožujka, kada je istaknuto da gubitak od prodaje pšenice ide "na dušu" bivše Vlade koja nije na vrijeme, prošle jeseni, prodala viškove. Iako je tada bilo govora o 200.000 tona pšenice i gubitku od 140 milijuna kuna, zbog objektivnih mogućnosti prijevoza glede vremenskih rokova i prijevoznih kapaciteta, Povjerenstvo za provedbu toga posla naknadno je ocijenilo da je do početka nove žetve moguće izvesti maksimalno 150.000 tona pšenice. Ponude je na javni natječaj u roku dostavilo 15 ponuditelja, no polazeći od uvjeta (najveća cijena, plaćanje unaprijed ili najkraći rok plaćanja po isporuci), prvo je odabrano pet tvrtki, a nakon obavljenih razgovora posao je povjeren IN-CUBO-u. U PETAK U HFP-U SASTANAK O NAMI Predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), Uprave i sindikata Name, Privredne banke Zagreb (PBZ) kao najvećeg vjerovnika Name i trgovačkog poduzeća Sloboda iz Velike Gorice na sastanku u petak, 24. ožujka, pokušat će pronaći rješenje za daljnju sudbinu Name. HFP vodi pregovore s velikogoričkom Slobodom, kao i drugim mogućim zakupcima, koji bi Namine robne kuće uzeli u zakup i u njima zaposlili šezdesetak posto dosadašnjih djelatnika, u slučaju da se nad robnim kućama aktiviraju hipoteke. Time bi se zbrinuo barem dio od 1.900 Naminih zaposlenika, koji su trenutačno bez ikakvih primanja. Zbog toga što još uvijek nije pronađeno rješenje kojim bi se prekinula višegodišnja agonija nekada najvećeg hrvatskog trgovačkog lanca, u četvrtak je nekoliko stotina članova Sindikata radnika u trgovini Name prosvjedovalo pred sjedištem Privredne banke Zagreb (PBZ) i pred Vladom. Prosvjednici traže otpis potraživanja PBZ-a u iznosu od 274 milijuna kuna i protive se najavi pokretanja stečajnog postupka nad Namom. HFP je prema dogovoru s Upravom i oba sindikata Name pokušao pronaći rješenje s PBZ, kao najvećim vjerovnikom, navodi se u priopćenju. Iako želi svoja potraživanja namiriti prodajom deset objekata nad kojima ima upisanu hipoteku, PBZ je ponudila reprogram svojih potraživanja. No, reprogram pritom uvjetuje odobravanjem državnoga jamstva na tih 274 milijuna kuna. HFP ističe da bi Nami, i u slučaju da Vlada odobri takvo jamstvo, za podmirivanje obveza prema dobavljačima, osiguranje opskrbe i isplatu otpremnina za višak radnika trebalo dodatnih 250 milijuna kuna. Ukupna Namina dugovanja premašuju 550 milijuna kuna, podsjeća HFP u priopćenju. 2. TVRTKE TRGOVAČKI LANAC VAMA IZMEĐU OVRHE I STEČAJA Dugovi varaždinske Vame premašuju 130 milijuna kuna i veći su od vrijednosti njezine imovine. Jedan od najvećih vjerovnika tog trgovačkog lanca je Varaždinska banka d.d., koja je nedavno na Općinskom sudu u Varaždinu zatražila ovrhu nad tri tvrtkine robne kuće da zaštiti otprilike 27 milijuna kuna svojih potraživanja. Rješenje o ovrsi zasad je nepravomoćno jer je poslovodstvo Vame uložilo žalbu navodeći kako obračun glavnice i kamata po kreditima ne odgovara podacima kojima raspolažu. U Varaždinskoj banci smatraju da je riječ tek o odugovlačenju spora. Da se poslovanje Vame odvija u normalnim okolnostima, prolongirali bi im otplatu kredita dospjelih na naplatu prošle godine, no u Banci drže da se poslovanje tog nekad najvećeg trgovačkog lanca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj posljednjih mjeseci znatno pogoršalo. Bančini krediti su osigurani hipotekama na tri kapitalna objekta Vame prvoga reda, a izdvajaju se i sredstva u dugoročna rezerviranja za osiguranje od rizika, pa u Banci kažu kako problemi s naplatom Vaminih dugovanja neće utjecati na redovito poslovanje. U Varaždinskoj banci ističu kako su već dobili ponude nekoliko investitora zainteresiranih za preuzimanje Vaminih dugova, koje zasad ne razmatraju, a također smatraju da će zasigurno biti u odboru vjerovnika ukoliko se pokrene stečajni postupak nad tom tvrtkom. U međuvremenu, zaposlenici Vame su na inicijativu Sindikata trgovine Hrvatske predali zahtjev za pokretanje stečajnog postupka na Trgovačkom sudu u Varaždinu, potražujući četiri neisplaćene plaće. Vama ima 525 radnika, zaposlenih u nekoliko društava s ograničenom odgovornošću, a samo njih 210, zaposlenih u Vama tekstilu i Vama prehrani zasad još redovito prima plaće. Na to su se odlučili i stoga što smatraju nerealnim program sanacije koji su predložili većinski vlasnici tog trgovačkog lanca, a osnova kojeg je prodaja dijela nekretnina Vame za otprilike 52,55 milijuna kuna. Vama je u većinskom vlasništvu tvrtki Mladena Jarnjaka i Zlatka Obadića, koji imaju otprilike 50,5 posto udjela u vlasništvu. CENTROPROMET ZAINTERESIRAN ZA VAMINE NEKRETNINE Varaždinski lanac maloprodaje Centropromet zainteresiran je za kupovinu tri kapitalna objekta posrnule trgovačke kuće Vama, a ponajviše za robnu kuću na Kapucinskom trgu. O tome su već razgovarali s Varaždinskom bankom, koja ima hipoteku nad tim objektima, a pismo namjere su uputili i poslovodstvu Vame. Po riječima poslovodstva Centroprometa, za kupovinu tih nekretnina zainteresirani su radi jačanja svoje pozicije na lokalnom tržištu, ali i povećanja broja poslovnih prostora u svom vlasništvu, budući da su nedavno morali izaći iz šest objekata koji su u procesu denacionalizacije vraćeni ranijim vlasnicima. U Upravi tvrtke ne žele iznijeti koliko su novca spremni izdvojiti za njihovu kupovinu, smatrajući to poslovnom tajnom, ali ističu da su nad njima sada nerealno visoke hipoteke i to ne samo Varaždinske banke. Samo nad robnom kućom na Kapucinskom trgu hipoteka iznosi približno 11 milijuna DEM. Osim toga, tek se mora vidjeti kako će se riješiti problem poslovanja Vame, koje je, po njihovim procjenama, opterećeno s između 150 i 170 milijuna kuna dugova. Centropromet je vodeći lanac maloprodaje u Varaždinskoj županiji, sa 108 prodavaonica robe široke potrošnje i specijaliziranih trgovina te s deset objekata koji su trenutačno u najmu. Godišnje bilježe više od 200 milijuna kuna bruto prometa, pri čemu 80 posto ostvaruju u maloprodaji, a ostatak u veleprodaji. U TISKU OBAVLJENA PRIMOPREDAJA DUŽNOSTI STEČAJNOG UPRAVITELJA Predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu Vesna Buljan, koja vodi i Stečajno vijeće u slučaju Tiska, potvrdila je u utorak da je na prijedlog Odbora vjerovnika razriješen dosadašnji i imenovan novi stečajni upravitelj Tiska. U Tisku je u utorak obavljena i primopredaja dužnosti između dosadašnjeg stečajnog upravitelja Renea Valčića i novoga Branka Gretića. Novi je stečajni upravitelj imenovan na prijedlog većine članova Odbora vjerovnika koji smatraju da to treba biti osoba iz izdavačko-nakladničke djelatnosti. Naime, Odbor vjerovnika još je krajem prošlog tjedna pismeno zatražio smjenu dosadašnjeg stečajnog upravitelje Tiska, pozivajući se na odredbu Stečajnog zakona o "drugim važnim razlozima". O tom pismenom prijedlogu, od sedam članova Odbora glasovalo je njih šest, a predstavnik Tvornice duhana Rovinj bio je suzdržan. Protiv prijedloga bio je samo predstavnik RH koju po posebnoj punomoći zastupa predstavnik Ministarstva gospodarstva, a za prijedlog su bili predstavnici Hrvatske poštanske banke, Europapress Holdinga, Večernjeg lista, Revija i zaposlenika Tiska. Prijedlogu Odbora vjerovnika poslan je Stečajnom vijeću. Buljan ističe da je tijekom jučerašnjeg vijećanja zajednički konstatirano da je dosadašnji stečajni upravitelj dobro radio, ali vjerovnici - nakladnici smatraju da bi stečajni upravitelj morao biti iz "iste branše". Trgovački sud u Zagrebu otvorio je stečajni postupak nad "Tiskom" prije točno mjesec dana, 21. veljače, i tada je Rene Valčić imanovan za stečajnog upravitelja. Prvo ispitno i izvještajno ročište u stečaju Tiska održat će se 8. svibnja i na njemu se trebaju pojaviti svi vjerovnici. RAZRIJEŠEN STARI I IMENOVAN NOVI NADZORNI ODBOR HRVATSKE BRODOGRADNJE Na izvanrednoj sjednici Skupštine i Nadzornog odbora Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod, održanoj prošloga petka u Ministarstvu gospodarstva pod predsjednjem ministra gospodarstva Goranka Fižulića, razriješen je stari Nadzorni odbor te imenovan novi. Novoimenovani sedmeročlani Nadzorni odbor sačinjavaju predstavnici pet hrvatskih brodogradilišta u sanaciji, te predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva. Na potom održanoj sjednici novog Nadzornog odbora, Karlo Radolović, predsjednik Uprave pulskog Uljanik holdinga d.d., imenovan je za novog predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod. Zbog odgode niza dosadašnjih obveza, odmah je zakazana nova sjednica Nadzornog odbora za 21. ožujka ove godine, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva. TEHNOLOŠKA OBNOVA BRODOGRADILIŠTA 3. MAJ Po Programu tehnološke obnove hrvatskih brodogradilišta, koji je predviđen u sklopu Vladinog Programa sanacije i restrukturiranja, riječkom Brodogradilištu 3. Maj pripalo je 13 od ukupno odobrenih 60 milijuna USD i sukladno tome započet je proces tehnološke obnove tvrtke, kazali su na nedavnoj konferenciji za novinare predstavnici toga brodogradilišta. Naveli su kako su utvrđeni prioriteti zamjena i modernizacija zastarjele i dotrajale opreme te izgradnja integriranog informacijskog sustava. Temeljni ciljevi procesa obnavljanja su unaprjeđenje tehnološkog procesa i uvjeta rada, zaštite okoliša, skraćenje vremena izgradnje broda i poboljšanje njegove kvalitete, te tako postizanje više razine konkurentnosti na tržištu. Najznačajniji predviđeni investicijski zahvati su ugradnja novog postrojenja za predobradu limova i profila, te izgradnja pogona za korozijsku zaštitu brodskih sekcija, vrijednog otprilike 6,5 milijuna USD. Značajan dio investicije predstavlja i izgradnja integriranog informacijskog sustava kojim će biti povezane sve funkcionalne jedinice Brodogradilišta. Realizacije aktualne faze programa tehnološke obnove 3. Maja bit će dovršena do kraja ove godine, a u drugoj fazi planira se izgradnja novih i sanacija postojećih objekata, daljna modernizacija procesa izrade i opremanja broda i osuvremenjivanje sustava dizalica. TEHNOMEHANIKA SE BORI ZA PREŽIVLJAVANJE Tehnomehanika, jedini hrvatski proizvođač hidrauličnih nadgradnji za protupožarnu zaštitu, nakon gotovo 50 godina poslovanja bori se za preživljavanje. U tijeku su pregovori s domaćim kupcima o financiranju nastavka već započetih poslova i realizaciji novih. "Pokušavamo održati sadašnju razinu proizvodnje, zatvoriti financijsku konstrukciju i osigurati nove poslove. Ako uspijemo, mogli bismo ponovno zaposliti između 60 i 70, a najviše 100 radnika, od nekadašnjih 216", izjavio je stečajni upravitelj Pavao Grizelj ocrtavajući tako trenutačno vrlo tešku poslovnu situaciju u kojoj se našla Tehnomehanika. Upravo je potpisan ugovor s Hrvatskom elektroprivredom o izradi platformi za koševe na vozilima za održavanje ulične rasvjete, vode se pregovori s Hrvatskim cestama o nastavku poslova, kao i ostalim javnim poduzećima te ministarstvima obrane i unutarnjih poslova, kao najvećim kupcima. Točne financijske podatke o kritičnoj situaciji u toj tvrtki stečajni upravitelj zasad nije voljan iznositi, napominjući da čak ni knjigovodstveni podaci nisu ažurirani u proteklih tri mjeseca. Protiv bivšeg direktora i vlasnika Tehnomehanike Nediljka Znaora i financijskog direktora Stjepana Čičmaka podneseno je prošloga mjeseca više kaznenih prijava zbog sumnje na zloporabu položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime je oštećeno poslovanje te tvrtke. Na dan pokretanja stečajnog postupka na Trgovačkom sudu u Zagrebu ta je tvrtka bila opterećena s više od 70 milijuna kuna duga. Dugovi su daleko veći, a njihova će se ukupna visina znati za otprilike mjesec dana, kad završi prijava tražbina vjerovnika. LANJSKA DOBIT MESSER