POSLOVNI PREGLED, BROJ 140

POSLOVNI PREGLED broj 140 15. - 21. siječnja 2000. SADRŽAJ: ? VLADA SPREMNA NA PRIJENOS VLASTI 2 ? MIROVINSKA ĆE REFORMA VJEROJATNO BITI ODGOĐENA 2 ? LANI DEFICIT HZMO-A SMANJEN NA IZMEĐU 100 I 150 MILIJUNA KUNA 2 ? DRŽAVNI INSPEKTORAT PREDSTAVIO NOVI MEDIJSKI PROJEKT 2 ? KREDITI ZA ZAJEDNIČKA ULAGANJA BAVARSKIH I HRVATSKIH PODUZETNIKA 3 ? INA PRIVREMENO SKIDA BLOKADU SVOG RAČUNA 3 ? INA: PRODAJA LOŽIVOG ULJA NA JOŠ DVIJE LOKACIJE U ZAGREBU 3 ? U KRŠKOM LANI PROIZVEDENO 4,5 MILIJUNA MEGAVATSATI STRUJE 4 ? OTVARANJE SVIH ZRAČNIH PUTOVA IZNAD HRVATSKE OD 27. SIJEČNJA 4 ? PROBNA VOŽNJA TALIJANSKE ELEKTROLOKOMOTIVE 4 ? DILJ MODERNIZIRA PROIZVODNJU 4 ? STRAH ZA SUDBINU DK "MEĐIMURJE" 4 ? POKRENUT STEČAJ ZA 16 GUCIĆEVIH TVRTKI; PRVO ROČIŠTE U PETAK 5 ? ZNAK "IZVORNI HRVATSKI PROIZVOD" TVRTKI SHAKO 5 ? "BIJELA UVALA" JEDAN OD NAJBOLJIH EUROPSKIH KAMPOVA 5 ? PROIZVOĐAČI VINA TRAŽE OD "BADELOVA" SINDIKATA DA DEBLOKIRA TVRTKU 5 ? FINANCIJSKA POMOĆ GAVRILOVIĆU ZA PROJEKT ČISTIJE PROIZVODNJE 5 ? McDONALD'S ULAŽE DVA MILIJUNA USD U OTVARANJE DVA NOVA RESTORANA 6 ? HRVATSKI SOFTVER STEKAO POPULARNOST NA KOREJSKOM WEB SITEU 6 ? HINET PROŠLE GODINE UDVOSTRUČIO BROJ KORISNIKA 6 ? HOK: NE POTICATI ULAZAK VELIKI TRGOVAČKIH LANACA U HRVATSKU 6 ? HRVATSKA UDRUGA BANAKA O KODEKSU DOBRE BANKOVNE PRAKSE 7 ? HUS: NEĆEMO DOPUSTITI RASTAKANJE BRODOGRADNJE 7 ? SINDIKAT TURIZMA: DRŽAVA JE ZA SKRB O PROGNANICIMA HOTELIMA DUŽNA 60 MILIJUNA KUNA 7 ? SINDIKAT TRGOVINE I HFP DOGOVORILI SE O PLAĆAMA I SANACIJI ZA NAMU 8 ? HRVATSKA NA EUROPSKIM TURISTIČKIM SAJMOVIMA 8 ? ZAVRŠEN FINANCIJSKI FORUM ZA SREDNJU I ISTOČNU EUROPU 8 ? NOVI NATJEČAJ ZA EKOLOŠKI DONATORSKI PROGRAM USAID-A ZA HRVATSKU 8 ? REFORMI ZAKONODAVNOG OKVIRA TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA 9 ? IBM PREDSTAVIO SVOJ POSLOVNI ŠKOLSKI CENTAR U ZAGREBU 9 ? PRIHODI ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA 73,1 MILIJARDU KUNA 9 ? RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U PROSINCU 5,5 POSTO 9 ? DUGOVANJA U STUDENOM 25,3 MILIJARDE KUNA 9 ? NEZAPOSLENOST I DALJE RASTE 10 ? CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U PROSINCU 0,2 POSTO VIŠE 10 ? U HRVATSKOJ REGISTRIRANO 4,6 MILIJUNA TURISTIČKIH DOLAZAKA 10 ? U UGOSTITELJSTVU ZABILJEŽENO 3,97 MILIJARDI KUNA PROMETA 11 ? SAVJET HNB-A RAZMOTRIO NAJNOVIJA GOSPODARSKA I NOVČANA KRETANJA 11 ? IZVANREDNA GODIŠNJA SKUPŠTINA ZAGREBAČKE BANKE 3. VELJAČE 12 ? ZAGREBAČKA BURZA: MANJI PROMET U 1999. - OPTIMIZAM NA POČETKU 2000. GODINE 12 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 12 ? VIJESTI IZ SVIJETA 13 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA SPREMNA NA PRIJENOS VLASTI U četvrtak je na zatvorenoj sjednici hrvatske Vlade razmotren tijek priprema za prijenos ovlasti novoj Vladi. Vlada je izviještena da su ministarstva završila sve dogovorene zadaće glede utvrđivanja obavljenih poslova i poslova u tijeku, te bi bez ikakvih zapreka prijenos vlasti mogao biti izvršen istoga dana. Vlada ističe da je interes države i Vlade da se taj postupak što prije dovrši. Istodobno, Vlada upozorava društvene i gospodarske subjekte na dužnost pridržavanja svih zakonskih obveza kako ne bi bilo otežano funkcioniranje države i njezine izvršne vlasti. Vlada će, do prijenosa ovlasti na novu Vladu, uporabiti sve zakonske mogućnosti kako bi ostvarila normalan rad cjelokupnog ustroja države. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila projekt "Hrvatska kuća, Sydney 2000." u vrijeme održavanja ljetnih Olimpijskih igara u Sydneyu. Uz ostalo, odobreno je inozemno zaduženje Grada Pakraca za dovršetak izgradnje športske dvorane, izgradnju industrijske zone i poticanje poduzetništva. Iz Tekuće zalihe proračuna odobren je iznos za besplatne udžbenike učenicima osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 1999./2000. Prihvaćena su izvješća sa sastanka međuvladinih povjerenstava za gospodarsku suradnju s Albanijom i Italijom. MIROVINSKA ĆE REFORMA VJEROJATNO BITI ODGOĐENA Kašnjenje u donošenju statuta Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, po svemu će sudeći, odgoditi početak mirovinske reforme u Hrvatskoj, predviđen za 1. srpnja ove godine. Statut Agencije treba proći vladinu i saborsku proceduru, a kako to nije učinjeno, Agencija nije mogla i službeno početi s radom i licencirati buduće mirovinske fondove. To će kašnjenje odgoditi primjenu drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja, ocjenjuje Damir Ostović, voditelj Erste mirovinskog fonda u osnivanju i raniji član Povjerenstva za provedbu mirovinske reforme. Procjenjuje da će odgoda biti najmanje šest mjeseci, do 1. siječnja 2001. iako ne isključuje ni mogućnost da se primjena odgodi do 1. srpnja 2001. Cjelovita reforma mirovinskog sustava obuhvaća tri stupa - obvezan prvi stup, obvezan drugi stup u kojem osiguranik bira fond po izboru te treći, dobrovoljan, stup za uplate u iznosu po vlastitom izboru. Sukladno sadašnjim izdvajanjima, doprinos od 21,5 posto dijelio bi se tako da bi za prvi stup išlo 16,5 posto, a 5 posto za obvezan mirovinski fond po izboru. Podsjetivši da ulazak u novi sustav može biti obvezan ili opcijski, Ostović navodi kako je prva tri mjeseca od primjene zakonodavac predvidio za izbor fonda osiguranika mlađih od 40 godina, a one koji ne odaberu sami, središnji će registar osiguranike rasporediti po službenoj dužnosti. Osiguranici pak stariji od 40 godina i mlađi od 50, imaju izbor ostati samo u prvom stupu ili ući u sustav prvog i drugog stupa - tzv. individualne kapitalizirane štednje. Izbor može uslijediti šest mjeseci od početka reforme. Međutim, sve će se to odgoditi za neko vrijeme zbog neispunjenja potrebnih tehničkih pretpostavki, drži Ostović. Erste mirovinski fond u osnivanju, jedan je od maksimalno šest mirovinskih fondova koliko će ih, po procjenama financijskih stručnjaka, djelovati na hrvatskom tržištu. Tu je i fond koji je osnovala Zagrebačka banka i Allianz osiguranje, Privredna banka i Croatia osiguranje, Raiffesienbank, fond najavljuju Hrvatska udruga poslodavaca i još neki drugi. LANI DEFICIT HZMO-A SMANJEN NA IZMEĐU 100 I 150 MILIJUNA KUNA Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) financijsku 1999. godinu završit će s deficitom od 100 do 150 milijuna kuna što, imajući u vidu planirani deficit u 1999. od 2,1 milijardu kuna, predstavlja drastično smanjenje manjka u mirovinskom fondu. Do tako velikog je smanjenja deficita, navode u HZMO-u, došlo zahvaljujući sredstvima od 1,2 milijarde kuna dodijeljenih rebalansom proračuna, Vladinim mjerama za učinkovitiju naplatu doprinosa kao i redovitom kontrolom te naplate. Kad je riječ o isplatama mirovina, HZMO je u prosincu 1999. isplatio mirovine u iznosu od 1,6 milijardi kuna i troškove vezane uz isplatu u visini od 43,2 milijuna kuna. Zavod i nadalje ima problema s prikupljanjem novca za isplatu, pa novac nastoji namaknuti kratkoročnim kreditima u poslovnim bankama i pozajmicama od Ministarstva financija, što je u prosincu ukupno iznosilo 999 milijuna kuna. Kratkoročni krediti HZMO-a u prosincu su tako iznosili 746 milijuna, od čega je do 31. prosinca vraćeno 34 milijuna, dok su od Ministarstva financija za prosinac posuđena 252 milijuna kuna, od kojih je do 31. prosinca vraćeno 174 milijuna kuna. Inače, u prosincu je bilo otprilike 1,02 milijuna umirovljenika, a prosječna je mirovina iznosila 1.215 kuna. DRŽAVNI INSPEKTORAT PREDSTAVIO NOVI MEDIJSKI PROJEKT Državni inspektorat predstavio je ovoga tjedna svoj novi medijski pristup u približavanju rada i akcija što su u nadležnosti inspekcijskih poslova tog posebnog tijela državne uprave. Novi medijski projekt uključuje serijal animiranih filmova pod nazivom "Istina" koji će se uskoro emitirati, te posebnu dokumentarnu emisiju "Halo, inspektore" čije će prikazivanje uskoro započeti u programu OTV-a. Ovim projektom Državni inspektorat svoje iznimno odgovorne poslove nadzora i kontrole kakvoće proizvoda iz uvoza i onih domaće proizvodnje u prometu na hrvatskom tržištu želi u potpuno novom pristupu približiti građanima o čijim potrošačkim pravima, među brojnim zadaćama skrbe inspektori Državnog inspektorata, kazao je glavni inspektor Branko Jordanić. Izradom animiranog filma, u suradnji s Zagreb filmom, i njegovim prikazivanjem inspektorat kreće u promotivnu kampanju pokretnog laboratorija - kombija "Istina", kojim će se raditi analiza i praćenje kvalitete domaćih te proizvoda i repromaterijala iz uvoza na domaćem tržištu. Taj laboratorij, kazao je Jordanić, u svijetu je jedinstveno rješenje za analizu kakvoće sastojaka bilo kojeg proizvoda, a rezultati analize su nedvojbeni i gotovi za dvije a najdulje deset minuta. Sedam visokvrijednih računalnih sustava smještenih u kombiju omogućuju pokretljivost laboratorija i pristup čitavom području Hrvatske, a bit će na usluzi ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Da