US 14. III. IHT DOSELJAVANJE U DE

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 14. III. 2000. Berlin obnavlja raspravu o 'gastarbajterima' "Pozivanjem stranaca da dođu i popune kojih 75.000 radnih mjesta u području računalnoga programiranja, kancelar Schroeder ponovno je otvorio tradicionalno bolnu raspravu o doseljenicima i nezaposlenosti u Njemačkoj", piše John Schmid. "Kancelar je nedavno izložio planove o izdavanju posebnih radnih viza inozemnim računalnim stručnjacima. Taj bi program takve ljude zapravo izuzeo iz strogih zakona o doseljavanju. 'Želimo biti na vrhu u tom sektoru', rekao je Schroeder u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji. Svrha inicijative je pomoći da se popuni jaz između njemačke radne snage i potrebe da se spriječi njemačko zaostajanje u tehnološkoj trci. No sindikati i neki oporbeni vođe suprotstavili su se planu, podsjećajući na njemačku stopu nezaposlenosti. Rasprava podsjeća na nacionalnu dilemu o pitanju 'gastarbajtera', koji su u Njemačku stizali iz Turske i drugih zemalja kako bi pomogli u poslijeratnoj gospodarskoj obnovi. Dok se gospodarstvo usporavalo a nezaposlenost povećala, među Nijemcima je rasla nesnošljivost prema njima. Iako nezaposlenost odnedavno pada, ispitivanje javnog mnijenja govori da se 56% Nijemaca suprotstavlja Schroederovu planu za takve vize, stvorenom po uzoru na sličan američki program koji je pomogao podmiriti potrebe za stručnjacima u područjima visoke tehnologije, poput Silikonske doline. Većina takvih stručnjaka vjerojatno bi stigla iz Indije i istočne Europe, prema očekivanju njemačkih dužnosnika, iako bi se poziv odnosio i na Sjedinjene Države i druge zemlje koje nisu dio Europske unije. 'Postoji potreba za žurnim djelovanjem', rekao je glasnogovornik vlade. Njemačka riskira opasno zaostajanje u tehnološkoj utrci, tvrdi vlada. 'Tu sada postoji problem', rekao je glasnogovornik. 'Ne možemo ga rješavati za pet godina, jer će za pet godina sve prigode napustiti zemlju.' No prijedlog je mnoge iznenadio, a tu su i sindikati. 'To je kratkovidno', optužio je predsjednik sindikata IG Metalla. Sindikati optužuju Schroedera da se priklanja interesima velikih korporacija. No industrijske vođe, koji se bore sa stalnim nedostatkom računalnih stručnjaka, toplo su pozdravili plan. S obzirom na intenzitet rasprave koja prevladava u gostionicama i na televiziji, Schroeder počinje od malog. On kaže da bi se počelo sa samo 10.000 posebnih viza, od kojih bi svaka vrijedila samo tri do pet godina. Industrija je zatražila 30.000 takvih stručnjaka. Ministar prosvjete Edelgard Bulmahn rekao je da početni broj viza uvelike zanemaruje 100.000 praznih radnih mjesta u čitavoj industriji tehnologije. Bitcom, industrijska skupina, procjenjuje da 75.000 radnih mjesta ostaje prazno zbog nedostatka osposobljenih djelatnika. No čak je i ograničeni plan izazvao oštru raspravu. Optužbe za ksenofobiju odjekivale su Berlinom nakon što se vođa konzervativne oporbe suprotstavio takozvanom planu 'zelena karta'. Juergen Ruettgers, vođa u kršćansko-demokratskoj uniji, izazvao je buku ovotjednim sloganom koji od vlade zahtijeva da se usredotoči na 'djecu umjesto Indijaca' - 'Kinder statt Inder'. Schroederovi socijaldemokrati optužili su Ruettgersa, koji se natječe za položaj premijera u najnaseljenijoj njemačkoj pokrajini, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, da uvodi retoriku protiv stranaca u gospodarsku raspravu. Franz Muentefering, glavni tajnik socijaldemokrata, rekao je da Ruettgers rovari protiv stranaca u stilu Joerga Haidera, desničarskog austrijskog vođe. Njemačka će također osposobljavati vlastite djelatnike, koliko to može, no čak ni to neće biti dovoljno brzo, rekao je Schroeder. Vlada će promatrati brzinu kojom će se prvi val od 10.000 stranaca prilagoditi te će za godinu dana možda izdati daljnjih 10.000 posebnih viza, rekla je vlada. Njemačke su novine Schroedera nazvale 'kompjuterskim kancelarom'. Kancelar je odlučan u namjeri da zanemari otpor, kažu njegovi pomoćnici. Bitcom predviđa da bi broj nepopunjenih poslova u polju tehnologije mogao narasti na 350.000 u sljedeće dvije godine, dok se Njemačka odmiče od proizvodnje i ulazi u gospodarstvo povezanije s internetom. Da pokuša razuvjeriti Nijemce, vlada je obećala izbjegavati stvaranje rupa u zakonu koje će kasnije biti teško začepiti. Ministar unutarnjih poslova Otto Schily osvrnuo se u ponedjeljak na 'kriva očekivanja' koja su pratila prethodne valove dolaska djelatnika na privremeni rad. U četiri desetljeća, Njemačka se još nije pomirila s pitanjem 'privremenih' djelatnika iz Turske, koji čine najveću etničku manjinu u Njemačkoj. U intervjuu u ponedjeljak, Schily je obećao da neće ponoviti 'pogrješke' šezdesetih, kad je Nijemcima rečeno da će djelatnici na privremenom radu otići nakon nekoliko godina. Ovaj put će biti jasno da vize nisu trajne. No Schily je također upozorio građane da će neki djelatnici sigurno željeti ostati i da bi morali imati pravo na produžetak vize. Njemačka se mora naviknuti na činjenicu da ostaje 'zemlja doseljenika', rekao je Hans Juergen Ewers, predsjednik Tehničkoga sveučilišta u Berlinu. Njemačka ima najviše doseljenika od svih europskih zemalja, kao i najviše izbjeglica s Balkana. Oporba nema mnogo izgleda da zaustavi plan, prema ministarstvu unutrašnjih poslova. Prema vladinom tumačenju postojećih zakona, nove se vize mogu izdati bez odobrenja Bundestaga, objavilo je ministarstvo. Vlada razmatra izdavanje sličnih viza za druga područja u kojima postoji nedostatak kadrova, poput biotehnologije. (...) Schroeder zapravo posuđuje američku zamisao. Američki zakon dopušta izdavanje 'H-1B' viza tehničkim stručnjacima. Ta im viza dopušta ostanak na ograničeno vremensko razdoblje. Najbolji i najbistriji iz područja visoke tehnologije, recimo iz Indije, zaobilazili su Njemačku, koja ima stroge zakone o doseljavaju, i odlazili u sjedinjene Države. (...) Njemački tehnološki manjak nije osamljen. Skupina za konzalting IDC procjenjuje da će manjak tehnoloških stručnjaka u Europi doseći 1,7 milijuna ljudi do 2003."