CROATIA PLINA U REZERVE Proizvođač tehničkih plinova, zaprešićki Messer Croatia plin d.d. lani je ostvario 18,59 milijuna kuna dobiti. Dioničari tvrtke na nedavnoj su glavnoj skupštini odlučili cjelokupnu dobit staviti u rezerve društva. Tim će se novcem, ako se reinvestirana dobit, kao što se najavljuje, oslobodi plaćanja poreza na dobit, platiti ostatak računa vezanih za dovršenje novog pogona. Početak probne proizvodnje u tom pogonu planiran je ovih dana, a dnevno će se proizvoditi 230 tona tekućeg kisika, dušika i argona. Proizvodnja u starim postrojenjima, koja su radila 22 godine, već je zaustavljena. Po riječima čelnika tvrtke, računaju na domaće i tržišta susjednih zemalja, odnosno Slovenije, Austrije, Mađarske i BiH. Lani je tvrtka imala 130 milijuna kuna prihoda. Zapošljava 263 radnika, a osim u Zaprešiću, ima pogone u Kutini, Dugom ratu i Poljanama. Tvrtka je u većinskom vlasništvu njemačkog Messera. NOVA USLUGA U TELEFONIJI - TELEPHONE ANSWERING SERVICE Tvrtka Florida telefonski sistemi (FTS) predstavila je u utorak za hrvatsko tržište novu uslugu primanja, davanja i prenošenja poruka - 'telephone answering service'. Uslugom javljanja na telefonske pozive koju obavljaju izučeni operatori hrvatski će se građani, a posebice tvrtke moći koristiti od 15. travnja, a za prijave do 31. ožujka neće se naplaćivati troškovi aktiviranja usluge. Korisnici usluge Halo centar, kakva u SAD-u postoji više od 50 godina, dobit će vlastiti telefonski broj i uvijek slobodnog operatera koji će primati i preuzimati pozive komitenata 24 sata dnevno svakog dana. Dodatne usluge ovog tajničkog servisa su prosljeđivanje hitnih poruka, primanje i prosljeđivanje faks poruka, komunikacija na stranim jezicima te mogućnost korištenja besplatnih telefona (0800) kroz ovu uslugu. Servis omogućuje i preusmjeravanje fiksnih kao i mobilnih telefona. Drugi vid komercijalne usluge je telemarketing, sustav izravne prodaje, a ona uključuje mogućnost telefonske promidžbe i prodaje, ispitivanja (anketiranja) tržišta, primanje i predaju narudžbi te reklamiranje putem faksa. Cijena usluge bazira se, rečeno je, na broju primljenih poziva u 30- dnevnom razdoblju, a ne na trajanju poziva. Tako najmanji paket uključuje 80 poziva po cijeni od 199 kuna (bez PDV-a), a najveći 1.000 poziva po cijeni od 2.240 kuna. Troškovi aktiviranja usluge iznosit će 69 kuna. U ovoj godini tvrtka Florida telefonski sistemi namjerava u Hrvatskoj privući 4.000 do 5.000 komitenata te istu usluge uvesti i na slovensko i mađarsko tržište. PLAN INKERA: OSVOJITI VIŠE OD 50 POSTO DOMAĆEG TRŽIŠTA Poslovodstvo zaprešičke industrije keramike Inker za ovu je godinu postavilo ambiciozne planove - osvojiti više od 50 posto domaćeg tržišta keramike. To je veliki zadatak, ali nadamo se ispunjenju jer je Inker kvalitetom i cijenom konkurentan robama iz uvoza. Kako su istaknuli u tvrtki, ove godine planiraju povećati proizvodnju porculana za desetak posto, dok će se proizvodnja sanitarija udvostručiti, odnosno proizvest će se 400.000 komada tih proizvoda. U prva su dva ovogodišnja mjeseca ostvareni puno bolji rezultati od istog razdoblja lani, ali u Inkeru napominju kako to nisu pravi pokazatelji jer sezona prodaje počinje tek u ožujku. Najveći problem s kojim se susreću u svom poslovanju, kaže poslovodstvo, sveopća je nelikvidnost koju valja što prije riješiti. Nova Vlada, dodala je, mora odlučiti koji su joj prioriteti u naredne četiri godine, tj. hoće li se zauzeti za stimuliranje izvoza i razvoj industrije čime bi se spriječila i nelojalna konkurencija. Unatoč problemima, Inker je od 1997. u izvozu prilično agresivan. Tako je izvoz sanitarija udvostručen, dok je kod porculana porastao 52 posto. Porculan se ponajviše izvozi u Italiju, Švicarsku, Francusku, Španjolsku i Izrael, a sanitarije u Njemačku, Nizozemsku i Austriju. Inker je u sastavu Hussar-Holding AG, grupacije koja okuplja keramičku industriju u srednjoj i istočnoj Europi. Kompanija je do sada u novu tehnologiju Inkera uložila 20 milijuna DEM, a osim tvornice u Zaprešiću ta grupacija ima i tvornice u Mađarskoj, Rumunjskoj i Češkoj. DILJ PROIZVODI PUNIM KAPACITETOM NA SVIM LINIJAMA U vinkovačkoj Industriji građevinskog materijala Dilj u tijeku je puna proizvodnja opekarskih proizvoda na svim tvrtkinim linijama. S punim kapacitetom Dilj dnevno proizvode otprilike 170.000 komada crijepa, 10.000 do 15.000 tisuća zidnih elemenata te pripadajuću količinu žljebnjaka, što u potpunosti podmiruje potrebe komintenata. Budući je vrijeme povećane, zimske cijene energije prošlo, a isporuka dovoljne količine plina se ustalila, objašnjavaju u tvrtki, stvoreni su uvjeti za početak proizvodnje punim kapacitetom. Naime, dosadašnje su zalihe proizvoda isporučene kupcima pa je bilo nužno da se pokrene maksimalna proizvodnja, koja u zimskim mjesecima nije bila ekonomski opravdana. Tako se trenutačno koriste puni kapaciteti svih proizvodnih linija, potpaljene su sve peći kako bi se podmirili zahtjevi tržišta. Na novoj, potpuno automatiziranoj liniji koja je nedavno započela sa radom, proteklih je dana uhodavana proizvodnja kontinental crijepa, a započela je i proizvodnja mediteran crijepa. Ovoga će tjedna, napominju, biti osigurane i dovoljne količine zidnih elemenata te žljebnjaka čija je proizvodnja također nedavno pokrenuta. ISTRA CEMENT INTERNATIONAL NASTAVILA USPJEŠNO POSLOVATI Istra Cement International d.d. i lani je nastavila poslovati s dobiti, ostvarivši 3,35 milijuna kuna ili 1,68 milijuna kuna više nego godine ranije. Dioničari te tvrtke na ovotjednoj su godišnjoj skupštini odlučili dobit iskoristiti za pokriće gubitaka zabilježenih u razdoblju od 1994. do 1997. godine. Osim po rastu dobiti, protekla je poslovna godina za tog istarskog proizvođača cementa bila značajna i zbog ostvarenog rasta prodaje i proizvodnje specijalnih aluminatnih cemenata te proizvodnje prvog specijalnog cementa Istra 55 Refcon. U tom je razdoblju ostvareno 137,61 milijun kuna ukupnih prihoda, 32,5 posto više nego preklani. Prihod od prodaje pritom je bio 135,36 milijuna kuna, od čega je 95,5 posto ostvareno na inozemnom tržištu. Većinski vlasnik, Heidelberger Zement AG, lani je toj tvrtki odobrio 12,68 milijuna DEM kredita pa je krajem godine ukupna obveza Istra cement Internationala po danim kreditima bila 42,22 milijuna DEM. Krediti su dani uz 6,5 posto kamata s rokom povrata do kraja ove godine. Uprava društva zatražila je produljenje roka povrata jer nije u mogućnosti vraćati kredite u sljedeće tri godine. Uz to, u ovoj godini planira daljnje investicije, vrijedne otprilike 11 milijuna DEM, a očekuje i dodatni kredit od većinskog vlasnika, u visini od 3,94 milijuna DEM. U 1999. je prodano ukupno više od 81.000tona cemenata ili 25,8 posto više nego godine ranije. Proizvedeno je 79.740 tona aluminatnih cemenata, odnosno 16,7 posto više, dok je proizvodnja aluminatnih klinkera porasla 28,5 posto i iznosila je 9.830 tona. Ove godine Uprava tvrtke planira nastavak trenda rasta prodaje, i to za osam posto u odnosu na lani, i proizvodnje specijalnih aluminatnih cemenata za deset posto. Ocjenjujući ukupno poslovanje Uprava tvrtke je zaključila da bez dokapitalizacije i kreditne podrške Heidelberger Zementa danas Istra Cement International ne bi postojala. OLT NE RADI Zbog niza nagomilanih, a neriješenih problema, 250 preostalih zaposlenih radnika osječkog OLT-a u četvrtak je prestalo raditi. Kako je izjavio Pavle Krmpota, predsjednik Zaposleničkog vijeća, OLT je od 26. siječnja bez predsjednika Uprave koji je podnio neopozivu ostavku. Unatoč nastojanjima većinskog vlasnika Slavonske banke i Hrvatskog fonda za privatizaciju, još uvijek nije pronađen čovjek koji bi htio preuzeti upravljanje OLT-om, rekao je Krmpota. Kako su rekli radnici, narudžbe za OLT-ove proizvode više ne stižu, u ponedjeljak je isključeno grijanje, a u četvrtak im je stigla i najava skorog isključenja struje. U TVINU OTVORENA TVORNICA ZA SASTAVLJANJE FURNIRA U virovitičkoj tvornici namještaja TVIN danas je otvorena proširena i rekonstruirana Tvornicu za sastavljanje furnira. U uređenje tvornice uloženo je 2,5 milijuna kuna, a u njoj će se godišnje proizvoditi dva milijuna četvornih metara furnira, što je dvostruka količina u odnosu na dosadašnju. Kako je istaknulo poslovodstvo TVIN-a, nakon otvaranja kompjuteriziranog regalnog paletnog skladišta u prosincu prošle godine, ovo je drugi korak ka otvaranju nove tvornice koja će omogućiti da se TVIN-ova godišnja proizvodnja sa sadašnjih 20 poveća na 40 milijuna DEM. Na taj bi se način povećao i izvoz sa sadašnjih 80 na 90 posto ukupne proizvodnje, što je jedan od temeljnih ciljeva ove tvornice, koja dugi niz godina uspješno proizvodi namještaj za švedsku IKEU. U posljednjih pet godina TVIN je u proširenje i rekonstrukciju tvornice uložio 120 milijuna kuna. PLIVA OSTVARILA NETO DOBIT OD 869 MILIJUNA KUNA Najveća hrvatska farmaceutska kompanija Pliva u 1999. godini ostvarila je neto dobiti od 869,1 milijun kuna, što je 26,2 posto više nego u godini prije. Ukupni prošlogodišnji prihodi Pliva Grupe iznosili su gotovo 4,2 milijarde kuna, što je 16,9 posto više. Od toga je 65,5 posto ostvareno na međunarodnom tržištu, na kojem je zabilježen porast prihoda za 28,7 posto, stoji u izvješću o poslovnim rezultatima Pliva Grupe za 1999. godinu. Najveći doprinos povećanju prihoda dao je porast prodaje azitromicina od 58,2 posto, u iznosu od 599,5 milijuna kuna te porast prihoda od rojaliteta (66,9 posto) koji iznose 945,5 milijuna kuna. Prodaja Pliva Grupe u prošloj je godini povećana za 7,2 posto i iznosila je 3,15 milijardi kuna. Farmaceutika, s prihodima od 1,8 milijardi kuna i porastom od 0,7 posto i dalje je poslovno područje koje najviše pridonosi prihodima Pliva Grupe od prodaje s udjelom od 58,1 posto. Prodaja Sumameda porasla je za 3,4 posto, na 254,7 milijuna kuna. Najveći je rast prodaje Pliva zabilježila u poslovnom području Kemije, s ostvarenom prodajom od 715,5 milijuna kuna, što je rast od 46,2 posto i to ponajprije zahvaljujući porastu prodaje azitromicina. Na taj se vodeći Plivin proizvod odnosilo 19 posto ukupne prodaje Pliva Grupe. Istodobno, niža prodaja ostvarena je u poslovnim područjima Veterine i agrara (za 4,2 posto) te Prehrane (za 6,6 posto), dok je prodaja Kozmetike u iznosu od 135,9 milijuna kuna na razini rezultata iz 1998. Ukupna ulaganja u materijalnu imovinu Pliva Grupe lani su iznosila 614,8 milijuna kuna, pri čemu se 520,2 milijuna kuna odnosilo na ulaganja Plive d.d. Zagreb. Istodobno, ulaganja u nematerijalnu imovinu iznosila su 378,2 milijuna kuna. Prošle je godine bilo i nekoliko promjena u strukturi vlasništva Plive. Udio stranih investitora povećao se pa je 31. prosinca 1999. iznosio 56 posto. Smanjenje udjela bilježe Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) na 0,7 posto, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na 25,6 posto te EBRD na 7,7 posto. U prva je tri mjeseca lani vrijednost Plivine dionice na Zagrebačkoj burzi bila u usponu da bi u dva navrata dosegla najvišu razinu od 630 kuna, odnosno 19,55 USD na Londonskoj burzi. Nakon toga je uslijedio trend pada koji je trajao do kraja trećeg kvartala, a rezultat je negativne gospodarske i političke situacije u Hrvatskoj prije izbora. To je dovelo do najniže razine cijene dionica od 360 kuna, odnosno 9,58 USD na Londonskoj burzi. Međutim, potkraj godine se vratilo povjerenje ulagača te se Plivina dionica oporavila i godinu završila na 509,99 kuna u Zagrebu, odnosno 13,03 USD u Londonu. POČELA SJETVA ŠEĆERNE REPE Kooperanti Virovitičke šećerane na području Našica, Kutjeva i Miholjca već su počeli sjetvu šećerne repe, priopćili