bi svoj složeni sustav nadzora kakvoće, koji uskoro kreće na teren, približili i samim potrošačima koji imaju zakonom zajamčeno pravo na kvalitetan proizvod, u Državnom inspektoratu su se odlučili za crtani film kao medijsko sredstvo izražavanja. Nova dokumentarna emisija "Halo, inspektore" proizvodit će se svakog tjedna u zajedničkoj suradnji novinara i inspektora Državnog inspektorata. Serija će sadržajno pokrivati za potrošače/građane svakodnevno zanimljiva i važna pitanja iz domene kakvoće proizvoda. Po riječima autora i voditelja emisije Josipa Kelemena zajednički motiv OTV-a i Državnog inspektorata u ovom projektu je utvrđivanje istine, činjenica, poticanja javnosti rada te poštivanja zakona i propisa iz područja kakvoće proizvoda. Nakon premijernog prikazivanja na OTV-u, kroz nekoliko dana "Halo, inspektore" bit će dostupno i gledateljima s područja Istre, Dalmacije i Slavonije putem njihovih lokalnih TV-kuća. KREDITI ZA ZAJEDNIČKA ULAGANJA BAVARSKIH I HRVATSKIH PODUZETNIKA Nove mogućnosti za bavarska poduzeća u Hrvatskoj i zajednički kreditni program Bayerische Landesanstalt fur Aufbaufinanzierung (Lfa) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), predstavljeni su ovih dana bavarskim poduzetnicima u Muenchenu, u sklopu manifestacije "Hrvatski dani u Bavarskoj 2000". Glavna skupina kojima su namijenjeni krediti, navodi se u materijalima HBOR-a, su hrvatski poduzetnici koji ulaze u zajednički posao s kolegama iz Bavarske. Pod poduzetnicima iz Bavarske mogu se podrazumijevati i hrvatski državljani koji u Bavarskoj imaju registriranu djelatnost. Pritom će udjel poduzetnika iz Hrvatske financirati HBOR, a udjel poduzetnika iz Bavarske LfA. Kredit može zatražiti pravna ili fizička osoba koja ima sporazum ili predugovor za ostvarivanje kredita s poduzetnikom iz Bavarske. Ta pravna ili fizička osoba, kao preduvjet za ostvarivanje kredita, osim uspješnog dosadašnjeg poslovanja mora biti u najmanje 51 postotnom privatnom vlasništvu te imati manje od 200 zaposlenika. Kreditom se može financirati kupnja zemljišta, poslovnog prostora, izgradnja, dogradnja i preuređenje već postojećeg poslovnog prostora, kupnja opreme te kupnja nematerijalnih dobara (licenci i patenata). Dio odobrenih sredstava mogu biti i obrtna sredstva za početak poslovanja. HBOR će financirati udjel domaćeg poduzetnika u zajedničkom ulaganju do ukupno osam milijuna kuna, budući da najviši mogući iznos ukupne investicije ne smije prelaziti 16 milijuna kuna. Rok otplate kredita je do osam godina, uz poček do dvije godine, a kamatna stopa iznosi sedam posto godišnje za zajednička ulaganja na područjima od posebne državne skrbi i otocima te devet posto godišnje za zajednička ulaganja na ostalim područjima RH. 2. TVRTKE INA PRIVREMENO SKIDA BLOKADU SVOG RAČUNA Ina-Industrija nafte, u četvrtak je obzirom na priliv financijskih sredstava, izašla iz blokade svog računa, uplativši 76,3 milijuna kuna svojih dugovanja za trošarine i manjim dijelom za PDV prema Ministarstvu financija, koje je u srijedu na iznos od 70,8 milijuna kuna i blokiralo račun domaće naftne kompanije. Rekao je to Jasminko Umičević, izvršni direktor Ine za preradu nafte i trgovinu, izrazivši strepnju kako bi nakon te deblokade, Inin račun ponovno mogao biti blokiran budući da Ina duguje državi još oko 161 milijun kuna na račun trošarina za naftne derivate. Nezavidnu situaciju u kojoj se Ina trenutačno nalazi, Umičević objašnjava velikim potraživanjima Ine prema svojim dužnicima, odnosno nelikvidnošću u Hrvatskoj, zatim gubitcima Ine izazvanim kašnjenjem Vlade u odobravanju povećanja a potom i visine korekcije maloprodajnih cijena naftnih derivata, te rastom tečaja američkog dolara u odnosu na kunu. "Ini za isporučene energente samo Hrvatska elektroprivreda (HEP), Hrvatske željeznice (HŽ) i Petrokemija zajedno duguju 753 milijuna kuna, odnosno Petrokemija duguje 306 milijuna kuna, HEP 292 milijuna kuna, dok HŽ duguje 155 milijuna kuna, naglasio je Umičević. Napomenuo je i kako se porezi i trošarine plaćaju na isporučenu robu, bez obzira je li plaćena dok su ukupna Inina potraživanja prema dužnicima poslijednjeg dana prošle godine dosegla 1,7 milijardi kuna. Zbog nemogućnosti povećanja maloprodajnih cijena naftnih derivata, Ina je u prošloj godini oštećena za 623 milijuna kuna, rekao je Umičević, dodajući tomu i kako je tečaj dolara u odnosu na kunu lani porasto 22 posto. Što takva blokada znači za domaću naftnu kompaniju, Umičević ističe kako na međunarodnom tržištu Ina kupuje naftu na povjerenje, te im je i prioritet platiti tako kupljenu naftu. Ukoliko jednom po dospijeću ne platimo na vrijeme te ugovorene obveze, inozemne bi banke, sukladno uobičajenim klauzulama u takvim ugovorima, mogle dati na naplatu svoja potraživanja što bi čak moglo izazvati i stečaj tvrtke, rekao je. Inina ukupna dugoročna i srednjoročna kreditna zaduženja iznose oko 450 milijuna USD. Uprava Ine, navodi Umičević, sredinom je ovog mjeseca izvijestila Vladu kako očekuje gubitak u prošlogodišnjem poslovanju od otprilike milijardu kuna. Vladi je predloženo da se Inina dugovanja prema državnom proračunu podmire "prebijanjem" dugovanja koje javna poduzeća, odnosno tvrtki u vlasništvu države imaju prema Ini. INA: PRODAJA LOŽIVOG ULJA NA JOŠ DVIJE LOKACIJE U ZAGREBU Ina-Industrija nafte u Zagrebu će, od srijede 19. siječnja, prodavati loživo ulje u maloprodaji na tri benzinske postaje u Zagrebu - uz onu u ulici Božidara Adžije i na novim lokacijama u Planinskoj ulici b.b. i na benzinskoj postaji u Šišićevoj ulici u Utrinama. Takva je odluka, kako ističu u Ini, donešena zbog povećane potražnje za loživim uljem, te gužvi koje su nastajale pri kupovini tog energenta na benzinskoj postaji u Adžijinoj ulici u Zagrebu. Novoosposobljene Inine postaje za prodaju loživog ulja radit će s ukupno deset pojedinačnih agregata za prodaju loživog ulja (šest u Planinskoj te četiri u Šišićevoj ulici) a bit će otvorene radnim danom od 6 do 20 sati. INA-Industrija nafte u prošloj je godini na domaćem tržištu ukupno prodala 396.869 tona loživog ulja ili 14 posto više nego u 1998. kada je prodaja ulja za loženje iznosila 348.022 tone. U KRŠKOM LANI PROIZVEDENO 4,5 MILIJUNA MEGAVATSATI STRUJE Nuklearka Krško proizvela je lani 4,493 milijuna megavatsati električne energije, te tako postigla 82,71 postotnu iskorištenost kapaciteta. U prosincu je iskorištenost bila 100-postotna i proizvedeno je više od 463.000 megavatsati. Koncentracija radioaktivnosti u vodi za hlađenje prije ispuštanja u Savu bila je u dopuštenim granicama za pitku vodu, a ni koncentracija radioaktivnosti ispuštene u zrak nije bila veća od dopuštene, priopćeno je. OTVARANJE SVIH ZRAČNIH PUTOVA IZNAD HRVATSKE OD 27. SIJEČNJA Normalizacija zračnog prometa i otvaranje zračnih putova iznad jugoistočne Europe, koji su zatvoreni od 1991. godine, započet će 27. siječnja ove godine kada na snagu stupa Sporazum Međunarodne organizacije za civilni zračni promet (ICAO). Normalizacijom prometa iznad zemalja jugoistočne Europe, koji je zatvoren još 1991. zbog rata u Hrvatskoj, nakon toga zbog ratnih događaja u BiH, a potom i zbog kosovske krize, rasteretit će zagušenost zračnog prometa u Europi, koji je posebno izražen u vrijeme najveće sezone preleta tj. od svibnja mjeseca. Uz to, doći će do skraćenja zračnih putova iz srednje i zapadne Europe prema Bliskom i Dalekom Istoku. Stupanjem na snagu spomenutog Sporazuma, u Ministarstvu pomorstva prometa i veza procjenjuju da će doći do povećanja broja preleta zrakoplova preko Hrvatske. Normalizacija će pridonijeti svim sudionicima u zračnom prometu u Europi i svijetu, jer se otvaraju najkraći prirodni putovi od zapadne Europe prema Bliskom i Dalekom Istoku i prema Africi. Po riječima predstavnika toga ministarstva, i Hrvatska će također od toga imati veće koristi jer više neće biti "slijepo crijevo", zatvorena na jednom dijelu, nego će se promet odvijati normalno iznad hrvatskog neba. To će donijeti i povećanje prihoda, pa i mogućnost lakše komunikacije i lakšeg zračnog prometa. Predstavnici Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) upoznali su novinare s tehničkim detaljima pregovora koji su vođeni s pojedinim zemljama oko koridora preleta. Prema njihovim riječima, iako se očekuje povećanje preleta preko Hrvatske još uvijek nije poznato koliko će to povećanje biti, no ono što u HKZP-u mogu reći je da broj preleta u početku nikako neće dosegnuti brojke iz prijeratnog vremena. Naime, nakon normalizacije prometa doći će i do pregovora s avio-kompanijama koje će se u početku teže odlučivati za promjenu rute letenja jer to zahtjeva i povećanje troškova. No, obzirom da je zračni promet u Europi u vrijeme najjače sezone pretrpan, u HKZP-u vjeruju kako će se vremenom broj preleta preko Hrvatske povećavati. Prošle su godine, po podacima HKZP-a, preko hrvatskog zračnog