ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Odnos medija i gospodarstva u Hrvatskoj treba podići na profesionalniju razinu ponajprije kroz veću otvorenost i dotok informacija sa strane gospodarstva te profesionalniji pristup, stalnu edukaciju i
specijalizaciju gospodarskih novinara, generalni je zaključak današnje tribine "Mediji i gospodarstvo" koju su organizirali Press centar Hrvatskog novinarskog društva i Zaklada Konrad Adenauer.
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Odnos medija i gospodarstva u Hrvatskoj
treba podići na profesionalniju razinu ponajprije kroz veću
otvorenost i dotok informacija sa strane gospodarstva te
profesionalniji pristup, stalnu edukaciju i specijalizaciju
gospodarskih novinara, generalni je zaključak današnje tribine
"Mediji i gospodarstvo" koju su organizirali Press centar
Hrvatskog novinarskog društva i Zaklada Konrad Adenauer.#L#
Voditelj odjela za politiku na njemačkoj TV NDR (Norddeutscher
Rundfunk) i predsjednik Udruženja političkih novinara Hamburga
Juergen Heuer u uvodnom je izlaganju kazao kako je napredak u odnosu
između medija i gospodarstva u Njemačkoj dobio na kvaliteti
početkom 80-tih godina. Naime, po njegovim riječima došlo je do
promjene od toga da gospodarski novinari više nisu shvaćani kao
neprijatelji gospodarstva i postupno se krenulo ka stvaranju
bilateralnog partnerskog odnosa. To je, po njegovom mišljenju,
dovelo do kvalitetnijeg pristupa i razumijevanja poslovanja
gospodarstva, pa tako danas gospodarstveni novinari, primjerice, u
tvrtkama odlaze na nekakav oblik prakse kako bi se upoznali s
poslovanjem tvrtki, menagmentom, načinom funkcioniranja, a koji im
omogućava profesionalniji pristup i kvalitetniji rad.
Poduzetnici, pak, u Njemačkoj svoje poslovne odluke danas donose i
na temelju pisanja, kritičkog pristupa i analitičkog razmatranja
gospodarskih novinara, budući da shvaćaju koliki je utjecaj medija
u stvaranju javnoga mijenja.
Na primjeru uloge medija u slučaju "Dubrovačka banka" zamjenik
glavnog urednika časopisa Banka Željko Ivanković prikazao je
stanje u gospodarskom novinarstvu u proteklih nekoliko godina. Po
njegovom mišljenju u Hrvatskoj su informacije koje su o slučaju te
banke izlazile u javnost bile jednostrane i tendenciozne budući su
ih plasirale tzv. klanovske skupine koje su na taj način
'proguravale' svoj vlastiti interes. Sve dok se u Hrvatskoj
privatizacija u potpunosti ne završi možemo očekivati takav način
plasiranja informacija koji zapravo pokazuje i smjer u kojem se
privatizacija tvrtki od strane "klanovskih skupina" nastoji
usmjeriti, drži Ivanković.
Nefunkcioniranje na relaciji mediji-gospodarstvo, po mišljenju
Željka Karduma, glasnogovornika Zagrebačke burze sistemskog je
karaktera, a razloge treba tražiti na obje strane. Novinarima je
potrebno stalno obrazovanje i usavršavanje, urednici bi trebali
imati više sluha za teme dok bi gospodarstvo trebalo pokazivati
veći interes za medije budući da im je to i jedan oblik indirektnog
marketinga. Zadržavanje informacija i označavanje poslovnom
tajnom tvrtke može značiti njezino loše poslovanje, a veliku ulogu
u posredovanju trebaju odigrati i odjeli odnosa s javnošću tvrtki.
Izlaskom većeg broja tvrtki na tržišta kapitala i njihovom obvezom
da moraju burzu izvještavati o poslovnim tijekovima otvaraju se i
mogućnosti za bolji dotok informacija, kvalitetniji rad novinara,
a time će se stvari razvijati u pozitivnijem smjeru, drži Miodrag
Šajatović iz Večernjeg lista. Gospodarstvo je posljednjih godina
bilo u sjeni dnevnog novinarstva, kazao je Šajatović.
Razvoj slobodnog društva, medija i gospodarstva međusobno se
isprepleće i u budućnosti trebao očekivati pozitivne pomake,
zaključeno je na kraju okruglog stola.
(Hina) mku ds