su na konferenciji za novinare u Čakovcu predstavnici Virovitičke šećerane. Za potrebe šećerane u Virovitici u Međimurju bi se šećernom repom trebalo zasijati 1.800 hektara, u sustavu poticaja koji iznose 2.260 kuna po jednom hektaru. To bi međimurskim poljodjelcima donijelo četiri milijuna kuna. Istaknuto je da financijski preustroj Virovitičke šećerane treba jamčiti isplatu repe ovogodišnjeg roda kako je predviđeno, do 25. prosinca 50 posto, a preostalih 50 posto do kraja veljače iduće godine. VARAŽDINSKOJ "KOKI" CERTIFIKAT ISO 9001 Mesna industrija "Koka" dobila je certifikat ISO 9001, koji joj je dodijelila švicarska certifikacijska kuća SGS, što je dokaz kvalitete "Kokinih" proizvoda, rekli su u četvrtak predstavnici te varaždinske tvrtke. Dodali su da certifikat vrijedi godinu dana te da "Koka" svojim proizvodima mora jamčiti stalnost kakvoće kako bi ga dobila i iduće godine. Poslovodstvo tvrtke izvjestilo je novinare i o rezultatima "Kokina" poslovanja od kada ju je preuzela Vindija. Godine 1995. prodano je otprilike 15.000 tona robe, prošle godine 42 posto više, što znači da je prodaja godišnje rasla za više od deset posto, a tako se nastavlja i ove godine. "Kokin" je prihod bio 86 milijuna DEM, a prošle godine čak 155 milijuna DEM, što je porast od 80 posto. Vindija u idućih pet godina planira uložiti otprilike 87 milijuna DEM u proizvodnju hrane i nova radna mjesta. Na konferenciji za novinare istaknuto je i da Vindija posluje s 10.000 kooperanata koji primaju otprilike 16 milijuna kuna na godinu samo za mlijeko. Radi i s približno 130.000 kooperanata za proizvodnju brojlerskog mesa, a Vindija kani povećati taj broj. BROJ ZAPOSLENIH U PODRAVCI MANJI ZA GOTOVO TREĆINU U ČETIRI GODINE Koprivnička prehrambena industrija Podravka na kraju je prošle godine zapošljavala 6.823 radnika, od čega 6.307 u Hrvatskoj, a 516 u inozemstvu. Broj zaposlenih smanjio se za gotovo trećinu u odnosu na brojku od prije četiri godine kada je u Podravci radilo 9.406 zaposlenih i kada je koncern krenuo u restrukturiranje prema profitabilno rastu. Prema analizi koju je izradio kadrovski sektor Podravke od 2.583 zaposlenika, za koliko je Podravka "manja" nego na kraju 1995. godine, 1.053 ih je bilo zaposleno u dezinvestiranim ili prodanim poduzećima (Panonska pivovara, Podravsko gospodarstvo, Segestica i Daruvarčanka), a 1.530 ih je prekinulo radni odnos putem programa otpremnina, dokupom staža, prekidom ugovora o radu na određeno vrijeme ili na neki drugi način. U prošloj godini, pak, broj zaposlenih smanjen je za daljnjih 90 ljudi u odnosu na 1998. godinu, što pokazuje da je došlo do primjetnog stabiliziranja kadrovske situacije. Iz analize je vidljivo da je u protekle četiri godine povećan broj visokokvalificiranih zaposlenika za 179 (plus jedan doktor znanosti), a smanjen broj nekvalificiranih radnika za 751 te srednjoškolskog kadra za 573. Podaci iz analize pokazuju da je Podravka danas relativno "mlada" kompanija. Naime, 41 posto zaposlenih u najboljoj je radnoj dobi tj. ima između - 30 i 39 godina. U "zreloj mladosti" između 40 i 45 godina je 25 posto zaposlenih, a ako se tome pribroji i 14 posto zaposlenika između 19 i 29 godina dobiva se podatak o 80 posto "Podravkaša" mlađih od 45 godina. REGENERACIJA GUBI TRŽIŠTE ZBOG MANJKA OBRTNOG KAPITALA? Zabočka Regeneracija hitno treba otprilike milijun DEM kredita za obrtna sredstva, odnosno nabavku vune, kako bi isporučila 300.000 metara tkanine na američko tržište. Poslovodstvo tvrtke je u pregovorima s Privrednom bankom Zagreb (PBZ), Ministarstvom gospodarstva i Hrvatskim fondom za privatizaciju (HFP) o tom kreditu. "Banka se ipak složila odobriti kredit, no kreditni zahtjev je još u proceduri i novac će se čekati danima, a najmanje što imamo je vrijeme", kazao je direktor tvrtke Božidar Goluban. Rok isporuke tkanine na američko tržište već je prošao, no u Regeneraciji se nadaju da neće zbog toga izgubiti cjelokupni posao. To bi, naime, značilo otpuštanje 500 od ukupno 1.100 zaposlenih. Zasad je samo 200 radnika na čekanju jer nema sirovine za proizvodnju. Da bi normalizirala ciklus proizvodnje Regeneracija bi trebala i 5,5 milijuna DEM dugoročnog kredita. Dosad su u okviru sanacije, započete prošle godine, dobili pet milijuna kuna i vunu iz robnih rezervi, vrijednu približno 2,6 milijuna kuna. Lani je ta tvrtka zabilježila prihod u vrijednosti 23 milijuna DEM i gubitak od gotovo pet milijuna. Ove godine očekuju 42 milijuna DEM prihoda i poslovanje bez gubitka. Razloga za takva očekivanja ima, budući je početkom ovog tjedna dogovorena suradnja s njemačkim proizvođačima vozila Audi, Volkswagen, Opel i BMW o isporuci netkanog tekstila u ovoj godini vrijednog četiri DEM. Ugovoren je i izvoz 300.000 deka na njemačko tržište pa ta tvrtka uglavnom nema problema s plasmanom proizvoda i naplatom potraživanja. Problem Regeneracije nije nedostatak pravog proizvodnog asortimana ili tržišta, već dugogodišnje zanemarivanje ulaganja u održavanje strojeva i nedovršena sanacija, u sklopu koje bi se kratkoročni krediti s previsokim kamatama pretvorili u dugoročne te tako smanjio pritisak na tekuće poslovanje i prikupio novac za obrtni kapital. Regeneracija ima četiri pogona, za proizvodnju tekstila, netkanih tkanina, deka te tepiha i tapiserija, i prvenstveno svoje proizvode usmjerava na inozemno tržište, od kojih su najznačajnija Kanada, SAD-a i zemlje Europske unije. Unatoč trenutačnim financijskim poteškoćama, ta tvornica ima dobre izglede za opstanak, što pokazuje i interes većine njezinih stranih partnera za ulaganjem, odnosno kupovinom dionica. ENDI INTERNATIONAL PRED USPJEŠNIM POSLOM S TALIJANIMA Zagrebački proizvođač trikotaže i pozamenterije Endi International pred realizacijom je zajedničkog posla s talijanskim partnerom Nostrifico Paolo Brambila, kojim bi ostvarivao izvoz vrijedan 3,4 milijuna DEM godišnje. Nadzorni je odbor tvrtke već odobrio predugovor, prema kojemu bi talijanski partner isporučio svoju tehnologiju vrijednu otprilike 4,5 milijuna DEM u pogone Endija u Svetom Ivanu Zelini, dok bi Endi, uz poslovni prostor, osigurao stručnu radnu snagu. Tako bi proizvodnja dosegnula 350 tona pozamenterije na godinu, a u posao bi se uključile i ostale hrvatske tvrtke, uglavnom pri nabavi sirovine za proizvodnju, a najviše Pazinka. To bi bio uspješan završetak preustroja tvrtke, koja posluje od 1923. godine (nekad pod nazivom Nada Dimić). Endi sada zapošljava 150 radnika, a novim poslom bi se riješio tehnološkog viška i zaposlio nove radnike. Uz to, proizvodnju i skladišta u potpunosti bi tako preselio u Sveti Ivan Zelinu, dok bi u Zagrebu ostali samo odjeli marketinga i prezentacije proizvoda. Pregovori o poslu između dviju tvrtki i njegova priprema traju već godinu dana, a prva proizvodnja trebala je započeti u svibnju. No, daljnja realizacija suradnje zastala je zbog poteškoća u samom Endiju. Naime, žiro račun tvrtke je već neko vrijeme u blokadi na iznos 4,5 milijuna kuna. Plaće radnicima nisu isplaćene od studenoga prošle godine, a postoje i dugovanja prema gradskim komunalnim poduzećima i ostalim dobavljačima. Ona su manja od potraživanja Endija, koja trenutačno iznose oko 8,5 milijuna kuna, a među najvećim dužnicima je Ministarstvo obrane RH, s otprilike milijun kuna. Prošloga je tjedna Trgovački sud u Zagrebu imenovao i privremenog stečajnog upravitelja Darka Bulića u stečajnom postupku koji je pokrenulo dvadesetak radnika, potražujući blizu 150.000 kuna. U Upravi tvrtke i Sindikatu tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske očekuju nagodbu o potraživanjima radnika do 31. ožujka. Također, u Endiju već pregovaraju s vjerovnicima o povlačenju naloga za isplatu kojima je blokiran žiro račun te o podmirivanju svojih dugova uz poček od tri godine. Nagodba s radnicima i vjerovnicima preduvjet je daljnje provedbe posla s talijanskom tvrtkom. Taj je posao Endiju vrlo značajan, jer ga smatraju svojom prilikom za opstanak na tržištu. OTVOREN STEČAJNI POSTUPAK NAD FERIMPORTOM Stečajno Vijeće zagrebačkog Trgovačkog suda otvorilo je prošloga petka stečajni postupak nad trovačkim tvrtkama Ferimport d.d. i Ferimport - Trgovina d.o.o. te imenovalo dosadašnjeg privremenog upravitelja Iliju Pavčića za stečajnog upravitelja. Stečajni postupak nad te dvije tvrtke, nekadašnjim dijelovima poslovnog carstva Josipa Gucića pokrenut je na zahtjev Zagrebačke banke koja je stečajni prijedlog za 16 Gucićevih tvrtki dostavila Trgovačkom sudu u prosincu prošle godine. Prema odluci stečajnog vijeća, razlozi za otvaranje stečaja nad Ferimportom i Ferimport trgovinom su ukupna potraživanja Zagrebačke banke u visini 353.677.000 kuna i neprekidna blokada žiro računa unatrag 183 dana. Predsjednik Uprave Ferimporta Ante Đerek smatra da Ferimport može nastaviti poslovati jer su veliki dugovi zapravo posljedica sudužništva za kredite plasirane u druge Gucićeve tvrtke, koje je morao potpisati pod pritiskom Franje Lukovića, predsjednika Uprave Zagrebačke banke. Isključi li se sudužništvo, Ferimport je dužan deset milijuna DEM, a vrijednost njegove imovine dosiže 70 milijuna DEM, ističe Đerek. Ferimport mora u stečaj zbog lopovluka pojedinaca iz Zagrebačke banke i Gucića, zbog kojih ispašta više od 500 radnika, izjavio je nakon stečajnog ročišta predsjednik Slobodnog sindikata radnika Ferimporta Enver Bahtić. Protiv Lukovića je podnesena kaznena prijava zbog nesavjesnog poslovanja, a slučaj Ferimport istražuje i kriminalistička policija, podsjetio je Bahtić. Radnici Ferimporta, ako bude potrebno, spremni su i na "radikalne mjere", uključujući i blokadu rada Zagrebačke banke najavio je Bahtić. ELAN OD PROŠLOGA PETKA U SLOVENSKOM VLASNIŠTVU Renomirana slovenska tvornica sportske opreme Elan od petka, 17. ožujka, u vlasništvu je Slovenske razvojne družbe (SRD). Privredna banka Zagreb i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), uz 80-postotni popust, za 14 su milijuna DEM prodali 77,3 postotni udjel u Elanu, udjel od 85,7 posto u Elan Commercu Zagreb kao i PBZ-ova potraživanja prema Elanu u visini od 49,2 milijuna DEM. Intenzivni pregovori PBZ-a i DAB-a sa Slovenskom razvojnom družbom (SRD), agencijom u državnom vlasništvu, započeli su u siječnju. Tijekom pregovora, kako ističu u SRD-u, cijena transakcije snižena je s 18 na 14 milijuna DEM. Od tog iznosa 11 milijuna DEM, SRD će isplatiti u gotovini, dok će za preostali iznos od 3 milijuna DEM Hrvatska dobiti zgradu veleposlanstva u Ljubljani u dosadašnjem vlasništvu Elana. Zgradu će, kako je istaknuto, hrvatsko veleposlanstvo u Sloveniji koristiti devet mjeseci bez stanarine do rješavanja pitanja hipoteke nad zgradom. Ako pritom dođe do problema, SRD će i tih tri milijuna DEM isplatiti u gotovini. Poslovni sustav Elan već se duže vrijeme nalazi u financijskim teškoćama. Krajem siječnja sva vanjska dugovanja tvrtke iznosila su otprilike 110 milijuna DEM. Iz Privredne banke Zagreb, koja je većinski vlasnik Elana postala u svibnju 1992. godine, ističu kako prodajom udjela i potraživanja u Elanu PBZ konačno rješava probleme nagomilavane dugi niz godina, a koji uključuju još uvijek neriješen stečajni postupak Elana i gubitke niza loših sezona skijaške industrije. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA FIŽULIĆ: HRVATSKA U WTO-U PRIJE LJETA? Ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio je u utorak na konferenciji za novinare da bi Hrvatska mogla postati članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) prije ljeta. "Hrvatska bi mogla postati članica WTO-a prije posjeta hrvatskog predsjednika i premijera SAD-u". Prema sadašnjim najavama, predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivica Račan SAD bi mogli posjetiti do lipnja. Pregovori oko ulaska Hrvatske u WTO trajali su 2,5 godine i završili u rujnu prošle godine, a prijem ovisi o dogovoru SAD-a i Europske unije oko audiovizualnih usluga. Pomoćnica ministra za međunarodne odnose Olgica Spevec ističe da, ovisno o prijamu u WTO, postoji teoretska mogućnost da se novi zakon o carinskoj tarifi, čiji je prijedlog upućen u redovnu saborsku proceduru, odmah nakon donošenja počne u cijelosti primjenjivati. Naime, predviđeno je da se nove, niže carine za industrijske proizvode primjenjuju odmah po prihvaćanju zakona, a za poljoprivredne proizvode tek po ulasku Hrvatske u WTO. Hrvatska će, kao i razvijene zemlje, svake godine donositi novu carinsku tarifu. U ovoj bi godini carina za veći dio industrijskih proizvoda bila snižena i do 30 posto. "Hrvatska mora učiniti mnogo toga za takvu razinu zaštite koja će dati jednake uvjete svima i hrvatsko gospodarstvo učiniti konkurentnim", rekla je Spevec. Ministar Fižulić istaknuo je da se od ukupno 9.000 proizvoda iz tarife, sniženje carina predviđena za njih otprilike 8.000. Stoga ga je u "jednim u ponedjeljak objavljenim novinama", u inače korektnom tekstu, zasmetao naslov - "Fižulić planira smanjenje carina na uvoz igračaka". Taj je naslov ocijenio "eklatantnim primjerom kršenja novinarskog kodeksa, uvredljivim za novinara, vlasnika, čitatelje". Fižulić je izvijestio da je prošli petak imenovan novi Nadzorni odbor "Hrvatske brodogradnje" na čelu s Karlom Radolovićem, direktorom pulskog "Uljanika". Tvrtka "Hrvatska brodogradnja", kaže Fižulić, izgubit će svoju funkciju, a kako je ona nositelj kreditnih linija treba to pokušati prenijeti na brodogradiliša. Zadaci su novog Nadzornog odbora da pripremi "Hrvatsku brodogradnju" za ukidanje, omogući brodogradilištima samostalan pristup tržištu roba i kapitala, te priprema brodogradilišta za privatizaciju. Uskoro će biti objavljen međunarodni tender za financijskog konzultanta za restrukturiranje i privatizaciju brodogradnje. Fižulić je procijenio da bi koncem ovog mjeseca mogao biti parafiran sporazum hrvatskog i slovenskog ministra gospodarstva o uspostavljanju vlasničkih prava u Nuklearnoj elektrani Krško, u odnosu 50 prema 50 posto. U Ministarstvu gospodarstva ustrojena je Uprava za promicanje ulaganja, a Fižulić najavljuje da će uskoro biti ukinuta Agencija za promicanje ulaganja stranih ulaganja. DIREKTOR WTO-A NASTOJI RAZGOVARATI O PRIJAMU HRVATSKE Hrvatska je potpuno nedužna u cijelom slučaju oko njezinog prijama u WTO i nastojim da neke zemlje pokažu više fleksibilnosti oko tog pitanja, rekao je u utorak u Ženevi glavni direktor WTO-a Michael Moore. Moore je u utorak u Ženevi s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom razgovarao o prijamu Hrvatske u WTO. Hrvatska nastoji već dugo ući u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) ali se pred njezinim prijamom prošle godine ispriječio sukob SAD i Francuske oko liberalizacije područja audio-vizualnih usluga. "U ovome je Hrvatska potpuno nedužna. Radila je i radi sve pravilno a ja pokušavam razgovarati s nekim velikim zemljama da pokažu više fleksibilnosti," rekao je Moore novinarima nakon razgovora s Piculom. "Odluku ne donosim ja, ona će biti donijeta u Washingtonu i Bruxellesu," napomenuo je on. Moore je naglasio kako podupire uključenje Hrvatske u WTO. VELEPOSLANICI SLOVAČKE I ŠPANJOLSKE KOD FIŽULIĆA Gospodarska suradnja između Hrvatske i Španjolske te Hrvatske i Slovačke bile su tema odvojenih sastanak koje je ministar gospodarstva Goranko Fižulić u četvrtak imao s veleposlanikom Slovačke Janom Petrikom te veleposlanikom Kraljevine Španjolske Antoniom Padauye-om y Gonzalesom. Prigodom razgovora sa slovačkim veleposlanikom o mogućnostima daljnjeg jačanja suradnje Fižulić je naglasio kako je što skorije zaključivanje bilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini između dvije zemlje jedan od preduvjeta za povećanje robne razmjene. Obostrano je zaključeno, stoji u priopćenju, kako ima prostora za veću gospodarsku suradnju između Hrvatske i Slovačke, prije svega u brodogradnji, energetici i prometu. Fižulić je istaknuo kako je moguća suradnja između Željezare Košice i Željezare Sisak, odnosno njihova zajednička suradnja u gradnji brodova za Slovačku u hrvatskim brodogradilištima. Uz to, ponovio je i zainteresiranost Končara za sudjelovanje u izgradnji i revitalizaciji slovačkih hidroelektrana. Ministar Fižulić je obavijestio slovačkog veleposlanika o prednostima koje Luka Rijeka nudi za prijevoz robe iz zemalja srednje Europe. Posebno se to odnosi na korištenjem feeder-servisa iz riječke luke prema sredozemnim lukama te uvođenje kontejnerskih vlakova na relaciji Rijeka-Budimpešta. Sa španjolskim veleposlanikom hrvatski ministar gospodarstva razgovarao je o gospodarskoj razmjeni dvaju zemalja te o potencijalnom ulaganju španjolskih tvrtki u Hrvatsku. Područja suradnje dviju država su telekomunikacije, modernizacija željeznica i proizvodnja vagona, modernizacija i obnova infrastrukture, energetika, turizam posebice na polju hotelijerstva te brodogradnja, istaknuto je. Fižulić je obavijestio španjolskog veleposlanika o suradnji brodogradilišta Uljanik iz Pule koje je za kupce pod kontrolom španjolske tvrtke Marflet iz Madrida već isporučio tri broda za prijevoz nafte. Iskazano je obostrano zadovoljstvo tom suradnjom i potreba da se ona nastaviti i proširi. Španjolski veleposlanik pozvao je Fižulića da s gospodarskim izaslanstvom posjeti Španjolsku u jesen ove godine. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA ALARMANTNO STANJE DOMAĆE AKVAKULTURE - POTREBNA STRATEGIJA Stanje u domaćoj akvakulturi odnosno morskom i slatkovodnom ribarstvu je alarmantno. Zbog nagomilanih problema (kreditiranje, iznos koncesija, poticaji, visoke naknade i dr.) akvakultura u ovakvim gospodarskim uvjetima jednostavno neće preživjeti. Stoga je hitno potrebno izraditi cjeloviti program razvitka na načelima tržišne poljoprivredne proizvodnje, a program bi treba biti i jedna od tema rasprave u Saboru, zaključak je nedavne sjednice Grupacije akvakulture pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Za sanaciju slatkovodnog ribarstva najvažnije je izvršiti promjene u Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva tj. ukinuti naknade za korištenje vode, naknade za zaštitu vode, koncesije na vodu i vodno dobro te izmijeniti visinu slivne vodne naknade. Sveukupna opterećenja vodnogospodarskim naknadama i koncesijom za korištenje vode, izraženo kao postotak od veleprodajne cijene iznosi otprilike 18,4 posto, što je ogromno opterećenje za djelatnost u kojoj proizvodni ciklus traje tri godine. Državnoj upravi za vode već su upućeni zahtjevi i prijedlozi u smislu smanjenja ili ukidanja naknada, a prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva uskoro bi moglo doći do pozitivnih pomaka. Slatkovodno ribarstvo zahtjeva i smanjenje veterinarskih usluga za 50 posto te ukidanje barijera u prometu ribom između županija u pogledu veterinarske naknade, povećanje poticaja za uzgoj npr. šarana sa sadašnjih 3,3 kuna za kilogram na 4,5 kuna, osiguranje kvalitetnih sredstava kreditiranja (osnivanjem Agrobanke) te osiguranje povlastica koje će omogućiti konkretan izvoz ribe na euro-tržište. Uzgoj morske ribe također zahtjeva hitne i temeljite promjene. Tako je, složili su se članovi Grupacije, potrebno snižavanje i ujednačavanje visine koncesije za marikulturu kojom bi se izjednačili uvjeti poslovanja tih tvrtki na čitavom Jadranu te povećala njihova konkurentnost u usporedbi s proizvođačima u mediteranskim zemljama. Jedan od problema marikulture su visoke zaštitne carine EU-a od 15 posto koju moraju platiti da bi uopće došli na to tržište. Istodobno, europske zemlje ulažu veliki novac u marikulturu i imaju ogromne privilegije npr. investitori u Grčkoj i Italiji dobivaju i po 70 posto nepovratnih sredstava. Da bi bili konkurentni, potrebno je prići donošenju i ostvarenju stimulativnih i poticajnih mjera koje je u ovom trenutku moguće ostvariti za spašavanje proizvodnje. HIZ O LOŠEM STANJU U HRVATSKOJ INFORMATICI Informatika u Hrvatskoj sve više zaostaje za drugim zemljama pa čak i onima koje su prije desetak godina bile daleko lošije razvijene, bilježi se odljev informatičkih stručnjaka, a investicije u nabavke nove opreme se znatno smanjuju. To su samo neki od pokazatelja lošeg stanja u toj djelatnosti na koje su na nedavnoj konferenciji za novinare, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), upozorili članovi Hrvatskog informatičkog zbora (HIZ). Strategija razvitka Hrvatske - Doprinos hrvatske informatike bržem razvitku našeg gospodarstva, bila je glavna tema susreta s novinarima članova HIZ-a, neovisne strukovne organizacije, čiji je glavni cilj podsticanje djelotvornog razvitka informatike u Hrvatskoj. HIZ je u tom pogledu nedavno uputio i otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i predsjedniku države upozoravajući na opasnost od zanemarivanja razvoja informatike koja je, ističu, i glavna poluga razvoja modernog gospodarstva. Kako hrvatsku informatiku približiti ulasku u europske integracije, kako državnu vlast i upravu potaknuti na rješavanje aktualnih problema hrvatske informatike, te kako omogućiti toj djelatnosti da postane strateški nositelj razvoja društva, tri su ključna pitanja cijelog problema, mišljenja su članovi HIZ-a, koji su napravili i svoje prijedloge potrebnih mjera i akcija za rješavanje tog problema. Prema podacima HIZ-a otprilike 64.000 gospodarskih subjekata u Hrvatskoj barem donekle koristi informatiku u poslovanju, u državnoj upravi informatizirano je više od 10.000 radnih mjesta, godišnje se u nabavku računalske opreme i njenu upotrebu ulaže približno milijardu USD, što je mnogostruko manje od razvijenih ili nama susjednih zemalja. Pristup Internetu u Hrvatskoj je moguć preko svega sedam tvrtki, dok tu uslugu u Sloveniji pruža 25 tvrtki, u Poljskoj 214, te u Njemačkoj 576 tvrtki. Lani je u Mađarskoj šest inozemnih informatičkih kompanija otvorilo svoje pogone - u Hrvatskoj niti jedna, prošle je godine Portugal u informatičkoj djelatnosti otvorio 200.000 radnih mjesta, a koliko ih je takvih otvoreno u Hrvatskoj, upozoravaju iz HIZ-a. Španjolska je, primjerice lani, deset milijuna USD uložila samo u promoviranje svog turizma na Internetu, a kao još jedan od primjera lošeg stanja u hrvatskoj informatici, članovi HIZ-a su naveli i podatak kako svega 18 posto škola u Hrvatskoj ima omogućen pristup Internetu, dok je u Sloveniji to moguće u 95 posto njihovih škola. U Hrvatskoj danas postoji informatički sektor s više od 1.000 tvrtki koje su sposobne za brzi transfer novih tehnologija u praksu, stoga je neophodna jasna dugoročna vizija razvoja hrvatske informatike, jedan je od zaključaka ovoga skupa. 5. SINDIKATI SINDIKATI I VLADA DOGOVORILI SE O PLAĆAMA Vlada i sindikati javnih i državnih službi postigli su u ponedjeljak sporazum o plaćama korisnika državnog proračuna u ovoj godini, tako da sindikati u utorak nisu organizirali najavljeni štrajk upozorenja. Predstavnici Vlade i sindikata prihvatili su prijedlog predsjednika Mirovnog vijeća prof. Žarka Potočnjaka po kojem će se bruto plaće smanjiti za pet posto, a neoporezivi dio plaće s 1.000 kuna povećati na 1.250 kuna, dok se Vlada obvezuje do 1. studenoga uskladiti kretanje plaća u javnim i državnim službama s plaćama u poduzećima u većinskom državnom vlasništvu. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović ocijenila je sporazum važnom promjenom u politici plaća i ukupnom vođenju državnih financija jer njime počinje usklađivanje rasta plaća s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sada počinje teži dio posla, rekla je Antunović, a to je usklađivanje plaća u gospodarstvu s kretanjem BDP-a. Sindikati su odustali od jednodnevnog štrajka upozorenja pod geslom "Za moral u politici" jer je ovim sporazumom Vlada pokazala da drži do predizbornog obećanja da neće dopustiti zaostajanje plaća javnih i državnih službenika, ocijenio je predsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. Sindikati javnog sektora prvi su nakon državnih dužnosnika pristali na smanjenje svojih plaća, ali su kroz osiguravanje usklađivanja s državnim sektorom privrede postigli pravedno rješenje, istaknuo je Ribić. Istodobnim sniženjem bruto plaća za pet posto i povećanjem neoporezivog dijela plaće na 1.250 kuna, neto plaće bi se trebale neznatno smanjiti ili porasti, u rasponu od minus 2,5 posto do plus 1,5 posto. SPORAZUMJELI SE UPRAVA I SINDIKAT VUPIK-A Predsjednik Uprave vukovarskog VUPIK-a Zoran Mudri i povjerenik VUPIK-ove podružnice Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) Zdenko Lovrić u četvrtak su se sporazumjeli o prekidu štrajka četiristotinjak zaposlenih koji, nezadovoljni stanjem u poduzeću, štrajkaju od polovice veljače. Preostalih šestotinjak radnika, od kojih većina pripada Slavonsko-baranjskom sindikatu, nije se pridružilo štrajku i oni su cijelo vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Po riječima Zdenka Lovrića, štrajk je prekinut nakon obećanja Uprave da će se u tri navrata do kraja svibnja radnicima isplatiti 13,8 milijuna kuna koje je VUPIK-u na račun neisplaćenih plaća još u siječnju odobrila bivša Vlada. No, radnici VUPIK-a, članovi PPDIV-a, od Uprave i Nadzornog odbora zahtijevaju isplatu šest plaća. Budući da je navedenih 13,8 milijuna kuna dovoljno tek za isplatu četiriju plaća, radnici su, po Lovrićevim riječima, "dijelom i dalje nezadovoljni, ali će se, radi očuvanja socijalnog mira, vratiti na svoja radna mjesta". Osim isplate zaostalih, a neisplaćenih plaća, radnici također zahtijevaju donošenje kvalitetnog sanacijskog programa za VUPIK te izglasavanje Zakona o Vukovaru. 6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI OTVOREN "ZAGREB AUTO SHOW 2000." Na Zagrebačkom velesajmu u četvrtak navečer otvoren je Međunarodni sajam automobila i prateće industrije "Zagreb Auto Show 2000.", na kojoj sudjeluje 588 izlagača iz 27 zemalja svijeta i Hrvatske. Posjetitelji te sajamske priredbe do 2. travnja imat će prilike razgledati 73 marke vozila, odnosno ukupno 393 različita modela. Od toga premijerno će u Hrvatskoj biti predstavljeno 76 vozila, od kojih je nekoliko svjetskih i europskih vicepremijera. Automobilska industrija jedna je od najpropulzivnijih industrija danas u koju bi se i hrvatske tvrtke trebale što više uključiti, rekao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić otvarajući "Zagreb Auto Show". Odnedavno poboljšani odnos međunarodne zajednice prema Hrvatskoj, kao i hrvatska zakonska regulativa to bi trebala i pospješiti. Fižulić je pritom istaknuo kako u Hrvatskoj otprilike 40 proizvođača kooperanata proizvode za BMW, Citroen, Peugeot i Renault, a najznačajnije od njih su tvrtke AD plastika, Cimos i Elcon. HRVATSKI TURIZAM PREDSTAVLJEN NA TURISTIČKOM SAJMU U PARIZU Sudeći prema trenutačnim najavama s francuskog tržišta ove se godine u Hrvatskoj može očekivati nešto više turista iz Francuske nego lani, kada ih je bilo otprilike 40.000, istaknula je voditeljica Ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Parizu Marina Tomas Billet (Bilje) na početku Međunarodnog turističkog sajma koji se do 26. ožujka održava u Parizu. Na pariškom turističkom sajmu sudjeluje više od 600 izlagača iz 115 zemalja. Francuzi su Hrvatskoj posebno zanimljivi kao gosti koji produžavaju turističku sezonu jer u našim turističkim odredištima borave uglavnom u razdoblju pred i po sezone a najčešće se odlučuju za mjesta u južnoj Dalmaciji i Dubrovnik. Tomas Billet je istaknula kako im Hrvatska odgovara i zbog kulturnog i povijesnog aspekta te očuvanog okoliša i pristupačnosti. Osnovno turističko odredište Francuza je tzv. mediteranski bazen pa bi i zbog toga, naglasila je, Hrvatska ponovno trebala osvojiti francusko turističko tržište. Nedovoljno poznavanje Hrvatske i njezine turističke ponude osnovni je problem koji se može riješiti promotivnim akcijama hrvatskog turizma u Francuskoj te organizacijom studijskih putovanja francuskih novinara u Hrvatsku, dodala je Tomas Billet. Govoreći o predstavljanju hrvatskog turizma na sajmu u Parizu hrvatski veleposlanik u Francuskoj Marko Žaja je rekao kako je iznimno zadovoljan viđenim iako se zbog štednje na svim razinama ove godine i štand HTZ-a nalazi na 42 četvorna metra izložbene površine. Pri tom je naglasio i kako se ne bi smijelo dogoditi da se odgodi promotivna akcija hrvatskog turizma koja bi se u travnju trebala održati u Parizu, napominjući i da Francuska 1. srpnja ove godine preuzima predsjedanje Europskom unijom. U organizaciji francuskog touroperatora specijaliziranog za Hrvatsku, Bemex Toursa, po riječima direktora te tvrtke Marka Šikića u hrvatskim ljetovalištima ove će godine biti približno 4.000 Francuza, nešto više nego lani kada ih je bilo 3.000. OTVOREN SAJAM TURIZMA U BUDIMPEŠTI U Budimpešti je u četvrtak otvoren 23. međunarodni sajam turizma "Putovanja 2000". Samo na turističkom dijelu sajma (usporedno se održava sajam športske opreme i plovnih objekata) ove godine sudjeluje rekordan broj izlagača, njih 825 iz 42 zemlje, što ga uvrštava u najrenomiranije sajmove te vrste u srednjoj Europi. I ove je godine na sajmu prisutan veći broj turističkih djelatnika iz Hrvatske, a svoj poseban štand ima i ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Direktor HTZ-a Niko Bulić ističe povećan interes Mađara za ljetovanje na hrvatskoj obali te da se može očekivati 20 posto više gostiju iz Mađarske nego lani. Kako je rekao, možemo se nadati dolasku između 170.000 i 180.000 gostiju iz Mađarske, što pak znači ostvarenje od prilbižno milijun noćenja. Prošle je godine, koja je obilježena negativnim utjecajem kosovske krize na hrvatski turizam, u Hrvatskoj ljetovala 141.000 mađarskih turista, što je tri posto više nego 1998. Mađarska je uz Sloveniju bila jedna od rijetkih zemalja iz koje smo imali više gostiju nego prethodne godine. Po prvim pokazateljima, izgleda da će cijela hrvatska obala biti interesantna mađarskim turistima, a posebno pozitivan iskorak očekuje se na području Dalmacije. Bulić je istaknuo kako je i mogućnost putovanja kroz BiH, dolinom Bosne i Neretve prema Dubrovniku, Makarskoj i srednjodalmatinskim otocima nešto što je dodatni plus u odnosu na proteklo razdoblje. Bulić također očekuje u budućnosti sve veći priljev turista iz Mađarske. Ove godine organizatori sajma, koji se održava do 26. ožujka, očekuju otprilike 100.000 posjetitelja. HRVATSKI INOVATORI NA NAJVEĆOJ SVJETSKOJ IZLOŽBI INOVACIJA INPEX Hrvatski savez inovatora (HSI) svoje će inovacije i proizvode predstaviti na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija i novih proizvoda, Inpex, koja se od 17. do 21. svibnja ove godine održava u Pittsburghu. Kako su istaknuli predstavnici HSI-a, bit će to sedmi nastup hrvatskih inovatora na ovoj izložbi, na kojoj su do sada postizali velike uspjehe. Naime, više od 100 odličja hrvatskim novim proizvodima i inovacijama u razdoblju od 1994. do 1999. godine uvrstili su Hrvatsku među pet najuspješnijih država izlagača u konkurenciji 40-tak zemalja iz čitavog svijeta. Inovacija ima smisla samo ako se pretoči u proizvod, drže u HSI-u, te napominju kako je za razvoj inovatorstva potrebna i podrška Vlade i nadležnih ministarstava. Predstavnici Sektora za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) istaknuli su kako Hrvatska treba poticati inovacije i domaću proizvodnju. Hrvatska perspektiva, kazali su, nisu "lohn poslovi" već prepoznatljiv domaći proizvod. Stoga je nužno izraditi gospodarsku strategiju u kojoj će između ostaloga biti zastupljeno i inovatorstvo. Jer, kazali su, kroz gospodarsku strategiju treba postaviti instumente kojima će se inovatorstvo poticati, budući je industrija ta koja je nositelj razvoja svake zemlje. Osim Inpexa inovatori su najavili sudjelovanje na još dvije izložbe. Riječ je o 28. Međunarodnoj izložbi inovacija, novih tehnologija i proizvoda "Međunarodni salon izuma-Geneve", koji će se održati od 12. do 16. travnja te Inovu 2000 u okviru Međunarodnog sajma obrtništva od 26. do 30. travnja na Zagrebačkom velesajmu. Na nastupu na 28. ženevskom salonu inovacija kojeg organiziraju HSI i Savez udruga inovatora Istarske županije predstavit će se 15 inovacija iz Zagreba, Biograda, Karlovca i Pule. HRVATSKO-MAĐARSKI POSLOVNI SKUP Ukupna vanjsko-trgovinska razmjena Hrvatske i Mađarske prošle godine iznosila je 213 milijuna USD, pri čemu je uvoz iz Mađarske iznosio 174 milijuna USD, a hrvatski izvoz u Mađarsku 39 milijuna USD. U ukupnoj je razmjeni u 1999. godini zabilježen pad od otprilike 17 posto u usporedbi s godinom prije. Sadašnja razmjena neodgovara mogućnostima dviju država, a skorašnje potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini, među ostalim će otvoriti veći prostor za suradnju mađarskih i hrvatskih poduzeća, najavljeno je u utorak na Hrvatsko-mađarskom poslovnom skupu u Zagrebu. Skup, na kojem se predstavlja 18 tvrtki iz središnje Mađarske, organizirala je Agencija za poticaj ulaganja i trgovine - ITD Hungary, a uz potporu Ministarstva gospodarstva RH i mađarskog Ministarstva gospodarstva. Cilj je skupa proširenje gospodarske suradnje dviju zemalja kao i sklapanje konkretnih poslova. Voditelj Mađarskog ureda za trgovinu i savjetnik Veleposlanstva Mađarske u Hrvatskoj Tibor Suelt ocijenio je da se mađarska poduzeća žele uključiti u proces razvitka hrvatskog gospodarstva, a pored trgovinske razmjene traže i mogućnosti ulaganja kapitala. Istaknuo je primjer Luke Rijeka, gdje je već osnovana mađarsko-hrvatska mješovita firma Ganz Port Rijeka d.d. koja čeka odluke, kako bi s ulaganjem od 30 milijuna USD obnovila luku te robni promet usmjeravala prema njoj. Također, Mađarska tvrtka Hidepito Rt., uz sufinanciranje Svjetske banke, uspješno je završila radove na obnovi mola u Luci Ploče, vrijedne 8,5 milijuna USD, a mađarski naftna kompanija MOL spremna je na nastavak pregovora o fuziji s hrvatskom naftnom tvrtkom Ina. Direktorica Sektora za ekonomske odnose s inozemstvom HGK Dunja Konjevod ističe da se razgovoru s mađarskim gospodarstvenicima odazvalo stotinjak hrvatskih poduzeća, ponajviše proizvodnih. Uz suradnju u proizvodnji i mogućim zajedničkim ulaganjima, hrvatska strana puno očekuje i od, rečeno je, mađarskih turista. Oni su prošle godine u Hrvatskoj ostvarili 800.000 noćenja i time bili na sedmom mjestu po ostvarenim noćenjima, a procjene za ovu godinu govore o daljnjem povećanju. Inače, gospodarstvo Mađarske u Europi ima najbrži rast bruto domaćeg proizvoda od 4-5 posto godišnje. Mađarski izvoz lani je iznosio približio 25 milijardi USD, a uvoz 28 milijardi USD. Strana ulaganja u Mađarsku dosad su iznosila 22 milijarde USD, a Mađarska pored 250.000 tvrtki i 700.000 malih poduzetnika ima i 30.000 mješovitih poduzeća. Jedna od regija u Mađarskoj koja se najbrže razvija, upravo je središnja Mađarska odnosno tri županije - Fejer, Tolna i Veszprem - iz kojih su tvrtke koje su u utorak predstavljene hrvatskim partnerima. PECEK: NIŽE KAMATNE STOPE FINANCIRANJE UVOZA OPREME IZ NJEMAČKE I ovogodišnji nastup hrvatskih obrtnika na najvećem europskom sajmu obrta u Muenchenu pokazao je da za hrvatske proizvode ima mjesta na zahtjevom europskom tržištu. Mogućnosti su velike, tržište