prostora preletjela 87.362, 1998. godine 122.220 a 1997. godine 94.582 zrakoplova. PROBNA VOŽNJA TALIJANSKE ELEKTROLOKOMOTIVE Hrvatske željeznice (HŽ) 25. siječnja organiziraju posebnu probnu vožnju talijanske elektrolokomotive E 402 B proizvođača AnsaldoBreda na relaciji od Zagreba do Rijeke i natrag. Kako su izvijestili iz HŽ-a, riječ je o dvosustavnoj elektrolokmotivi za istosmjerni napon od tri kilovolta (kV) te za izmjenični napon od 25kV i 50 Herza (Hz) a koja je pogodna za iskorištavanje upravo na prugama kao što je pruga od Rijeke do Zagreba. To je, naime, elektrificirana pruga na kojoj postoje dva različita tipa električnog napajanja. Na riječkom području je napajanje istosmjernim naponom od tri kV, a od Moravica nadalje izmjeničnim naponom od 25 kV i 50 Hz. Upotrebom spomenute lokomotive izbjeglo bi se sadašnje zaustavljanje svih vlakova u kolodvorima gdje se sučeljavaju sustavi električnog napajanja. Time bi se, dakako, smanjilo i vrijeme putovanja na toj relaciji koje sada traje otprilike tri sata i četrdeset pet minuta na tri sata i pet minuta. Osim toga, lokomotiva bi se mogla iskorištavati i u kolodvorima sučeljavanja na području Republike Slovenije gdje se željeznice također koriste istosmjernim sustavom napajanja naponom od 3 kV. Kako su istaknuli u HŽ-u, takve elektrolokomotive već su dulje vrijeme u uporabi na talijanskim prugama. Iako nisu posljednja riječ tehnike, one bi za HŽ-ove pruge, posebice za riječku prugu, ipak bile vrlo korisne, pa će pokusne vožnje biti prigoda da se vide sve tehničke prednosti takvih lokomotiva. DILJ MODERNIZIRA PROIZVODNJU U vinkovačkoj industriji građevinskog materijala Dilj sredinom veljače trebala bi započeti sa probnom proizvodnjom linija za proizvodnju crijepa u čiju je modernizaciju uloženo dva milijuna DEM. U tijeku su građevinski radovi, kao i usporedna montaža strojeva na liniji dva, koja će biti u potpunosti nova, ali s obzirom na to da se montira na osnovici postojeće linije, riječ je o remontu. Ugradnjom nove preše s tri otiska crijepa proizvodnja će se povećati za trećinu, odnosno na liniji će se proizvoditi 4.200 komada crijepa na sat pa će se proizvodnja odvijati samo u dvije smjene za razliku od dosadašnjeg rada u četiri smjene, čime će se smanjiti troškovi. Nova linija uključuje i montažu kompletne automatike za nalaganje plastica, te vakum agregat, što je ključni dio postrojenja za kvalitetnu proizvodnju crijepa. Kompletno vođenje linije odvija se preko procesora, što znači da je upravljanje presom i svim ostalim dijelovima postrojenja pod stalnom kontrolom procesora. Određene rekonstrukcije, isataknuli su u tvrtki, biti će potrebne i u segmentu proizvodnje u kojem se suhi crijep slaže na vagon tunelske peći. Ta rekonstrukcija uvjetovana je dosadašnjim nedovoljnim kapacitetom od maksimalno 3000 komada crijepa na sat pa će se taj problem riješti uvođenjem novog dvostrukog sustava nalaganja crijepa, čime će se sinhronizirati rad s linijom za proizvodnju crijepa. STRAH ZA SUDBINU DK "MEĐIMURJE" Ako u roku od najkasnije mjesec dana ne bude aktivirano vladino jamstvo za inozemni kredit od najmanje pet milijuna DEM, ne vidim nikakvu perspektivu tvrtki DK "Međimurje" koja bi morala zamijeniti tvrtku "Visokogradnja", inače u golemim gubicima, izjavio je ovih dana Željko Kavran, predsjednik uprave novoutemeljene tvrtke koja je već preuzela deset gradilišta "Visokogradnje" s poslovima vrijednim 118 milijuna kuna. Vlada je od 12 milijuna kuna obećanih za zaostale plaće doznačila 10,9 milijuna kuna, a HBOR je odobrio sanacijski kredit od deset milijuna kuna. Sada je važno da se aktivira jamstvo za inozemni kredit, iako Ministarstvo financija odbija uvjete koje nudi jedna poznata njemačka banka, rekao je Kavran. On je odbio kritike na program zbrinjavanja viška zaposlenika, navodeći da je s njim bilo upoznato i zaposleničko vijeće i sindikat, a prihvatio ga je i Hrvatski zavod za zapošljavanje. POKRENUT STEČAJ ZA 16 GUCIĆEVIH TVRTKI; PRVO ROČIŠTE U PETAK Na Trgovačkom sudu u Zagrebu u petak, 21. siječnja, bit će održano prvo stečajno ročište za Ferimport, jednu od 16 tvrtki u vlasništvu Josipa Gucića, za koje je još početkom prosinca Zagrebačka banka podnijela zahtjev za pokretanje stečajnog postupka. Kako su istaknuli u Zagrebačkoj banci, "banka više nije centar događanja već to sada postaje Trgovački sud". Banka i dalje podupire svaki program restrukturiranja i oporavka spomenutih poduzeća, a koji bi imao izgleda za uspjeh, kazali su te istaknuli da stečajni postupak ne znači likvidaciju, već je jedini način za raspetljavanje međudužničkih odnosa unutar Gucićeve grupacije. ZNAK "IZVORNI HRVATSKI PROIZVOD" TVRTKI SHAKO Splitskoj tvrtki "Shako", odnosno autoru inovatoru "sigurnosne kodirane plombe - Secosec", Ivi Jelaviću, uručen je ovoga tjedna u Ministarstvu gospodarstva znak "Izvorni hrvatski proizvod" te certifikat ISSO 9001. Secosec je kodirana sigurnosna plomba koja se koristi kao ključni zaštitno-identifikacijsko-informacijski element u sustavu osiguranja zaštite i upravljanja poslovnim procesom. Sastoji se tri dijela: tijelo, uložak i sigurnosna žica izrađeni su u jednoj cjelini te dopunskog elementa - zastavice, kontrolne naljepnice i upozoravajuće markice. Pored rada na isporukama tog proizvoda, primjenom najnaprednijih tehnologija obrade te vlastitim istraživanjima i konstrukcijskim rješenjima, tvrtka priprema i novi proizvodni program koji uključuje razvoj tehničko-tehnološki još složenije plombe. "BIJELA UVALA" JEDAN OD NAJBOLJIH EUROPSKIH KAMPOVA Predstavnici porečke ugostiteljsko-turističke tvrtke "Plave lagune" na prošlotjednu su turističkom sajmu u nizozemskom gradu Utrechtu primili nagradu za svoj autokamp "Bijelu uvalu" kao jedan od najboljih u Europi godine 1999. Na tiskovnoj konferenciji u hotelu "Parentium" ovoga je tjedna istaknuto da je "Bijela uvala" proglašena autokampom godine zajedno s još pet kampova u Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Portugalu i Austriji. Tako su ocijenili stručnjaci uglednog kamp-vodiča saveza nizozemskih kampista "Campsite guide ANWB" te čitatelja specijaliziranog časopisa "Kampeer & Caravan Kampionen". Osim standarda koje moraju ispunjavati autokampovi, istaknuto je da se nagrađeni autokamp "Bijela uvala" ističe dobrim održavanjem i zaštitom okoliša te gostoljubivošću. Inače, autokamp je nalazi na poluotoku u nastavku turističkog naselja "Zelene lagune", može prihvatiti 6.000 osoba, a osim osnovnih kampersko-uslužnih djelatnosti ima moderne sanitarije, trgovinu i restauraciju. PROIZVOĐAČI VINA TRAŽE OD "BADELOVA" SINDIKATA DA DEBLOKIRA TVRTKU Proizvođači grožđa i vina koji poslovno surađuju s "Badelom" 1862, a tvore 30 posto ukupne proizvodnje vina u Hrvatskoj, zahtijevaju od "Badelova" Sindikata da odmah deblokira tvrtku kako bi ponovno počela proizvodnja. Traže i da se svi nesporazumi uklone zakonski i civilizirano, ističu u današnjemu priopćenju. Potpisnici priopćenja, poslana u ime 5.000 ljudi izravno ugroženih stanjem u "Badelu", predstavnici su devet hrvatskih vinarija - u Daruvaru, Križevcima, Vodnjanu, "Dingač", u Svirči, Benkovcu, Bolu, Smokvici i Podšpilju. Proizvođači vina ističu da je nužno početi proizvodnju u "Badelu" 1862. Napominju da su do sada nastale velike štete te da se može očekivati potpuna propast svih sudionika u proizvodnome procesu, ako odmah ne počne redovita proizvodnja. Spomenuti zaključci prihvaćeni su na ovotjednom sastanku u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), sazvanu na zahtjev proizvođača grožđa i vina. Na temelju svojih ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji proizvođači vina podupiru Upravu "Badela" 1862 u nastojanju da prevlada teškoće. Od svih strana u sporu zahtijevaju pak da neodgodivo, koristeći se zakonskim mogućnostima i tijelima pravne države, učine sve da počne redovita proizvodnja. FINANCIJSKA POMOĆ GAVRILOVIĆU ZA PROJEKT ČISTIJE PROIZVODNJE Mesna industrija Gavrilović iz Petrinje nedavno je potpisala ugovor o financijskoj pomoći u visini od 35.000 USD za projekt čistije proizvodnje. Gavrilović je prva tvrtka u Hrvatskoj kojoj je odobrena pomoć na natječaju Ekolinks chalenge grants koji je inicirala Američka agencija za potporu i razvoj (USAID). Spomenuta sredstva, istaknuli su predstavnici Gavrilovića, mogu se iskoristiti samo na aktivnosti previđene projektom, koji mora biti isplativ i koristan za okoliš. Stoga Gavrilovićev projekt obuhvaća smanjenje potrošnje vode i zagađenja otpadnih voda koji će se provesti u partnerstvu s američkom tvrtkom Universal Aqua Technologies Inc., te u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom iz Zagreba i tvrtkom Enerkon. Istraživanja i studije financirane iz spomenute potpore ukazat će na mogućnosti uštede u gospodarenju vodom te omogućiti uvođenje stalne edukacije zaposlenih za pravilan odnos prema okolišu, kažu u tvrtki. Gavrilovićev