U VELJAČI STABILIZIRANJE MONETARNIH KRETANJA

U VELJAČI STABILIZIRANJE MONETARNIH KRETANJA Preliminarni podaci o monetarnim kretanjima za veljaču, nakon što je u siječnju zabilježeno smanjenje ukupnih likvidnih sredstva, ukazuju na ponovnu stabilizaciju kretanja monetarnih varijabli, prije svega gotovog novca. Po ocjenama iz Hrvatske narodne banke (HNB), smanjivanje neizvjesnosti oko novih poteza Vlade povoljno utječe na normalizaciju potražnje za novcem. Monetarna kretanja u siječnju, naime, obilježava smanjenje ukupnih likvidnih sredstva zbog značajnog smanjenja njihove kunske komponente i zbog smanjenja neto domaće aktive. Poslovne su banke, međutim, povećale svoju inozemnu aktivu u usporedbi s koncem prošle godine. Pojednostavljeno rečeno, stanovništvo i poduzeća, u izbornom i neposrednom postizbornom razdoblju, povećano su kupovali devize, dok banke viškove likvidnosti nisu plasirale u kredite, nego su i one povećale svoje devizne pričuve. Po podacima iz Biltena HNB-a, u siječnju je novčana masa smanjena za 1,6 milijardi kuna (11,8 posto) i iznosila je 12,2 milijarde kuna i to zbog smanjenja obje njene komponente. Pritom je gotov novac smanjen za otprilike 900 milijuna ili 15,6 posto, a depozitni za 700 milijuna kuna, odnosno devet posto. Dodajući i smanjenje kunske štednje od 200 milijuna kuna, proizlazi da je ukupno smanjenje ukupnih kunskih likvidnih sredstva iznosilo više od 1,8 milijardi kuna u usporedbi s krajem prošle godine. Devizni su depoziti naprotiv, povećani za 1,2 milijarde kuna nominalno, pri čemu se napominje da je u tome učinak tečaja bio minimalan. Kada se ima u vidu da je prosječno mjesečno povećanje deviznih depozita tijekom 1999. iznosilo približno 300 milijuna kuna, onda je siječanjsko povećanje vrlo veliko. Devizni depoziti krajem siječnja iznosili su 38,2 milijarde kuna. Napominjući kako su za siječanj inače karakteritistični sezonski utjecaji smanjenja novčane mase, u HNB-u ističu kako je, međutim, ono što ovogodišnji siječanj izdvaja od prijašnjih godina intenzitet te promjene. Smanjenje gotovog novca s 5,9 milijardi kuna na 31. prosinca na pet milijardi kuna posljednjeg dana siječnja bitno je veće nego u istom razdoblju prethodnih godina pa je očito da je sezonska komponenta samo manjim dijelom "odgovorna" za takva kretanja. Pritom se podsjeća kako su prodajni tečajevi u mjenjačnicama neko vrijeme bili viši nego u bankama, uslijed povećane potražnje u vrijeme neposredno nakon izbora i tijekom procesa promjene vlasti. Naime, pojašnjava se, tečajnu retoriku vlasti u dolasku stanovništvo i poduzeća percipirali su kao "mekšu", što je bio dodatni motiv da se, za svaki slučaj, riješe kuna i kupe devize, štiteći se od eventualnog valutnog rizika. Takva potražnja za devizama djeluje negativno na realnu ekonomsku aktivnost. Siječanjska kretanja, po ocjenama iz HNB-a, ponovno uzkazuju na to da kontradiktorni signali tečajnih očekivanja mogu imati snažne, trenutačne i predvidljive negativne učinke na bankovne depozite i gospodarsku aktivnost.