postoji a na nama je da stvorimo i predstavimo one hrvatske proizvode koji se mogu prodavati u svijetu, rekao je prošloga petka na konferenciji za novinare na Sajmu obrta u Muenchenu hrvatski ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Predstavljajući mogućnosti hrvatskog gospodarstva ministar Pecek njemačke je novinare upoznao i s promjenama u zakonodavno pravnom okviru poslovanja u Hrvatskoj, posebice je najavio snižavanje poreza na dohodak, dobit i dodanu vrijednost kao i oslobađanja reinvestiranja od oporezivanja. Cilj je novoustrojenog ministarstva, rekao je, podrška promidžbi malih poduzetnika, davanje stručne, financijske pomoći, osiguravanja jamstava te omogućivanje povoljnog financiranja razvoja. Upravo o tome razgovarano je s predstavnicima njemačke Banke za obnovu LfA. Dogovoreno je da u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) LfA sudjeluje u praćenju izvoza opreme iz Njemačke u Hrvatsku, pri čemu bi dio posla u Hrvatskoj preuzeli HBOR i Hrvatska garancijska agencija. Takav dogovor oko praćenja projekta trebao bi dovesti do smanjenja kamatnih stopa financiranja, na ispod deset posto, rekao je Pecek. Gotovo 60 izravnih izlagača i neizravno njih stotinu na zajedničkom izložbenom prostoru Hrvatske obrtničke komore zadovoljni su zanimanjem posjetitelja za njihove proizvode. Međutim, ukazuju kako je problem preuzeti i realizirati neke poslove kad ne znaju kako će u Hrvatskoj moći isfinancirati proizvodnju. A upravo uvoz opreme iz Njemačke, napominje predsjednik HOK-a Stjepan Šafran, otvara mogućnosti i jačeg hrvatskog izvoza u Njemačku, posebice u Bavarsku. Tijekom boravka u Muenchenu ministar Pecek i čelnici HOK-a razgovarali su s predstavnicima Bavarskog ministarstva gospodarstva, Obrtničke komore za Muenchen i Gornju Bavarsku te predstavnicima nekoliko značajnih banaka o mogućnostima pospješenja hrvatsko-bavarske gospodarske razmjene. Ministar Pecek, predsjednik HOK-a Šafran i vlasnik Prve obrtničke štedionice i Hrvatske kuće u Muenchenu Antun Pocrnja razgovarali su prošloga petka o potrebi stvaranja informativnog punkta koji će interesno predstavljati hrvatsko gospodarstvo u glavnom gradu Bavarske. Prvi put na Sajmu s obrtnicima su nastupili i predstavnici HBOR-a. Oni su predstavili mogućnosti kreditiranja zajedničkih bavarsko- hrvatskih ulaganja te kreditiranja povratka hrvatskih građana koji su radili u Njemačkoj. Prvi projekt je u tijeku a u drugom je već 150 Hrvata dobilo kredite, prosječne vrijednosti 180.000 DEM za poduzetničku reintegraciju u Hrvatskoj. Međunarodni sajam obrta u Muenchenu, koji je bio otvoren do 22. ožujka, okupio je 2.478 izlagača iz 47 zemalja. 7. STATISTIKA NEZAPOSLENOST NA REKORDNOJ RAZINI Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje je u porastu o čemu govore posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojima je broj evidentiranih nezaposlenih osoba krajem veljače ove godine dosegnuo 355.272. To je do sada najviši broj nezaposlenih osoba zabilježen u veljači od kada se nezaposlenost statistički prati, tj. od 1952. godine. U odnosu na siječanj ove godine broj nezaposlenih porastao je za 4.500 osoba ili 1,3 posto, a prema veljači lani za 41.500 osoba ili 13,2 posto. Od ukupnog broja nezaposlenih u veljači je prvi puta zaposlenje tražilo 98.796 osoba, što je 7,7 posto više nego u isto vrijeme lani. Preostalih 256.500 osoba imalo je prethodno radno iskustvo. Tijekom veljače na burzu rada prijavilo se 22.304 novih osoba, 18,6 posto više nego u prošlogodišnjoj veljači, pri čemu je najveći broj na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije (22,4 posto), trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (21 posto) te hotela i restorana (14,4 posto). Istodobno, s evidencije Zavodu veljači se zaposlilo 8.290 osoba, 16,6 posto više. Većina ih se pritom zaposlila na određeno vrijeme, 5.600 ili 67,7 posto, a najveći se broj (1.700 ili 20,7 posto) zaposlilo u prerađivačkoj industriji. Iz evidencije nezaposlenih, zbog ostalih razloga osim zaposlenja, brisano je 9.449 osoba, 10,7 posto više nego u veljači prošle godine. Relativno najveći udio u nezaposlenosti imale su osobe stare od 20-24 godine (19,7 posto) te one od 30-34 godine (13,1 posto). U izvještajnom mjesecu najveće povećanje od 23,8 posto u odnosu na veljaču lani zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a najmanje u najmlađoj dobnoj skupini (15-19 godina) i to od tri posto. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi ostala je nepromijenjena u odnosu na veljaču prethodne godine. Još uvijek je u ukupnom broju nezaposlenih najveći udio kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 35 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju nezaposleni sa višom (3 posto) i visokom (3,8 posto) stručnom spremom. U veljači je ukupno evidentirana nezaposlenost povećana u svim županijama. Pritom je najveći rast nezaposlenosti zabilježen u Krapinsko-zagorskoj županiji (27,7 posto) i Vukovarsko-srijemskoj (22,2 posto). Najmanji rast nezaposlenosti evidentiran je u Zadarskoj (5,8 posto) i Šibensko- kninskoj županiji (5,7 posto). Zbog prestanka rada poslodavaca u veljači je posao izgubilo 25.002 osoba, 1,8 posto više nego u prethodnom mjesecu i 9,9 posto više nego u veljači lani. Istodobno, broj korisnika novčane naknade u veljači se prema istom mjesecu lani povećao 21,8 posto, na 62.753 osoba. Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje tijekom veljače prijavljeno ukupno 11.300 slobodnih radnih mjesta, što je 26,3 posto više nego u veljači prošle godine. VIŠE OD 20 MILIJARDI USD DEFICITA U ROBNOJ RAZMJENI U POSLJEDNIH ŠEST GODINA Hrvatski je izvoz prošle godine bio tek na razini onoga iz 1994., a uvoz veći za 49 posto nego u toj godini. Sagledavajući pak rezultate hrvatske vanjskotrgovinske razmjene za posljednjih šest godina, može se uočiti kako zbroj godišnjih deficita u robnoj razmjeni sa inozemstvom dostiže čak 20 milijardi dolara. To su samo neki od pokazatelja koji upućuju da je ekonomska politika vođena proteklih godina pogodovala uvozu i trgovini a ne proizvodnji i izvozu. Uz pad proizvodnje i tehnološko zaostajanje, smanjeni obujam poslovanja rezultirao je skupljnom pa time i sve nekonkurentnijom proizvodnjom. Uz to ne treba zanemariti ni činjenicu da su i u privatizaciji praktički uništeni značajni izvozni kapaciteti. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i tijekom prošle godine nije bitno promijenila višegodišnje negativne tendencije, o čemu govore podatci o daljnjem smanjenju robne razmjene sa svijetom. Samnjenje deficita za devet posto (na još uvijek visokih gotovo 3,5 milijardi USD) rezultat je usporavanja izvoza i uvoza, što je pak posljedica recesijskog stanja hrvatskog gospodarstva. Prošlogodišnji robni izvoz Hrvatske, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 4,23 milijarde USD, što je 5,8 posto manje nego u godini prije, dok je uvozeno roba za 7,78 milijardi USD ili 7,2 posto manje u odnosu na 1998. Gledano na dulji rok, od 1992., godine kada je u robnoj razmjeni zabilježen suficit od 136 milijuna USD, hrvatski izvoz sljedećih godina stagnira na razini od 4,2 do 4,5 milijarde USD, dok se uvoz gotovo udvostručio rastući svih tih godina (na rekordnih 9,1 milijardu 1997.), osim posljednje dvije godine kada je zabilježio pad. Usporedo s takvim izvozno-uvoznim kretanjima rastao je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom (od 2,88 milijardi USD u 1995., do rekordnih 4,9 milijardi 1997.), da bi u posljednje dvije godine zabilježio smanjenje (na 3,9 milijardi u 1998. te na prošlogodišnjih 3,5 milijardi USD). Na lanjsko je smanjenje uvoza ponajprije utjecala manja domaća potražnja koja je rezultirala osjetnim padom uvoza reporomaterijala, investicijske robe i kao i robe široke potrošnje. To su i pravi uzročnici smanjenja robnog deficita. To što je prošlogodišnji izvoz od 4,279 milijardi USD na razini iz 1994., i po ocjenama iz Hrvatske gospodarske komore, uistinu je porazan podatak, posebno ako se komparira s ostalim tranzicijskim zemljama, posebice Slovenijom, Češkom i Poljskom, koje su i istom razdoblju gotovo udvostručile svoje izvozne rezultate. Takva kretanja u vanjskotrgovinskoj aktivnosti Hrvatske, po ocjeni većine analitičara, uključujući i one iz HGK, odraz su prije svega stagnacije ukupnog hrvatskog gospodarstva ali i tehnološkog zaostajanja proizvodnih kapciteta te izolacije Hrvatske i njenog neuključivanja u europske integracije, raskidanja trgovinskog sporazuma sa BiH (pad izvoza za 16,3 posto), a treba dodati i krizu na ruskom tržištu na kojemu se bilježi pad hrvatskog izvoza za gotovo 58 posto. U zemlje EU, na koje otpada 48,7 posto ukupnog hrvatskog izvoza, isporuke su prošle godine smanjene za 3,4 posto (na nešto više od dvije milijarde USD). Gledano po pojednim djelatnostima, okosnica hrvatskog izvoza, prerađivačka industrija (na koju otpada gotovo 97 posto ukupnog izvoza) zabilježila je smanjenje za 5,8 posto. U okviru toga smanjen je izvoz svih značajnijih grana - proizvodnje hrane i pića, odjeće, kože pa i brodogradnje (osam posto). Proizvodnja odjeće bilježi pad izvoza od 10,5 posto, ali još uvijek ostvaruje suficit od 280 milijuna USD. Međutim, dobar dio izvoza, pogotovo na najvažnija tržišta Italije i Njemačke, čine doradni (lohn) poslovi upravo tekstilne industrije. Doradni poslovi u strukturi hrvatskog izvoza već su dostigli 43 posto. U tim poslovima sve je veća konkurencija iz istočne Europe pa bi se domaći proizvođači (sa zastarjelom tehnologijom, viskokim troškovima i poreznim opterećenjima) u dogledno vrijeme mogli suočiti sa problemima na tim tržištima. U PRVA DVA MJESECA KUNA OSLABILA PREMA MARKI 0,67 POSTO Kuna je u prva dva mjeseca ove godine prema DEM ukupno oslabila 0,67 posto, a prema USD 4,38 posto. Ti podaci, navode u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), ukazuju na slabljenje pritiska na deviznom tržištu u usporedbi s prošlogodišnjim kretanjima, kada je DEM u prva dva mjeseca 1999. ojačala ukupno 3,46 a USD 9,96 posto. Stoga tijekom veljače ove godine središnja banka nije trebala intervenirati prodajom deviza. Tečaj kune bio je u ovogodišnjoj veljači relativno stabilan, i u usporedbi s DEM oslabio je tek 0,13 posto te se kretao između maksimalnih 3,9578 i minimalnih 3,9445 kuna za DEM, podaci su iz najnovijeg biltena HNB-a. Pritom je prosječni tečaj kune deprecirao 0,32 posto u usporedbi s prosječnim tečajem u siječnju. Krajem veljače, napominju u HNB-u, zabilježena je znatnija deprecijacija tečaja prema USD, 1,84 posto u usporedbi s krajem siječnja, kao i slabljenje prosječnog mjesečnog tečaja kune prema USD, 3,29 posto u usporedbi s prosječnim tečajem u siječnju. Kretanje valuta najznačajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, objedinjeno je u indeksu dnevnog nominalnog efektivnog tečaja kune, koji je tijekom veljače oslabio za 0,79 posto u usporedbi s efektivnim tečajem krajem siječnja, odnosno 2,11 posto od početka godine. Prosječni je nominalni efektivni tečaj kune tijekom veljače deprecirao 1,46 posto u odnosu na prosječni tečaj u ovogodišnjem siječnju. (Nominalni efektivi tečaj kategorija je koja pokazuje opću vrijednost domaće valute, budući da uzima u obzir promjene njenog tečaja prema valutama izabranog uzorka zemalja - najvažnijih trgovinskih partnera.) Realni efektivni tečaj kune deflacioniran cijenama na malo u siječnju je deprecirao 1,17 posto u odnosu na prosinac, odnosno ukupno 8,3 posto od siječnja prošle godine. (Realni efektivni tečaj pokazatelj je konkurentnosti domaćih proizvoda na stranim tržištima, budući da uključuje razlike u stopama rasta cijena u zemlji u odnosu na