projekt ukazao je na veliku potrošnju vode u procesu sterilizacije. Stoga će se uvesti kompjuterska kontrola potrošnje vode te odrediti mogućnosti uvođenja reciklacije. Uz to, ušteda na tom projektu usmjerit će se u nove programe zaštite okoliša. U Gavrilovići ističu kako bi smanjenje potrošnje vode za samo 20 posto trebalo omogućiti godišnju uštedu od 130.000 USD, što je više od ukupne vrijednosti samog projekta. McDONALD'S ULAŽE DVA MILIJUNA USD U OTVARANJE DVA NOVA RESTORANA Tvrtka McDonald's Hrvatska tijekom ove će godine u otvaranje dva nova restorana brze prehrane, u Osijeku i Slavonskom Brodu, investirati otprilike dva milijuna USD. Restorani koje će McDonald's u Hrvatskoj otvoriti tijekom 2000., u središtu Slavonskog broda, te 'drive in' u Osijeku, zapošljavat će otprilike sto novih djelatnika. Do kraja prošle godine, McDonald's je u Hrvatskoj imao ukupno 14 restorana, sedam u Zagrebu, te po jednog u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Karlovcu, Varaždinu i Velikoj Gorici, a zapošljavali su ukupno 524 djelatnika. McDonald's je lani, kako su istaknuli iz te tvrtke, u svojih 14 restorana diljem Hrvatske uslužio gotovo 5,8 milijuna gostiju, u usporedbi s 4,98 milijuna usluženih gostiju godinu ranije. Temeljni kapital tvrtke McDonald's Hrvatska iznosi približno 140 milijuna kuna, odnosno toliko je ukupno u protekle četiri godine McDonald's uložio u hrvatsko gospodarstvo. McDonald's Hrvatska d.o.o. u vlasništvu je kompanije McDonald's Restaurant Operations čije je sjedište u američkom gradu Wilmingonu. HRVATSKI SOFTVER STEKAO POPULARNOST NA KOREJSKOM WEB SITEU Hrvatski računalni program "Art Plus EasyNoter" koji spada u kategoriju jednostavnih programa za organizaciju osobnih podataka (PIM - personal information manager), ovih je dana zauzeo prvo mjesto među najpopularnijim programima na jednoj od najvećih korejskih Internet stranica 'MyFolder.net', koja se bavi predstavljanjem novih računalnih programa. Autori softvera, računalna tvrtka Art Plus, ističu da je nakon prvog predstavljanja programa izvan Hrvatske zabilježen veliki interes među korisnicima računala u svijetu. Trenutačno se dnevno bilježi otprilike 1.000 skidanja (downloada) osnovne verzije programa. Taj računalni program namijenjen je vođenju osnovnih bilješki - osobnog dnevnika, adresara, telefonskog imenika i sl., a kako ističu iz tvrtke Art Plus, svojom je jednostavnošću i dizajnom sličnom rokovniku, prilagođen potrebama prosječnog korisnika. Osnovna je verzija Art Plus EasyNoter programa besplatna za sve korisnike, a na njoj se nalaze sponzorske poruke, dok za 'jaču' verziju tog programa treba doplatiti 70-ak kuna, odnosno otprilike 20 USD za korisnike izvan Hrvatske. EasyNoter je na korejskom siteu prestigao, tvrde u Art Plusu, u svijetu daleko poznatije i popularnije softvere poput GetRight-a, a mogao bi, prema procjeni stručnjaka, ući i na listu deset najpopularnijih programa. Time bi ostao trajno prisutan na toj korejskoj stranici koja bilježi više od šest milijuna Internet posjetitelja mjesečno. HINET PROŠLE GODINE UDVOSTRUČIO BROJ KORISNIKA Najveći hrvatski davatelj Internet usluga HiNet prošle je godine poslovao uspješno, uvedene su nove Internet usluge, a broj korisnika uvećan je gotovo dvostruko, na 75.000 pretplatnika. Od ukupnog broja korisnika, više od 65.000 su mali korisnici dok se ostatak odnosi na srednje i velike korisnike čija je raspodjela po županijama prilično neravnomjerna. Najveći broj korisnika, 48 posto, nalazi se u Zagrebu i okolici, a slijede Primorsko-goranska županija (deset posto), Splitsko-dalmatinska (devet posto) te Istarska županija (šest posto). Takav odnos posljedica je ne samo besparice u hrvatskom gospodarstvu, nego i činjenice da Internet još nije postao sastavni dio poslovanja u Hrvatskoj, smatraju u HiNetu. HiNet je tijekom 1999. intenzivno širio mrežu i njezin kapacitet kako bi i dalje ostao prvi Internet poslužitelj (provider) u zemlji te okrenuo svoju poslovnu politiku prema korisniku. Uvedeno je i niz novosti - povećane su veze prema svijetu, uvećan je broj modema (trenutačno ih ima više od 4.000), ukinuta je pretplata za male korisnike, uvedena je nova kategorija "plus" korisnika, a uključena je i nova usluga Internet roaminga koja omogućava pristup Internetu lokalnim pozivom na više od 4.000 mjesta, u 150 zemalja u svijetu. HiNet je prošle godine uveo i dodatnu besplatnu uslugu Game Server, obavljena je i nadogradnja e- mail servera koji omogućuje razlikovanje e-mail adresa po domenama, a proširena je i 'Helpdesk' služba za upite korisnika. Osim dvostrukog broja korisnika, HiNet je u 1999. zabilježio i porast broja zakupa web prostora, a velik interes izazvao je i 'on line' telefonski imenik koji je u prosincu posjećen 2,8 milijuna puta čime je postao jedna od naposjećenijih stranica u Hrvatskoj. Istaknuto je kako se sva opterećenja mreže prate iako sadašnji kapaciteti zadovoljavaju potrebe svih korisnika HiNeta u svakom razdoblju pa ne može doći do potpunog zagušenja linkova. 3. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA HOK: NE POTICATI ULAZAK VELIKI TRGOVAČKIH LANACA U HRVATSKU U Hrvatskoj postoji 20.000 malih trgovina koje upošljavaju oko 50.000 osoba, što je snaga koja ima pravo tražiti određeno mjesto u hrvatskom gospodarstvu. Mali trgovci nisu protiv ulaska velikih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište, no zahtijevaju da se trend ulaska mega lanaca ne potiče, već da se da predah domaćoj trgovini i proizvodnji da stane na svoje noge, stav je trgovaca-obrtnika okupljenih u Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK). Na nedavnoj sjednici Ceha trgovine ponovljen je niz zahtjeva koji se tiču zaštite malih trgovaca i njihova opstanka na tržištu. Kako je tom prigodom rečeno, jedan je od načina opstanka i povezivanje malih trgovca kako bi na taj način mogli odgovoriti na inozemnu konkurenciju. Pritom je spomenut primjer Slovenije u koji su nešto slično mali trgovci, radi konkurentnosti i opstanka već učinili, a na slična rješenja odlučili su se i mali trgovci u Mađarskoj. Mali su trgovci već ranije razgovarali s predsjednik uprave koncerna Agrokor Ivicom Todorićem, o načinu povezivanja, no u ovom trenutku, kada se sve snažnije osjeća udar na malu trgovinu, potrebno je poduzeti određene korake u tom smjeru. Tako primjerice u Sisačko- moslovačkoj županiji već postoji inicijativa za okupljanje malih trgovca i njihov zajednički izlazak na tržište. Nakon Zagreba, 'udar' velikih mega lanaca kreće prema drugim hrvatskim gradovima, a jedan od prijedloga Ceha trgovine je da se takvi veliki lanci dislociraju izvan središta gradova, kako bi se malim trgovcima ostavilo prostora za rad. U Cehu smatraju kako bi mali trgovci trebali biti zastupljeni u tijelima koja će se baviti urbanističkim planiranjem lokacija za trgovine, na način kako se to radi u drugim europskim zemljama. Jedan od ponuđenih prijedloga je i da se kroz radno vrijeme pokuša malim trgovinama ostaviti prostor za rad. Naime, potrebno je odrediti da preko vikenda mogu raditi samo male trgovine, a takvi se primjeri mogu naći u gotovo svim europskim državama. Jedan od problema koji posebice muče obrtnike su nepovoljni uvjeti za kredite, a posebice su s tim problemom suočeni mali trgovci i ugostitelji. Budući da HOK ne može mijenjati politiku kreditiranja poslovnih banka, pokrenuta je inicijativa za osnivanje vlastite banke koja bi kreditirala obrtničke projekte. Trenutačno je završena izrada radnog materijala o ekonomskoj opravdanosti osnivanja takve banke, a nadležna tijela HOK-a uskoro će se o tome očitovati. U Cehu su najavili i skorašnji sastanak s novim predsjednikom Vlade kako bi ga upoznali s inicijativama i prijedlozima koji se tiču obrtnika. HRVATSKA UDRUGA BANAKA O KODEKSU DOBRE BANKOVNE PRAKSE Osnovne postavke Kodeksa dobre bankovne prakse, njegov ustroj i svojstva utvrđeni su ovih dana na održanoj 2. redovnoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatske udruge banaka (HUB). Kako je priopćeno iz Udruge, banke će u narednim tjednima razmatrati tekst Kodeksa i donijeti odluku o njegovu usvajanju. Dobra bankovna praksa bazirat će se na profesionalnosti, solidarnosti i lojalnoj konkurenciji među osnivačima Gospodarsko interesnog udruženja (GIU) Hrvatska udruga banaka. GIU će također promicati javno i transparentno poslovanje, bankovnu i kreditnu kulturu, a cilj je raditi i na uspostavi međunarodnih odnosa i jačanju ugleda hrvatskog bankarstva u zemlji i inozemstvu. Kako su izvijestili iz Udruge, kao prioritetni pravci rada GIU HUB istaknuti su suradnja s Hrvatskom narodnom bankom na poboljšanju Zakona o bankama, drugih srodnih Zakona i podzakonskih propisa, te rad na zaštiti vjerovnika. Na tim zadacima već djeluje Odbor za pravna i institucijska pitanja Hrvatske udruge banaka, u kojem su prisutni predstavnici svih banaka članica Udruge. GIU