KAPITALNI PRIHODI BEZ VEĆEG UČINKA NA PROIZVODNJU

KAPITALNI PRIHODI BEZ VEĆEG UČINKA NA PROIZVODNJU Opredjeljenja da bi znatan dio prihoda ostvarenih privatizacijom trebao biti uložen u proizvodnju za izvoz, kao najučinkovitijeg pokretača rasta i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, do sada su ostajala bez gotovo ikakvog vidljivijeg učinka, navodi se u siječanjskom Biltenu Hrvatske narodne banke (HNB). Ostvarenim prihodima "krpali" su se proračunski manjkovi, i njihovi su se efekti, više manje brzo istopili. Tim je značajnije što se u nedavno predstavljenom programu Vlade ističe kako će se kapitalna sredstva ostvarena privatizacijom ulagati u razvojne programe i neće biti korištena u javnoj potrošnji, osim dijela u 2000. zbog visokih zatečenih dugova. Vladin program predviđa daljnje provođenje privatizacije u gospodarstvu, uključujući i trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom i pretežito državnom vlasništvu te banke, ali sukladno s dinamikom i ciljevima koji će se posebno utvrditi za svako trgovačko društvo i druge pravne osobe pojedinačno. Početak ove godine obilježili su prihodi od privatizacije Privredne banke Zagreb (PBZ) te odabir strateškog partnera za privatizaciju Riječke banke. Naime, krajem prošlog tjedna Uprava Državne agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga imanovala je njemačku Bayerische Landesbank iz Muenchena isključivim pregovaračem u postupku privatizacije Riječke banke, odnosno kupnje 51 posto udjela u toj banci. Cijena se za sada ne spominje, a očekuje se da će u najskorijoj budućnosti s Bayeerische Landesbank sklopiti ugovor o privatizaciji Riječke banke. Privatizacija predstoji i posljednjoj od četiri sanirane banke, Splitskoj banci za koju je stigla ponuda talijanske banke Unicredito. Krajem siječnja pak državi je Banca Commerciale Italiana uplatila kupoprodajnu cijenu u iznosu od 300 milijuna eura za 66,3 posto dionica PBZ-a. Nešto ranije, u prošlogodišnjem listopadu u državni se proračun slilo 807,5 milijuna dolara realiziranih od prodaje 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija, a taj su značajni prihod uglavnom "pojale" proračunske potrebe (otplata stranih i domaćih dugova), stoji u biltenu HNB-a. U prosincu je pak središnja država imala priljev japanskih jena od plasmana samurajskih obveznica u iznosu od 24,5 milijardi YPN. Taj, kako napominju u HNB, vrlo dobro tempirani priljev, država je odmah prodala središnjoj banci, što u dolarskoj protuvrijednosti iznosi otprilike 300 milijuna USD. Država je pak kunski iznos djelomično iskoristila sredinom prosinca za otplatu kredita središnjoj banci, smanjivši zaduženje za milijardu kuna, a dijelom za ostale proračunske potrebe. Do kraja godine, navodi se u siječanjskom Biltenu HNB-a, država je središnjoj banci vratila preostalih 280 milijuna kuna kredita. Kao i kod priljeva od privatizacije HT-a u listopadu i priljev od plasmana samurajskih obveznica u prosincu, vrlo se brzo apsorbirao pa učinak više nije bio vidljiv.