države važne za njenu međunarodnu razmjenu.) U HNB napominju da je zabilježena i nešto blaža deprecijacija realnog efektivnog tečaja kune deflacioniranog cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima u iznosu od 0,12 posto, što daje ukupnu deprecijaciju realnog tečaja od 6,3 posto unatrag godinu dana. 8. BANKARSTVO I FINANCIJE SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je na svojoj sjednici donio odluke o upućivanju prijedloga Trgovačkom sudu u Zagrebu za otvaranje stečajnog postupka nad Hrvatskom gospodarskom bankom d. d. Zagreb i Agroobrtničkom bankom d. d. Zagreb. Nalazi privremenih upravitelja su potvrdili rezultate prethodno obavljene kontrole tih banaka - loše upravljanje bankama, posebice zaobilaženje zakonskih propisa u okviru kreditne politike, te nepoštivanje propisa i mjera HNB, dovelo je te banke u stanje značajne nesolventnosti. Odlučujući o razriješavanju situacije u Hrvatskoj gospodarskoj i Agroobrtničkoj banci, Savjet HNB je razmotrio, imajući na umu interese štediša i trošak mogućih rješenja za državni proračun, sve zakonom predviđene mogućnosti. Zaključeno je da stečaj predstavlja najprimjerenije rješenje, s obzirom da za dokapitalizaciju banaka nije bilo zanimanja, da druge banke, nakon detaljnijeg upoznavanja situacije u HGK-u i AOB-u, nisu izrazile interes za pripajanje problematičnih banaka, te da sanacija tih banaka ne bi bila ekonomski opravdana. Članovi Savjeta HNB su naglasili da prijedlog za otvaranje stečaja na isključuje mogućnost da te banke preuzmu ulagači, naravno, ako nadležnima uz izraze interesa, dostave ozbiljnu financijski potkrijepljenu ponudu. Ukupna štednja građana u Hrvatskoj gospodarskoj banci iznosi 286 milijuna kuna, a u Agroobrtničkoj banci 146 milijuna kuna, a udio osigurane štednje u tim iznosima je 77,44 posto u HGK-u i 86,12 posto u AOB-u. Nadležnim trgovačkim sudovima Savjet HNB uputio je i prijedloge za otvarnje stečajnog postupka nad Razvojnom bankom Dalmacija d.o.o. Split i Adria štedionicom d. o. o. Zagreb. Obje financijske institucije zbog višemjesečne blokade žiro računa nisu sposobne izvršavati plaćanja, a u njihovu poslovanju zamijećene su brojne nepravilnosti, koje unatoč nalozima HNB nisu ispravljene. Na temelju izvješća kontrolora HNB-a, Savjet je donio odluke o imenovanju privremenih upravitelja u Istarsku banku d. d. Pula i Cibalae banku d. d. Vinkovci. U poslovanju Istarske banke utvrđene su značajne nepravilnosti, pa je početkom 1999. banci naređeno poduzimanje mjera u cilju njihova ispravljanja, među ostalim, izrada plana prodaje vlastitih dionica strateškom investitoru i plana dokapitalizacije banke, prodaja dionica banke u vlasništvu Globus grupe i ograničenje rasta plasmana. Povjerenik HNB, koji je u banku imenovan nakon što je krajem lipnja 1999. adekvatnost kapitala banke postala manja od tri četvrtine propisane, ustanovio je da su pojedine mjere izvršene, no da se banka nije uspjela dokapitalizirati ni prodati svoja ulaganja. HNB je odobrila Istarskoj banci radi rješavanja likvidnosnih problema, kratkoročni kredit za likvidnost, koji je vraćen s teškoćama. Izravnom kontrolom poslovanja banke u studenom i prosincu 1999. utvrđeno je da su potencijalni gubici banke veći od jamstvenog kapitala. U cilju iznalaženja rješenja za stabilno poslovanje Istarske banke rukovodstvo HNB održalo je do kraja veljače ove godine, više sastanaka s Upravom Banke, ali zadovoljavajuće rješenje nije pronađeno. Kontrolom poslovanja Cibalae banke ustanovljene su mnoge nepravilnosti te je Banci naloženo da ih ispravi, među ostalim, adekvatnim izdvajanjem rezerviranja za neidentificirane gubitke, izradom plana prodaje vlastitih dionica banke, plana dokapitalizacije banke, prodajom dionica banke u vlasništvu Globus grupe i ograničenjem rasta plasmana. Obzirom da propisane mjere nisu bile dosljedno provedene te da se banka suočila s ozbiljnim problemima s likvidnošću, u banku je u lipnju 1999. imenovan povjerenik. Također, Banci je odobreno korištenje kredita za likvidnost koji nisu vraćeni u cijelosti. Analizom financijskih izvješća krajem prošle godine utvrđeno je da su potencijalni gubici banke veći od jamstvenog kapitala. Sastanci koje su predstavnici HNB do kraja veljače ove godine održali s Upravom Cibalae banke radi definiranja aktivnosti za poboljšanje položaja banke nisu donijeli odgovarajuća rješenja. Razmotrivši pokazatelje o poslovanju Istarske i Cibalae banke koji svjedoče o značenju nesolventnosti tih banaka i ocijenivši da je HNB poduzeo aktivnosti koje joj u okviru zakona stoje na raspolaganju, kako bi pomogla navedenim bankama da stabiliziraju poslovanje, Savjet HNB je zaključio da imenovanje privremenih upravitelja u Istarsku i Cibalae banku, koje za banke sa spomenutim problemima u poslovanju nalaže Zakon o bankama, predstavlja rješenje koje će spriječiti da se banke uskoro suoče s još većim poslovnim teškoćama te primjereno zaštititi interes njihovih vjerovnika i štediša. Na temelju nalaza stručnih službi Hrvatske narodne banke, Savjet HNB ukinuo je odobrenje za rad podružnici Societe Generale Zagreb i Krapinsko- zagorskoj banci d. d. Krapina jer nisu do zakonski određenog roka uskladile poslovanje s novim Zakonom o bankama. Krapinsko-zagorska banka će biti pripojena Privrednoj banci Zagreb, na temelju Odluke PBZ o pripajanju te banke. Obzirom da unatoč upozorenjima i nalozima HNB-a već duže vrijeme postupaju suprotno zakonima, propisima, kao i mjerama HN, te zbog rizičnog i neprimjerenog poslovanja postoji opasnost da neće uredno ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima ili za povjerena sredstva drugih osoba, odobrenje za rad ukinuto je Štedionici za razvoj i obnovu d. o. o. Zagreb, Gold štedionici d. o. o. Split, Štedionici Mediteran d. o. o. Split, Investicijsko-komercijalnoj štedionici d. d. Zagreb, Štedionici Dugi pogled d. o. o. Zagreb i Zagrebačkoj štedionici d. d. Zagreb. Savjet HNB odobrio je na sjednici održanoj u srijedu, njemačkoj banci Bayerische Hypo- und Vereinsbank AG Muenchen otvaranje podružnice u Zagrebu, te izdao prethodnu suglasnost Zagrebačkoj banci d. d. Zagreb za pripajanje Zagrebačke banke - Pomorske banke d. d. Split. OD POČETKA GODINE NA BURZI PRODANO 20,2 POSTO KAPITALA VARAŽDINSKE BANKE Borba za Varaždinsku banku između Zagrebačke banke d.d. i Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb (RBA) i dalje je u tijeku, što se vidi i po interesu za dionice Varaždinske banke i na tržištu kapitala. Naime, od početka godine na Zagrebačkoj je burzi prodano ukupno 369.667 dionica Varaždinske banke, što čini 20,2 posto temeljnog kapitala te banke. Dionice Varaždinske banke, posljednjih su tjedana, pored domaćih "blue chip" dionica Plive i Zagrebačke banke, najtraženije na hrvatskom tržištu kapitala. Tomu u prilog govori i podatak da je promet tim dionicama na Zagrebačkoj burzi u prvih šesnaest dana ožujka dosegnuo 41,13 milijuna kuna, što čini čak 38,15 posto udjela u ukupnom prometu Burze u istom razdoblju. Od početka ožujka do danas prodano je 196.119 dionica Varaždinske banke, a cijena po dionici kretala se između 200 i 250 kuna, a prošlotjedna zaključna cijena iznosila je 239,99 kuna. Nije zanemariv ni podatak da je promet tim dionicama u veljači dosegnuo 29,3 milijuna kuna i činio 24,60 posto ukupnog prometa Burze, a u tom mjesecu rast cijene dionice Varaždinske banke iznosio je 121,98 posto sa zaključnih 200 kuna zadnjeg dana veljače. Uzmemo li tako u obzir da je prvoga dana trgovanja na Burzi u siječnju ove godine najniža cijena dionica Varaždinske banke iznosila 75 kuna, a najviša zabilježena cijena do danas 250 kuna, može se doći do zaključka da je prosječna cijena tih dionica bila 162,5 kuna. Hrvatski brokeri uglavnom su mišljenja da će interes za dionicama Varaždinske banke i dalje rasti, sve dok se ne bude znao konačni isključivi pregovarač za kupnju većinskog udjela u toj banci (najmanje 50 posto plus jedna dionica). Na nedavno održanoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave RBA Zagreb Zdenko Adrović kazao je kako RBA na otvorenom tržištu ne kupuje dionice Varaždinske banke. Adrović je još istaknuo kako RBA i dalje želi preuzeti Varaždinsku banku, a ponude za kupnju iznad deset posto dionica Hrvatskoj su narodnoj banci na odobrenje uputili RBA i Zagrebačka banka. U priču o preuzimanju uključio se i Nadzorni odbor Varaždinske banke, koji ističe da će bez njihovog odobrenja preuzimanje smatrati neprijateljskim. Očekuje se da će sve biti riješeno do 15. travnja, do kada bi Nadzorni odbor Varaždinske banke trebao odlučiti čiju će ponudu preporučiti dioničarima. Zagrebačka banka prošloga je tjedna u Varaždinskoj banci završila izradu due diligancea i ponudu je već poslala, a ovoga tjedna poslovanje Varaždinske banke proučavaju analitičari RBA, po završetku čega će se i RBA oglasiti ponudom. I Zagrebačka banka ovih se dana također oglasila u vezi kupnje Varaždinske banke, čime bi, kako stoji u njihovom priopćenju, nastavila svoju strategiju razvoja nacionalne bankarske mreže kako bi svim hrvatskim građanima mogla pružiti najvišu razinu usluge. Zagrebačka banka svoju akciju smatra prijateljskim preuzimanjem te joj je iskazala namjeru da, nakon uspješnog vlasničkog preuzimanja, Varaždinska banka zadrži svoje ime i identitet. Iskazani interes strateških partnera za preuzimanjem Varaždinske banke ne čudi jer je riječ o jednoj od najsolidnijih banaka srednje veličine u državi. Tomu u prilog govore podaci da je ta banka u 1998. kao i 1997. godini na rang-listi hrvatskih banaka bila peta u zemlji po ukupnom temeljnom kapitalu. Prema jamstvenom kapitalu, aktivi te dobiti prije i nakon oporezivanja, koja je iznosila 42 milijuna kuna, Banka je u 1998. bila na šestom mjestu. Trenutačno ima 468 djelatnika, od kojih 45 posto ima visoku ili višu stručnu spremu. DOBIT TRGOVAČKE BANKE NAKON OPOREZIVANJA 13,2 MILIJUNA KUNA Trgovačka banka d.d. Zagreb poslovnu je 1999. godinu završila uspješno, povećavši aktivu 15 posto u odnosu na godinu ranije, tj. na 469,8 milijuna kuna. Dobit nakon oporezivanja povećana je 18,7 posto i iznosila je 13,2 milijuna kuna. Riječ je o revidiranom financijskom izvješću o lanjskom poslovanju, a reviziju Bilance Trgovačke banke obavila je revizorska kuća Deloitte&Touche. Prihodi od kamata Trgovačke banke u 1999. godini iznosili su 44,13 milijuna kuna, 3,6 posto manje nego godinu ranije. Pritom se najviše odnosilo na prihode od kamata od odobrenih kredita, 33,16 milijuna kuna (što je 8,6 posto manje nego godinu ranije). Prihodi od kamata od depozita smanjeni su 10,1 posto na 3,62 milijuna kuna, dok je rast od 34,9 posto na 7,35 milijuna kuna zabilježen kod prihoda od kamata od dužničkih vrijednosnih papira. Rashodi po kamatama u Trgovačkoj banci lani su iznosili 10,5 milijuna kuna i bili su 11,2 posto manji nego u 1998. godini, pa je time neto prihod od kamata iznosio 33,7 milijuna kuna, a neto prihod nakon rezerviranja za moguće gubitke 38,04 milijuna kuna. Prihodi od naknada i ostali prihodi iznosili su 36,05 milijuna kuna i bili 15,23 posto viši, dok su troškovi naknada i ostali troškovi također porasli, 23,2 posto na 58,14 milijuna kuna. Dionička glavnica banke lani je iznosila 113,6 milijuna kuna, od čega se 71,6 milijuna kuna odnosilo na dionički kapital, a 42 milijuna kuna na zadržanu dobit i rezerve. Dionički kapital podijeljen je na 65.102 redovne dionice koje glase na ime, nominalne vrijednosti 1100 kuna, a svaka dionica daje pravo na jedan glas u Glavnoj skupštini Banke. OVOGODIŠNJI PROMET DIONICAMA PIF-OVA PREMAŠIO UKUPNI LANJSKI PROMET Promet dionicama privatizacijskih investicijskih fondova (PIF) na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) od početka ove godine do sredine je ovoga tjedna iznosio 11.180.195 kuna. Time je premašen ukupan prošlogodišnji promet dionicama PIF-ova (od 27. travnja do 31. prosinca 1999.) koji je iznosio 10.545.080 kuna. Trgovanje se intenziviralo a cijene dionica PIF-ova tijekom ove godine porasle su od 78,18 posto, koliko je porasla cijena dionica Dom fonda (u utorak je zaključna cijena dionice toga fonda iznosila 19,60 kuna), do čak 151 posto, koliki je porast cijene ostvario fond Velebit (u utorak 15,06 kuna). Prosječan dnevni promet dionicama PIF-ova od početka godine do 21. ožujka iznosio je 210.947 kuna, za razliku od prošlogodišnjeg prosječnog prometa koji je u PIF kotaciji iznosio 41.516 kuna. Izvan Varaždinskog tržišta vrijednosnica, tijekom prošle godine dionicama PIF-ova ostvaren je promet od 8,530.439 kuna, dok je od početka ove godine do sredine ovoga tjedna izvan VTV-a dionicama PIF-ova već ostvareno 4,026.700 kuna prometa. 9. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 20. - 23. ožujka 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Pliva 605,19 2,92 26.047.055 49,53 2. Varaždinska banka 229 -4,58 21.279.865 15,47 3. Zagrebačka banka O 1.411 3,37 10.876.771 -38,77 4. Podravka 165 4,43 3.719.936 -19,75 5. Riječka banka 115 -0,11 677.805 -69,03 6. Končar 75 15,38 318.920 8.986,04 7. Karlovačka pivovara 365 1,39 213.522 131,55 8. Kraš 145 11,54 204.372 17,10 9. Dalmatinska banka 125 4,17 93.080 306,46 10. Splitska banka 85 -1,16 87.712 410,01 UKUPAN PROMET 63.753.795 3,41 Vrijednost indeksa CROBEX 940 3,64 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 20. - 23. ožujka 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Tehnoplast 74,50 - 6.551.455 - 2. PIF Dom 30 66,67 1.567.279 179,05 3. PIF Velebit 17,25 26,37 1.026.657 223,95 4. PIF Expandia 27 42,11 849.445 155,55 5. PIF Slavonski 14,25 48,44 605.833 -20,83 6. PIF Sunce 11,11 46,96 356.527 660,12 7. PIF Središnji nacionalni 16,15 35,17 306.451 144,89 8. Ericsson Nikola Tesla 220 0,00 200.360 34,51 9. PIF Pleter 13,12 32,39 164.662 126,53 10. Kraš 140 12,00 15.230 40,63 UKUPAN PROMET 11.679.019 219,69 Vrijednost indeksa VIN 397 0,51 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 16. - 23. ožujka 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 16.03. 16.000.000 6.000.000 12,50% 465.947.000 17.03. 52.000.000 47.190.000 13,48% 271.901.000 20.03. 10.360.000 5.360.000 12,49% 320.580.000 21.03. 21.000.000 17.700.000 12,42% 349.116.000 22.03. 30.000.000 19.300.000 12,39% 343.766.000 22.03. 8.000.000 6.500.000 12,50% - Dnevni prosjek 22.893.000 17.008.000 12,63% 350.262.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 22.03. HNB 35 dana 27.500.000 10,20% 22.03. HNB 91 dan 6.000.000 11,02% 22.03. HNB 182 dana 4.500.000 12,30% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 22.03. - 1.599.600.000 kn 10. VIJESTI IZ SVIJETA VLADA UCIJENILA NAJVEĆI SLOVENSKI TRGOVAČKI LANAC? Je li zahtjev slovenske vlade da se zaustavi ekspanzija najvećeg slovenskog trgovinskog lanca miješanje u pravila slobodnog tržišta ili racionalan potez onemogućavanja monopola u trgovini? Maloprodajna grupa "Mercator" i njezin utjecajni direktor Zoran Jankovič, naime, tvrde da im vlada ne dozvoljava preuzimanje konkurentskog poduzeća "Emona" iako su preuzeli 96 posto dionica te tvrtke čime bi preuzeli trećinu slovenske maloprodajne mreže. Nadležno je ministarstvo od Jankoviča zatražilo pismenu izjavu da će to biti zadnja akvizicija i pod tim je uvjetom spremno dati privolu za spajanje koje ne odobravaju manji trgovci bojeći se domaćeg monopolista na malom tržištu na koje su se zadnjih godina ubacili i stranci, poput austrijskog Interspaara i Spaara i francuskog Leclerca čiji hipermarketi atraktivnom ponudom i reklamom privlače kupce koji gravitiraju prema većim gradovima."Ako vlada donese konačno negativno odluku, kako će je utemeljiti, pravila moraju biti ista za sve", kaže Jankovič koji je u nekoliko godina otkako je na čelu "Mercatora" udvostručio njegov opseg preuzimanjem konkurencije, a poslovanje iz crvenih brojaka doveo na 30 milijuna DEM dobiti u prošloj godini. ma i onih koji smatraju da napetosti između poduzeća koje se reklamira sloganom "Vaš najbolji susjed" i vlade nisu lišene političke pozadine. Jankovič je uz mnogobrojne funkcije u športu (među ostalim i predsjednik rukometnog saveza) prijatelj predsjednika Milana Kučana, a neki tvrde da ni sam nije bez političkih ambicija. O njegovoj viziji razvoja - tvrdi - ovisi "Mercatorovih" 12.000 djelatnika i 50.000 zaposlenih u proizvodnji koja opskrbljuje prodajnu mrežu. Jankovičeva vizija uključuje i ekspanziju na tržište Hrvatske i BiH na kojima u idućih nekoliko godina namjerava ostavrivati 20 posto ukupnog prihoda tvrtke. SPAJAJU SE BURZE IZ BRUXELLESA, PARIZA I AMSTERDAMA Tri europske burze - u Parizu, Amsterdamu i Bruxellesu, po izjavama njihovih predstavnika, spojit će se kako bi stvorile najveću burzu u 11 zemalja Europske unije koje su uvele jedinstvenu valutu - eurozoni, s tržišnom kapitalizacijom većom od 2.000 milijardi eura. London tako i dalje ostaje najveće tržište u Europi, dok je Frankfurtska burza trenutačno najveća unutar zemalja eurozone. Kako stoji u priopćenju francuske, nizozemske i belgijske burze, njihovim će spajanjem nastati burza koja će se zvati Euronext, a bit će najveća u eurozoni po tržišnoj kapitalizaciji i obujmu transakcija. Najavili su i tiskovnu konferenciju na kojoj će iznijeti pojedinosti planova i razloge udruživanja. Po novinskim napisima, Pariz će postati središte trgovanja najboljim "blue- chip" dionicama, u Amsterdamu će se baviti trgovinom terminskim (vrijednosni papiri na neki kasniji datum) te izvedenim vrijednosnim papirima (vrste vrijednosnih papira, primjerice opcije), dok će se u Bruxellesu trgovati dionicama malih i srednjih tvrtki. U intervjuu za list Le Soir belgijski ministar financija Didier Reynders izrazio je nadu da će se to spajanje brzo proširiti - uključivanjem burza iz Madrida i Milana. Inače, osam europskih burzi - London, Frankfurt, Milano, Madrid i Zuerich, kao i Pariz, Amsterdam i Bruxelles, krajem rujna prošle godine najavilo je planove o tješnjoj suradnji, odnosno stvaranju paneuropskog tržišta. FORD KUPUJE LAND ROVER ZA TRI MILIJARDE EURA OD BMW-A Američki proizvođač vozila Ford Motor Co. objavio je ovih dana kako će kupiti britanskog proizvođača vozila Land Rover od njegovog sadašnjeg vlasnika - njemačkog BMW-a, po cijeni od tri milijarde eura. Time će američki Ford pridodati marku vozila Land Rover svojim ostalim prestižnim markama - Jaguar, Volvo, Lincoln, Mercury i Aston Martin. Land Rover je dosad poslovao u okviru britanske Rover grupe koja je u vlasništvu bavarskog proizvođača automobila BMW. Iz Forda su posebno naglasili njihovu strategiju razvoja vrhunskih marki vozila, osobito u segmentu "off road" te vozila s pogonom na sva četiri kotača, stoga je kupnja Land Rovera najbolje rješenje za tog američkog proizvođača. Prema mišljenjima analitičara, Ford tim poslovnim potezom nastavlja konsolidaciju na području globalne autoindustrije, nakon što je prije godinu dana za 6,45 milijardi USD kupio švedski Volvo. Nedavno je Ford izrazio zanimanje i za kupnju korejskog proizvođača vozila Daewoo, koji u poslijednje vrijeme bilježi određene financijske probleme. OPEC: CILJANA RAZINA CIJENE BARELA NAFTE OD 24 USD Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) trebala bi povećati proizvodnju samo toliko da postigne željenu razinu naftnih cijena od 24 USD po barelu, izjavio je glavni tajnik OPEC-a Rilwanu Lukman. Po njegovim izjavama za tisak, OPEC će temeljem razmatranja razine svjetske ponude i potražnje odlučiti o proizvodnji kartela na njihovom sastanku u Beču 27. ožujka. Postojeći podatci, napominje, ukazuju da će dnevna potražnja za naftom pasti za 2,8 milijuna barela u drugom tromjesečju ove godine. OPEC, kako je kazao, treba povisiti proizvodnju samo onoliko da dosegne ciljanu cijenu barela sirove nafte od otprilike 24 USD. Dodao je i da zalihe nafte u zemljama Zapada nisu zabrinjavajuće niske u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada su bile vrlo visoke zbog jeftine nafte. U usporedbi s razinama u 1996., napominje, trenutačne razine zaliha nisu razlog za paniku. Sporazumom iz 1998. i 1999. članice OPEC-a i proizvođači koji nisu u tom kartelu zajednički su povukli s tržišta otprilike pet milijuna barela nafte dnevno s ciljem poticanja rasta cijena nafte. 11. POSEBAN PRILOG CIJENE KRUHA I MLIJEKA RASTU NAKON POSKUPLJENJA BENZINA? Nakon prošlotjednog poskupljenja naftnih derivata za očekivati je da će uskoro doći i do korekcije cijena mlijeka i kruha. Za koliki iznos će cijene kruha i mlijeka porasti, iz udruženja koja okupljaju proizvođače, a to su Žitozajednica, u koju je udruženo 75 proizvođača brašna i kruha, te Croatiastočar u čijem je članstvu 20-ak malih i velikih mljekara, još nije poznato. Rast cijena ovisit će o kalkulaciji svih tvrtki pojedinačno, a za sada je jedino najveća domaća mljekarska grupacija Lura d.d. (koja nije članica Croatiastočara) izvijestila da je još prošlog tjedna zatražila korekciju proizvođačke cijene mlijeka sa 3,72 kuna na 3,93 kuna (5,8 posto) za litru, neovisno o posljednjem poskupljenju derivata. Kako je subotnje poskupljenje naftnih derivata drugo u ovoj godini, proizvođači kruha, kako kažu, ovih će se dana "baciti" na izračunavanje svojih troškova, temeljem kojih će i odrediti nove cijene svojih proizvoda. Korekciju cijena kruha najavljivalo se i ranije (nakon poskupljenja benzina u siječnju), a u Žitozajednici kažu kako će pekari tek nakon najnovijeg rasta najvjerojatnije pojedinačno formirati nove cijene kruha, ovisno o stanju na tržištu i konkurenciji. Stoga se za sada ne može govoriti o iznosu postotka, no u udruženju procjenjuju da cijene neće biti korigirane do početka travnja. U poslovnoj zajednici Croatistočar kažu kako su predstavnici mljekara - njihovih članica prošloga tjedna razgovarali o mogućem rastu cijena svježeg konzumnog mlijeka. Takve procjene temeljile su se na značajnom povećanju inputa u proizvodnji, kažu u Croatiastočaru, a mljekare bi uskoro mogle uputiti Ministarstvu gospodarstva zahtjev za povećanjem cijene svježeg konzumnog mlijeka. Najveća domaća mljekarska grupacija Lura d.d. čije su članice Dukat, Sirela i Mljekara Zadar, već je to učinila. Naime, još prošlog tjedna Lura je prijavila Ministarstvu gospodarstva promjenu proizvođačke cijene svježeg mlijeka za 5,8 posto. U Luri objašnjavaju kako je početkom studenog prošle godine zbog promjene stope PDV-a na mlijeko Lura snizila cijene svježeg mlijeka na 3,72 kune za litru, odnosno za puni iznos PDV-a i nije iskoristila smanjenje stope za povećanje cijene. To znači, kažu u Luri, da se cijena svježeg konzumnog mlijeka usprkos činjenici da je u 1999. i početkom 2000. došlo do povećanja svih troškova u proizvodnji, nije mijenjala više od godinu dana. S obzirom na činjenicu da dnevno svježim mlijekom opskrbljuju 10.000 prodajnih mjesta, pri čemu kamioni prijeđu više od 22.000 kilometara, utjecaj i manje korekcije cijena naftnih derivata na troškove poslovanja, kažu u Luri, je značajan. U sve elemente iz dopisa koje je Lura d.d. uputila Ministarstvu gospodarstva, a koji ukazuju na potrebu korekcije cijene, nije ušlo novo povećanje cijena benzina od prošlog tjedna. Ono će, kažu u Luri, dodatno opteretiti poslovanje tvrtke, no ipak svjesni socijalne dimenzije proizvoda kao što je svježe mlijeko, pokušavaju unutarnjim restrukturiranjem i boljom efikasnošću poslovanja smanjiti ostale troškove na koje mogu utjecati kako bi povećanje bilo što manje.