Hrvatska udruga banaka utemeljena je 15. listopada 1999., a s djelovanjem je započela početkom prosinca iste godine, s ciljem poticanja i promicanja općih interesa bankarstva, a njezinim osnivanjem stvorene su pretpostavke za jačanje sigurnosti hrvatskog bankarskog sustava. Trinaest banaka osnivača Udruge (Bank Austria Creditanstalt Croatia, Dalmatinska banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Međimurska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Riadria Banka, Riječka banka, Slavonska banka, Splitska banka, Varaždinska banka, Zagrebačka banka i Zagrebačka banka Pomorska banka Split) predstavlja više od tri četvrtine zdrave bankovne aktive u RH, izvijestili su iz Udruge. Udruga je otvorena za sve druge članice koje zadovoljavaju određene kriterije - ako imaju najmanje jedan posto tržišnog udjela mjerenog nekonsolidiranom aktivom banaka u odnosu na ukupnu aktivu banaka, obavljenu reviziju poslovanja za dvije posljednje uzastopne poslovne godine, da nisu pod privremenim upraviteljem, da ne koriste izvanredne izvore likvidnosti kod Hrvatske narodne banke, koji indiciraju ozbiljne poremećaje u poslovanju banke, da se dosljedno pridržavaju odluka i propisa HNB-a te da nisu učestalo kažnjavane za prekršaje iz djelatnosti koji utječu na ugled struke. HUS: NEĆEMO DOPUSTITI RASTAKANJE BRODOGRADNJE Hrvatska udruga sindikata (HUS), čije 4.000 članova radi u brodogradnji, neće dopustiti rastakanje te nekad u svijetu najpoznatije grane hrvatske industrije. I dalje ćemo se sindikalnim i stručnim brodograditeljskim postupcima boriti ne samo za njezino održanje nego i procvat, unatoč tomu što dobivamo znakove od nove vlasti da ona "neće potpadati pod pritisak štrajkaša", kazali su u četvrtak na konferenciji za novinare u Splitu predstavnici HUS-a. Ustvrdili su kako se nefunkcioniranje izvršne vlasti u primopredajnom razdoblju pogubno odražava na brodogradnju, jer npr. na čelu splitskoga brodogradilišta je Upravni odbor koji ne dopušta ugovaranje novih poslova, a to je za brodogradnju propast. Zbog toga HUS zahtijeva hitan opoziv Upravnog odbora "Brodosplita" koji je, rečeno je, izabran političkom voljom, a ne po stručnosti. Opoziv Upravnog odbora, koji očito kani zatvoriti splitsko brodogradilište, podrazumijeva imenovanje novoga, stručnog Upravnog odbora. HUS također zahtijeva da se osiguraju normalni uvjeti poslovanja, za što je u prvom redu potrebno nabaviti repromaterijal i osigurati plaće zaposlenika. Donošenjem Zakona o stažu u lipnju prošle godine, rečeno je, mnoga su brodograđevna zanimanja neopravdano zakinuta zbog smanjenih prava. Na to ne možemo pristati te novoj vlasti dajemo rok od 60 dana da ispravi počinjenu štetu i vrate beneficirani staž ljudima koji obavljaju teške brodograditeljske poslove. Ako to ne učini, HUS će u svim brodogradilištima u državi potaknuti štrajk upravo tih struka. Od nove vlasti HUS očekuje da odmah počne provoditi socijalni dijalog. "Također u cijelosti odbacujemo tvrdnje nekih karijerista i demagoga u udobnim stolcima, s visokim plaćama da o brodograditeljima govore kao o lijenčinama koji nisu zaradili svoju plaću. Nadamo se da će se brzo vidjeti da su upravo oni svojom nesposobnošću upropastili hrvatsku brodograditeljsku silu", rekli su predstavnici Sindikata. Zauzeli su se za stvaranje tvrdoga brodograđevnog lobija, a jedan od dugoročnih ciljeva HUS-a je ustroj samostalna ministarstva pomorstva kako bi se ostvarila proklamirana državna pomorska orijentacija. SINDIKAT TURIZMA: DRŽAVA JE ZA SKRB O PROGNANICIMA HOTELIMA DUŽNA 60 MILIJUNA KUNA Sindikat ugostiteljstva i turizma Hrvatske upozorio je ovoga tjedna novu vlast da je hotelima koji skrbe za prognanike i branitelje država ostala dužna oko 60 milijuna kuna, zbog čega su neki od njih dovedeni pred stečaj. Zagrebačka "Laguna" dovedena je na rub propasti zbog duga Ministarstva hrvatskih branitelja i Vladina Ureda za prognanike i izbjeglice od 20 milijuna kuna za smještaj 190 branitelja i 86 prognanika, uglavnom s područja Vukovara. Sindikat se zbog toga u više navrata pismeno obraćao premijeru Zlatku Mateši i nadležnim ministarstvima, no nije dobio nikakva odgovora. Zbog nepodmirenih obveza "Laguna" je morala smanjiti za polovicu normative za hranu braniteljima i prognanicima, nalazi se pred isključenjem struje, vode, grijanja i telefona, dnevno joj otkazuju dobavljači za hranu, a gubitak u poslovanju za '99. procijenjen je na 11 milijuna kuna, kažu u Sindikatu. Stoga apeliraju da nova vlast što prije pokuša pronaći rješenje za plaćanje računa "Laguni", kako 150 zaposlenika i njihove obitelji ne bi ostali bez sredstava za život. SINDIKAT TRGOVINE I HFP DOGOVORILI SE O PLAĆAMA I SANACIJI ZA NAMU Sindikat trgovine Hrvatske (STH), na čelu sa predsjednicom Anom Knežević, dogovorio je s potpredsjednikom Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Velimirom Kračunom način isplate zaostalih plaća i nastavak restrukturiranja Name. U priopćenju STH-a stoji da će plaće radnicima Name biti isplaćene iz sredstava HFP-a i Ministarstva gospodarstva i to do 25. siječnja, a do kraja tjedna bit će prihvaćena ponuda konzalting kuće Ernest and Young o programu sanacije Name. Bit će imenovana i nova tročlana uprava Name sastavljena od po jednog predstavnika Name, HFP-a i Ministarstva gspodarstva, što znači da će biti prihvaćena ostavka dosadašnjeg predsjednika uprave Joška Zavorea. Ako se to ne realizira do 26. siječnja, STH će organizirati prosvjed pred HFP- om. U priopćenju STH-a također stoji da će Savez samostalnih sindikata Hrvatske održati sastanak s novim mandatarom Vlade Ivicom Račanom u vezi započetih sanacija poduzeća, na kojemu će STH predstaviti svoje zahtjeve o sanaciji Name, prvenstveno oko nastavka isplate plaća. Predsjednica Sindikata radnika u trgovini Nama (koji uz STH djeluje u Nami) Dragica Petrinjak, izjavila je da ne zna za dogovor HFP-a i STH-a, što potvrđuje činjenicom da se upravo nalazi u HFP-u gdje pregovara o isplati plaća radnicima Name. 4. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I PREDSTAVLJANJA HRVATSKA NA EUROPSKIM TURISTIČKIM SAJMOVIMA Kako bi ove turističke sezone privukli što više inozemnih turista za boravak u jadranskim ljetovalištima, hrvatska se turistička ponuda, među ostalim sajmovima, predstavlja i na sajmovima u Beču, Bratislavi, Lisabonu i Helsinkiju. Najveći austrijski sajam bečki "Ferien", na kojem svoju turističku podnudu predstavlja tridesetak zemlja, počeo je u četvrtak, a trajat će do nedjelje, 23. siječnja. Štand Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na kojem je predstavljena cjelokupna hrvatska turistička ponuda, od Istre, Kvarnera i Dalmacije do kontinentalnih dijelova, nalazi se na površini od sto četvornih metara u dijelu sajma u kojemu su smješteni i štandovi ostalih mediteranskih zemalja. Kako su istaknuli predstanici HTZ-a u Beču, prvoga su dana hrvatski štand posjetili austrijski turistički novinari te poslovni partneri za koje je bečko predstavništvo HTZ-a priredilo posebnu mapu s informacijama o Hrvatskoj. Na hrvatskom je štandu već tada bio primjetan pojačani interes austrijskih novinara, poslovnih partnera i publike za novosti u hrvatskoj turističkoj ponudi. U bečkom predstavništvu smatraju kako je tome vjerojatno razlog što su poslovni partneri pojačali u svojim turističkim katalozima ponudu putovanja za Hrvatsku. Hrvatski se turizam od četvrtak predstavlja i na najvećem finskom turističkom sajmu - Matka Resa u Helsinkiju, na kojem se izlaže ponuda 697 izlagača. Kako su istaknuli u HTZ-u, očekuje se da će taj sajam posjetiti oko 50.000 posjetitelja, od čega je 10.000 predstavnika turističkih agencija i zrakoplovnih prijevoznika te novinara. Tema ovogodišnjeg helsinškog sajma je milenij, aktivna putovanja i daleka odredišta. Hrvatski je štand, koji se nalazi na površini od 50 četvornih metara u četvrtak posjetilo desetak finskih novinara i oko četrdesetak turističkih agenata. Hrvatska u Finskoj još uvijek slovi kao zemlja s mnogobrojnim problemima i u programima tamošnjih turoperatora još uvijek ne postoje aranžmani za hrvatska ljetovališta, kažu u HTZ-u te dodaju kako je jedan od najvećih finskih turoperatora Sun Tours najavio mogućnost uvrštenja nekih hrvatskih turističkih odredišta u svoje kataloge za 2001. godinu. ZAVRŠEN FINANCIJSKI FORUM ZA SREDNJU I ISTOČNU EUROPU Dvodnevni Međunarodni financijski forum za zemlje srednje i istočne Europe, u organizaciji međunarodne financijske institucije "Euromoney" završen je u srijedu navečer u Beču. U radu skupa, koji je počeo u utorak, sudjelovala su izaslanstva iz 34 države zapadne, srednje i istočne Europe te Izraela. Bio je to susret dužnosnika i djelatnika financijskih korporacija i institucija koje su zainteresirane za ulaganja u države u tranziciji. Generalni direktor Privredne banke Zagreb Božo Prka rekao je da su, kada je u pitanju Hrvatska, mogući ulagači najviše zainteresirani za telekomunikacije, bankarstvo, prehrambenu industriju, energetiku, infrastrukturu i turizam. Prka je u srijedu sudjelovao u okruglom stolu foruma posvećenom mogućnostima ulaganja u države srednje i istočne Europe, gdje je govorio o mogućnostima stranih ulaganja u Hrvatskoj. Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Zdravko Rogić rekao je da su njegovi sugovornici isticali želju da Hrvatska konsolidira svoje gospodarstvo i ubrzano se približi Europskoj uniji. NOVI NATJEČAJ ZA EKOLOŠKI DONATORSKI PROGRAM USAID-A ZA HRVATSKU Ekološki donatorski program "EcoLinks" Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Hrvatskoj počinje s trećim ciklusom natječaja za gospodarstvenike i jednice lokalne uprave i samouprave vezanim uz zaštitu okoliša u ratom zahvaćenim područjima Hrvatske, objavili su u utorak u Zagrebu predstavnici EcoLinksa i USAID-a. EcoLinks, USAID i Regionalni centar zaštite okoliša za srednju i istočnu Europu (REC) u okviru tog natječaja dodjeljivat će financijsku potporu za programe zaštite okoliša koji su usmjereni ka rješavanju specifičnih i konkretnih urbanih ili industrijskih ekoloških problema na principima zakona tržišta i kroz partnerstvo s ostalim državama regije srednje i istočne Europe, Zajednice nezavisnih država i SAD-a, kazali su predstavnici EcoLinks programa za Hrvatsku. U okviru tog programa dodjelju su dva tipa financijske potpore Quick Response Awards (QRA) u iznosu do 5.000 USD i Challenge Grants u iznosu od 50.000 USD. U 2000. godine za tu se financijsku potporu mogu natjecati organizacije s projektima iz područja koja su bila zahvaćena ratom u Hrvatskoj (bivše UNPA zone). Budući da su te općine uglavnom male i nemaju razvijenu industriju ove godine im je pridodano i pet većih gradova (Sisak, Kutina, Zadar, Dubrovnik i Šibenik), objasnili su u USAID-u. Treći ciklus natječaja počinje 17. siječnja na tri zadane teme: čistija proizvodnja, upravljanje kvalitetom vode i globalna promjena klime. Rok za prijavu nacrta projekta je 21. veljače, a u lipnju će međunarodni panel stručnjaka odlučivati koji će projekti dobiti financijsku potporu. Tijekom 1999. godine na dva natječaja EcoLinks u Hrvatskoj prijavljen je 31 projekat, a pozitivnu ocjenu dobila su tri projekta. Financijsku potporu u ukupnom iznosu od 128.000 dolara dobili su tvrtka Gavrilović iz Petrinje, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek i grad Obrovac. Četvrti ciklus natječaja bit će objavljen u svibnju 2000. godine. O REFORMI ZAKONODAVNOG OKVIRA TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA Reforma cjelokupnog zakonodavnog okvira tržišta vrijednosnih papira bila je tema skupa održanog ovoga tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Predstavnici Komisije za vrijednosne papire, Zagrebačke burze, Varaždinskog tržišta vrijednosnice, brokerskih kuća, društava za upravljanje investicijskim fondovima, banaka i osiguravajućih društava suglasili su se pritom da je uloga razvijenog i efikasnog financijskog tržišta i tržišta kapitala nezaobilazna u ekonomskom rastu i razvoju zemlje, a da je stanje na hrvatskom tržištu nezadovoljavajuće. Jedan od preduvjeta za normalan i neometan razvitak tržišta vrijednosnih papira je kvalitetan zakonodavni okvir, pri čemu svi propisi koji izravno ili neizravno reguliraju to područje trebaju biti međusobno usklađeni i konzistentni. Budući da postojeći zakoni ne udovoljavaju u dovoljnoj mjeri tim zahtjevima, podržane su osnovne teze za reformu zakonodavnog okvira tržišta vrijednosnih papira temeljem kojih će svi relevantni sudionici tržišta vrijednosnih papira izraditi konkretne prijedloge za izradu, odnosno promjene zakona iz tog područja te će kroz komorska udruženja aktivno sudjelovati u kreiranju tih propisa. IBM PREDSTAVIO SVOJ POSLOVNI ŠKOLSKI CENTAR U ZAGREBU Računalna tvrtka IBM Hrvatska predstavila je ovoga tjedna na konferenciji za novinare svoj poslovni školski centar, odnosno 12 različitih tečajeva s područja informatike i menagementa, koji će se u razdoblju od 23. veljače do kraja lipnja ove godine održavati u zagrebačkom hotelu Inter-Continental. IBM-ovo informatičko školovanje, kako ističu organizatori, ima tradiciju već 30 godina, a materijali su za školovanje standardizirani i razvijeni na globalnoj svjetskoj razini. Takva vrsta školovanja jednaka je u Hrvatskoj kao i u svih ostalih 164 zemlje u kojima je prisutan računalni gigant IBM. IBM-ove škole godišnje pohađa više od dva milijuna polaznika, a ta je međunarodna kompanija prva s certifikatom ISO 14001 za informatičko školovanje, istaknuto je iz te tvrtke. Ovogodišnji IBM-ovi tečajevi u Zagrebu, između ostalog, bit će na teme 'Upravljanje marketingom', 'Bankarski marketing', te 'Art of Negotiation', - jedini tečaj koji će biti organiziran samo na engleskom jeziku. 5. STATISTIKA PRIHODI ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA 73,1 MILIJARDU KUNA Naplaćeni prihodi za javne potrebe u razdoblju od siječnja do kraja studenoga prošle godine u Hrvatskoj iznosili su 73,1 milijardu kuna, što je 5,6 posto više nego u istom razdoblju 1998. godine, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Od toga se na prihode proračuna (države, županija, gradova i općina) odnosilo 69,8 posto, ili 50,9 milijardi kuna, na prihode izvanproračunskih fondova 28,7 posto ili 21 milijarda kuna, dok su 1,5 posto ili 1,1 milijardu kuna činili prihodi javnih poduzeća i uprava. RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U PROSINCU 5,5 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj treći mjesec za redom ostvaruje rast. Tako je u prosincu 1999. godine 5,5 posto viša u odnosu na isti mjesec godinu ranije, što je donekle utjecalo na ublažavanje zabilježenog pada industrijske proizvodnje u 1999. godini, koja je po podacima Državnog zavoda za statistiku, manja 1,4 posto u odnosu na godinu ranije. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u prosincu je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, povećana za 6,7 posto u odnosu na isti mjesec godine prije, kapitalnih proizvoda za 26,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 43 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,3 posto. Jedina grupcija koja je u prosincu zabilježila pad je energija, čija je proizvodnja bila manja jedan posto nego u istom mjesecu 1998. Tijekom 1999. godine u usporedbi sa godinom ranije rast proizvodnje ostvaren je u dvije grupacije - energije za 9,3 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 9,7 posto. Istodobno je proizvodnja intermedijarnih proizvoda (osim energije) manja jedan posto, kapitalnih proizvoda 5,3 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena za 5,8 posto u usporedbi s 1998. godinom. Među pojedinim granama značajniji rast proizvodnje lani je ostvaren kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira za 20,7 posto, proizvodnje ostalih prometnih sredstava (izuzev motornih vozila, prikolica i poluprikolica) 12,6 posto, opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 11,1 posto, proizvodnje duhanskih proizvoda 10,2 posto i dr. DUGOVANJA U STUDENOM 25,3 MILIJARDE KUNA U Hrvatskoj je u listopadu i studenom prošle godine ponovno zabilježen porast iznosa obveza koje se nisu mogle podmiriti zbog nedostatka sredstava na računima dužnika. Tako je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje, evidentiranih krajem studenog u Zavodu za platni promet (ZAP), dosegnuo 25,3 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego na kraju prethodnoga mjeseca, a čak 2,3 milijarde kuna više nego dva mjeseca ranije.U usporedbi sa stanjem potkraj listopada, u studenome je povećan i broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama, 0,7 posto, na 169.773 osoba, kao i broj blokiranih pravnih osoba, za 1,9 posto pa su potkraj studenoga evidentirane 30.372 pravne osobe s nepodmirenim dospjelim nalozima za plaćanje. Gledano na dulji rok, podaci ZAP-a pokazuju, da je platna sposobnost gospodarskih subjekata još nepovoljnija. U usporedbi sa stanjem krajem 1998. godine broj blokiranih pravnih osoba povećan je 14,6 posto, a iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje porastao je 75 posto. Istodobno, broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama smanjio se 6,9 posto. Prema studenom 1998. godine broj insolventnih pravnih osoba povećan je 9,3 posto, dok je iznos nepodmirenih dospjelih obveza porastao 88 posto. Od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga 30. studenog prošle godine na nepodmirene naloge za plaćanje poreza na promet i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor odnosilo se 3,1 milijarda kuna ili 12,2 posto, a na naloge za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće 1,2 milijarde kuna ili 4,8 posto. Te dvije vrste plaćanja imaju prioritet i izvršavaju se prije ostalih prijavljenih naloga. Najveće