ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Opredjeljenja da bi znatan dio prihoda ostvarenih privatizacijom trebao biti uložen u proizvodnju za izvoz, kao najučinkovitijeg pokretača rasta i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, do sada su ostajala
bez gotovo ikakvog vidljivijeg učinka. Ostvarenim prihodima "krpali" su se proračunski manjkovi, i njihovi su se efekti, više manje brzo istopili. Tim je značajnije što se u nedavno predstavljenom programu Vlade ističe kako će se kapitalna sredstva ostvarena privatizacijom ulagati u razvojne programe i neće biti korištena u javnoj potrošnji, osim dijela u 2000. zbog visokih zatečenih dugova.
ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Opredjeljenja da bi znatan dio prihoda
ostvarenih privatizacijom trebao biti uložen u proizvodnju za
izvoz, kao najučinkovitijeg pokretača rasta i konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva, do sada su ostajala bez gotovo ikakvog
vidljivijeg učinka. Ostvarenim prihodima "krpali" su se
proračunski manjkovi, i njihovi su se efekti, više manje brzo
istopili. Tim je značajnije što se u nedavno predstavljenom
programu Vlade ističe kako će se kapitalna sredstva ostvarena
privatizacijom ulagati u razvojne programe i neće biti korištena u
javnoj potrošnji, osim dijela u 2000. zbog visokih zatečenih
dugova.#L#
Vladin program predviđa daljnje provođenje privatizacije u
gospodarstvu, uključujući i trgovačka društva i druge pravne osobe
u većinskom i pretežito državnom vlasništvu te banke, ali sukladno
s dinamikom i ciljevima koji će se posebno utvrditi za svako
trgovačko društvo i druge pravne osobe pojedinačno.
Početak ove godine obilježili su prihodi od privatizacije
Privredne banke Zagreb, te odabir strateškog partnera za
privatizaciju Riječke banke. Naime, krajem prošlog tjedna Uprava
Državne agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga
imanovala je njemačku Bayerische Landesbank iz Muenchena
isključivim pregovaračem u postupku privatizacije Riječke banke,
odnosno kupnje 51 posto udjela u toj banci. Cijena se za sada ne
spominje, a očekuje se da će u najskorijoj budućnosti sa
Bayeerische Landesbank sklopiti ugovor o privatizaciji Riječke
banke. Privatizacija predstoji i posljednjoj od četiri sanirane
banke, Splitskoj banci za koju je stigla ponuda talijanske banke
Unicredito.
Krajem siječnja pak državi je Banca Commerciale Italiana uplatila
kupoprodajnu cijenu u iznosu od 300 milijuna eura za 66,3 posto
dionica Privredne banke Zagreb.
Nešto ranije, u prošlogodišnjem listopadu u državni se proračun
slilo 807,5 milijuna dolara realiziranih od prodaje 35 posto
dionica Hrvatskih telekomunikacija, a taj su značajni prihod
uglavnom "pojale" proračunske potrebe (otplata stranih i domaćih
dugova).
U prosincu je pak središnja država imala priljev japanskih jena od
plasmana samurajskih obveznica u iznosu od 24,5 milijardi JPN. Taj,
kako napominju u Hrvatskoj narodnoj banci, vrlo dobro tempirani
priljev, država je odmah prodala središnjoj banci, što u dolarskoj
protuvrijednosti iznosi oko 300 milijuna USD. Država je pak kunski
iznos djelomično iskoristila sredinom prosinca za otplatu kredita
središnjoj banci, smanjivši zaduženje za milijardu kuna, a dijelom
za ostale proračunske potrebe. Do kraja godine, navodi se u
siječanjskom Biltenu HNB-a, država je središnjoj banci vratila
preostalih 280 milijuna kuna kredita.
Kao i kod priljeva od privatizacije HT-a u listopadu i priljev od
plasmana samurajskih obveznica u prosincu, vrlo se brzo
apsorbirao, te ubrzo učinak više nije bio vidljiv.
(Hina) ds