teškoće s plaćanjem obveza u studenom su ponovo zabilježene u djelatnosti trgovine na koju se odnosilo 42,1 posto svih nepodmirenih naloga ili 10,6 milijardi kuna, što je 5,6 posto više nego u listopadu. Slijedi prerađivačka industrija sa više od 6,9 milijardi kuna duga te građevinarstvo sa dugom od 1,7 milijardi kuna. Po trajanju blokade, najveći je broj pravnih osoba (64,9 posto) koje su neprekidno blokirane više od godinu dana i na njih se odnosi čak 82,3 posto ukupnog iznosa dospjelih naloga. Promatrajući po oblicima vlasništva, najviše problema s održavanjem tekuće likvidnosti imaju pravne osobe u privatnom vlasništvu. Na njih se odnosi više od polovice nepodmirenih obveza svih pravnih osoba. Na državni, pak, sektor odnosilo se 1,6 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 1,9 milijardi kuna nepodmirenih naloga ili 7,4 posto ukupnog iznosa. Kad je riječ o kretanju po županijama, u usporedbi sa stanjem potkraj 1998. godine zabilježeno je povećanje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje u svim županijama, osim u Dubrovačko-neretvanskoj. Tako je najveći iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje potkraj studenog lani zabilježen u gradu Zagrebu i iznosio je 7,5 milijardi kuna, što je 64,1 posto više nego u prosincu 1998. godine. Slijedi Primorsko-goranska županija sa više od 2,46 milijarde kuna duga pravnih osoba te Splitsko-dalmatinska županija s 2,41 milijardu kuna. NEZAPOSLENOST I DALJE RASTE Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste o čemu govore posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojima je broj evidentiranih nezaposlenih osoba krajem prosinca 1999. godine dosegnuo 341.730. To je 5.849 osoba ili 1,7 posto više nego u mjesecu ranije i 38.999 ili 12,9 posto više nego u prosincu 1998. Tijekom prosinca 1999. na burzu rada prijavile su se 22.164 nove osobe, 3,2 posto više nego u istom mjesecu preklani, dok su se istodobno s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlile 7403 osobe (22,7 posto više nego u istom razdoblju lani), većina njih na određeno vrijeme (4975 ili 67,2 posto). Iz drugih razloga sa evidencije je brisano 8912 osoba, tj. 12,6 posto manje nego u prosincu 1998. godine. Krajem prošlogodišnjeg prosinca u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalazilo se ukupno 24.230 osoba (7,1 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba) kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavca. U odnosu na studeni, broj takvih osoba povećao se za 220 osoba (0,9 posto), a u odnosu na prosinac 1998. za 1731 osobu (7,7 posto). Tijekom prosinca 1999. u evidenciju Zavoda pristiglo je 910 takvih osoba. U ukupnom broju nezaposlenih najveći je udjel, 35,1 posto kvalificiranih i visokokvalificiranih (KV i VKV) radnika. U prosincu je ukupno evidentirana nezaposlenost povećana u svim županijama. Broj nezaposlenih u usporedbi s prosincem 1998. godine najviše je, izraženo u postotcima, porastao u Krapinsko-zagorskoj županiji 25,9 posto na 7.227 nezaposlenih. Najveći je broj nezaposlenih u prosincu prošle godine evidentiran u Splitsko- dalmatinskoj županiji - 45.425, što je za 8,5 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Od 341.730 nezaposlene osobe krajem prosinca prošle godine prvi put posao je tražilo njih više od 99.000 ili 29,1 posto CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U PROSINCU 0,2 POSTO VIŠE Cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj u lanjskom su prosincu bile 0,2 posto više nego u studenom, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom su najviše porasle cijene noćenja, 0,3 posto, a potom hrane i bezalkoholnih pića 0,2 posto. Cijene alkoholnih pića porasle su 0,1 posto. Usporedbe radi, u studenom lani cijene svih ugostiteljskih usluga bile su na razini mjeseca ranije. Cijene ugostiteljskih usluga u prosincu prošle godine bile su više 2,5 posto u odnosu na isti mjesec 1998. godine. Cijene noćenja porasle su 3,4 posto, a hrane 2,3 posto. Alkoholna su pića poskupjela 1,4 posto, a bezalkoholna 0,6 posto. U HRVATSKOJ REGISTRIRANO 4,6 MILIJUNA TURISTIČKIH DOLAZAKA U razdoblju od siječnja do studenoga prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 4,6 milijuna turističkih dolazaka, što je 13 posto manje nego u istom razdoblju 1998. godine. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u prvih jedanaest lanjskih mjeseci inozemni su turisti zabilježili 3,4 milijuna turističkih dolazaka, odnosno 16 posto manje, a domaći turisti 1,2 milijuna, tj. tri posto manje nego 1998. U prvih jedanaest lanjskih mjeseci turisti su u Hrvatskoj ostvarili ukupno 26,3 milijuna noćenja, odnosno 15 posto manje nego u istom razdoblju godine ranije. Pritom su strani gosti ostvarili 21,2 milijuna noćenja, 18 posto manje, a domaći turisti otprilike pet milijuna noćenja, tj. samo jedan posto manje. U studenom prošle godine zabilježeno je sedam posto manje turističkih dolazaka (97.389) nego u istom mjesecu 1998. Primjetan je pad od deset posto inozemnih turističkih dolazaka (37.297), te pad od pet posto domaćih turističkih dolazaka (60.092). U lanjskom je studenom zabilježeno i manje noćenja nego u studenom preklani tj. 223.190 ili deset posto manje. Stranci su ostvarili 85.147 noćenja, 18 posto manje, a domaći turisti 138.043 ili pet posto manje. Najviše dolazaka u prvih 11 mjeseci 1999. ostvarili su hrvatski tradicionalni gosti Slovenci - 684.019 ili osam posto više. Nijemci su sa 525.937 ili 26 posto manje bili na drugom mjestu po broju dolazaka. Iako većina talijanskih turista na odmor u Hrvatsku dolazi u kolovozu u razdoblju tzv. "ferragosta" oni su lani bili na trećem mjestu po broju dolazaka, a zabilježili su 525.014 dolazaka ili 29 posto manje nego 1998. Po zabilježenom broju noćenja prošle su godine na prvom mjestu bili Nijemci, koji su ostvarili 4,5 milijuna noćenja, odnosno 24 posto manje. Slovenci su zabilježili 4,2 milijuna noćenja, tj. pet posto više, a Česi 2,8 milijuna noćenja, odnosno 19 posto manje. Talijani su sa zabilježenih 2,5 milijuna noćenja ili čak 30 posto manje bili na četvrtom mjestu po broju noćenja. Najviše je noćenja u prvih 11 mjeseci lani bilo registrirano u hotelima - 9,4 milijuna ili 16 posto manje. U kampovima je bilo zabilježeno 7,6 milijuna noćenja, tj. 12 posto manje nego u prvih 11 mjeseci 1998. Od svih turističkih objekata najveći je porast broja noćenja od 25 posto (146.859) bio zabilježen u klimatskim lječilištima, dok je najveći pad od čak 78 posto (8.813) bio registriran u kupališnim lječilištima. U lukama nautičkog turizma lani je bilo zabilježeno 375.989 (otprilike sedam posto manje) dolazaka nautičara, koji su ostvarili 561.510 noćenja (oko jedan posto manje). Pritom je bilo registrirano 361.785 dolazaka stranih nautičara (približno sedam posto manje), koji su zabilježili 535.327 noćenja (oko dva posto manje). Domaći su nautičari ostvarili 14.204 dolazaka (oko osam posto manje). Ti su nautičari zabilježili 26.183 noćenja, odnosno 23,7 posto više nego u prvih 11 mjeseci 1998. U UGOSTITELJSTVU ZABILJEŽENO 3,97 MILIJARDI KUNA PROMETA U hrvatskom je ugostiteljstvu (poduzećima i trgovačkim društvima) u razdoblju od siječnja do rujna prošle godine bilo zabilježeno 3,97 milijardi kuna prometa, što je četiri posto manje nego u istom razdoblju 1998. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najveći promet od 1,16 milijarde kuna ili jedan posto manje nego 1998. ostvaren je u ugostiteljskim objektima na području Istarske županije. Na području Primorsko-goranske županije u prvih devet lanjskih mjeseci zabilježeno je 756,3 milijuna kuna prometa ili deset posto manje. U zagrebačkom je ugostiteljstvu registrirano 658,1 milijun kuna prometa, što je osam posto više nego u prvih devet mjeseci prethodne godine. Najveće povećanje prometa od 23 posto (64,73 milijuna kuna) primjetno je u ugostitljstvu na području Zagrebačke županije, dok je najveće smanjenje prometa od 16 posto (na 17,12 milijuna kuna) lani bilo registrirano na području Brodsko-posavske županije. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u hrvatskom je ugostiteljstvu u lanjskom trećem tromjesečju bilo zabilježno 2,36 milijarde kuna prometa, odnosno tri posto manje nego u istom razdoblju godine ranije. Najveći promet od 1,33 milijarde kuna (tri posto manje) bio je ostvaren od noćenja. Od prodaje hrane u srpnju, kolovozu i rujnu bilo je zabilježeno 579,1 milijun kuna prometa ili jedan posto više, dok je od prodaje piva bilo ostvareno 87,98 milijuna kuna prometa, četiri posto manje nego 1998. Najveći je promet u lanjskom trećem tromjesečju bio registriran u kolovozu, a iznosio je 1,04 milijarde kuna ili tri posto manje nego u istom mjesecu 1998. Gledajući po vrstama ugostiteljskih objekata, u trećem tromjesečju 1999. najveći promet u visini 1,23 milijarde kuna bio je ostvaren u hotelima. U turističkim je naseljima u tom razdoblju bilo zabilježeno 325,7 milijuna kuna prometa, a u restoranima (klasični restorani, restorani sa samoposluživanjem i mliječni restorani) 139,2 milijuna kuna prometa. U Hrvatskoj je na dan 31. kolovoza 1999. bilo registrirano 1327 ugostiteljskih poduzeća/trgovačkih društva u kojima je radilo 40.849 djelatnika. 6. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB-A RAZMOTRIO NAJNOVIJA GOSPODARSKA I NOVČANA KRETANJA Na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), održanoj u srijedu, razmotrena su najnovija gospodarska i novčana kretanja, prihvaćen Financijski plan HNB-a za ovu godinu, te doneseno više drugih odluka iz nadležnosti najvišeg tijela središnje banke. Statistički podaci za treće tromjesečje prošle godine iskazuju realni pad bruto domaćeg proizvoda za 0,8 posto, a za prvih devet mjeseci za 1 posto prema prethodnoj godini. Može se očekivati da će cjelogodišnje smanjenje bruto domaćeg proizvoda ipak biti manje od jedan posto, kaže se u priopćenju sa sjednice. Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti i nadalje su unutar zadovoljavajućeg raspona, te ne iziskuju promjene ili poduzimanje nekih dodatnih mjera u monetarnoj politici. Inflacijska stopa mjerena cijenama na malo iznosi za prošlu godinu 4,4 posto: manja je nego u prethodnoj godini, u kojoj je uveden PDV, ali i nešto viša nego tijekom nekoliko godina prije toga. Troškovi života porasli su lani 3,6 posto, a proizvođačke cijene 5,9 posto (u čemu su značajan utjecaj imali naftni proizvodi). Povećana potražnja za kunskom i deviznom gotovinom potkraj prosinca, potaknuta i psihološkim faktorima, nije imala većeg učinka na kretanje tečaja. O tome, priopćeno je, svjedoči i činjenica da su se i mjenjači kod kojih je tada uočen veći tečajni iskorak ponovno vratili bliže bankovnom tečaju. Tijekom cijele prošle godine kuna je prema DEM oslabila pet posto, no kako je dolar prema kuni ojačao čak za 22,4 postotna boda, deprecijacija nominalnog efektivnog tečaja kune iznosi 11,2 posto. Ukupno gledajući, realni efektivni tečaj za jedanaest mjeseci oslabio je za 6,11 posto mjereno cijenama na malo, a za 5,13 posto deflacioniran proizvođačkim cijenama industrijskih proizvoda. Kamatne stope na tržištu novca i kod bankovnih kredita ne pokazuju bitnije promjene. Kreditni plasmani banaka bilježe neznatni rast. Novčani pokazatelji upućuju na izostanak očekivanog gospodarskog oporavka potkraj 1999. godine. Platnobilančna kretanja za prvih devet lanjskih mjeseci obilježena su u velikoj mjeri padom vanjskotrgovinske razmjene. Izvoz je smanjen za 5 posto (iznosio je 3,23 milijarde dolara), a uvoz za 14,5 posto (5,56 milijardi dolara), a na temelju takvog odnosa i deficit tekućeg računa platne bilance bio je za trećinu manji nego u usporedivom razdoblju prethodne godine (iznosio je 603,8 milijuna USD). Procjenjuje se da deficit tekućeg računa platne bilance za cijelu godinu neće biti iznad 7 posto bruto domaćeg proizvoda. Na ovoj sjednici Savjeta HNB suglasio se s prijedlogom Nadzornog odbora Kvarner banke d.d. Rijeka da se za člana njene uprave imenuje Goran Rameša. Savjet HNB obaviješten je da je u nadležnom Trgovačkom sudu pokrenut stečajni postupak za Promdei banku d.d. Zagreb. IZVANREDNA GODIŠNJA SKUPŠTINA ZAGREBAČKE BANKE 3. VELJAČE Za 3. veljače sazvana je izvanredna Glavna skupština Zagrebačke banke zbog odlučivanja o promjeni Statuta banke. Promjena u Statutu potrebna je zbog odredbi Zakona o bankama, prema kojima su banke obvezne zamijeniti ranije izdane dionice na donositelja za dionice na ime. Drugom emisijom, Zagrebačka banka je izdala 11.325 dionica serije C, koje glase na donositelja, svaka nominalnog iznosa 142,86 DEM. Te dionice ne daju pravo glasa na Glavnoj skupštini, no daju pravo na dividendu najmanje u visini kamatne stope koju banka obračunava i plaća na nenamjenski oročen depozit građana na godinu dana. Predloženom izmjenom Statuta ne dira se u statutarno određenje temeljnog kapitala, niti u broj, nominalni iznos dionica druge emisije serije C te prava koje one daju, napominju u Zagrebačkoj banci. ZAGREBAČKA BURZA: MANJI PROMET U 1999. - OPTIMIZAM NA POČETKU 2000. GODINE Ukupni promet na Zagrebačkoj burzi prošle je godine iznosio 548,7 milijuna kuna, što je 40,9 posto manje nego godinu ranije. Od toga je dionicama ostvareno 527,2 milijuna kuna ili 15,5 posto manje, a obveznicama 21,4 milijuna kuna, 93 posto manje nego 1998. godine, izvijestili su sa Zagrebačke burze. Promatrano po mjesecima, najveći promet od 90,5 milijuna kuna, ostvaren je u prošlogodišnjem siječnju, a značajan je bio i u listopadu, 75,5 milijuna kuna. Službeni indeks Zagrebačke burze, Crobex, koji se tvori od šest najznačajnijih dionica na toj burzi (dionice Plive, redovne dionice Zagrebačke banke, dionice Kraša, Podravke, Plave Lagune i Varaždinske banke), na zadnji dan 1999. godine iznosio je 715,3 boda, 0,5 posto više nego na isti dan godinu ranije. Povoljni lanjski globalni burzovni trendovi u svijetu nisu imali prevelikog utjecaja na hrvatsko tržište kapitala. Prema riječima glasnogovornika Zagrebačke burze Željka Karduma, do pada prometa na hrvatskom tržištu kapitala došlo je zato što su se strani investitori, s obzirom na rejting Hrvatske i pojedinih kompanija, odlučivali za druga tržišta i druge dionice. Nesređeni odnosi u gospodarstvu, i tržište sa kojega su se povukli stranci, rezultirali su time da domaći investitori nisu mogli održavati visoku razinu ponude i trgovine, ističe Kardum. Osim toga, na manji promet uvelike su utjecali i poslovni izvještali kompanija koje su prikazale manje poslovne rezultate. Veliki pad u prometu obveznicama lani se dogodio iz jednostavnog razloga - gotovo da ih nije bilo, pojasnio je Kardum. Jedna serija obveznica izašla je, naime, u prošlogodišnjem travnju a druga u listopadu, nakon čega više nije bilo niti jedne serije državnih obveznica. Ipak, kazao je Kardum, lani su stvoreni tehnički preduvjeti za daljnji razvoj trgovine, kao što je primjerice, početak rada Središnje depozitarne agencije. Pozitivan trend i pomak u trgovanju osjetio se već u lanjskom studenom, pred parlamentarne izbore, kada su ulagači anticipirali buduće promjene pa su barem špekulativno pokušali zauzeti pozicije, tj. kupiti one dionice za koje su smatrali da će im eventualno porasti cijena, kazao je Kardum. Nedvojbeno je da je Zagrebačka burza novu 2000. započelo u dosta velikom optimizmu. Veseli nas, ističe Kardum, što je povećana likvidnost, rastu cijene dionica kao i shodno tomu, vrijednost indeksa Crobex. Crobex je prije nekoliko dana dosegnuo, naime, vrijednost od 804 boda, razinu koju nije imao još od ruske krize iz srpnja 1998. godine. Prema Kardumovim riječima, ono što bi moglo potaknuti promet je, osim mirovinske reforme predviđene za srpanj, i najavljivana daljnja privatizacija telekoma. Prema podacima Zagrebačke burze, u I kotaciju Zagrebačke burze lani je kao i u 1998. godini bilo uvršteno šest dionica, dok je u TN kotaciji bilo 59 dionica, 11 dionica više nego godinu ranije. Prema podatcima Zagrebačke burze, najveći promet, 202,8 milijuna kuna ostvaren je dionicama Plive, što čini 38,5 posto u ukupnom prometu dionicama na Zagrebačkoj burzi. Redovnim dionicama Zagrebačke banke ostvareno je 179,4 milijuna kuna prometa, 34 posto od ukupnog prometa dionicama. Plivina dionica imala je i najveću tržišnu kapitalizaciju (umnožak zadnje cijene i broja izdanih dionica) koja je koncem prosinca iznosila 10.306,6 milijuna kuna. U 1999. godini u odnosu na godinu ranije najviše je porasla cijena dionica tvrtke Riviera holding, 106,9 posto na 60 kuna, kao i dionica Plave lagune 103,7 posto na 550 kuna. Cijena Elkinih dionica porasla je u 1999. godini prema godini ranije 37,5 posto na 55 kuna. Dionica s najvećim padom cijene u 1999. godini bila je ona tvrtke Lovinčić, 82,3 posto na 38 kuna. Promatrano u odnosu na prvu cijenu u 1999. godini i cijena dionice Sonic Štedionice pala je 74,1 posto na 1500 kuna. Cijena dionice Atlantske plovidbe lani je u odnosu na 1998. godinu pala 70,8 posto na 19 kuna dok je cijena povlaštene dionice serije B Zagrebačke banke pala 56,3 posto na 520 kuna. I cijena dionica Končar-Elektroindustrije bila je 31,7 posto niža te je iznosila 41 kunu. 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 13.- 20. siječnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 13.01. 20.000.000 7.800.000 12,17% 323.170.000 14.01. 25.200.000 15.700.000 12,72% 341.364.000 17.01. 42.000.000 27.000.000 13,77% 428.859.000 18.01. 60.000.000 37.100.000 11,71% 380.547.000 19.01. 17.000.000 6.100.000 12,58% 247.722.000 20.01. 25.000.000 16.500.000 12,54% - Dnevni prosjek 31.533.000 18.366.000 12,58% 344.322.400 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 17. - 20. siječnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Pliva 575 5,50 14.201.245 349,29 2. Zagrebačka banka O 1.200 -0,41 1.758.239 -69,17 3. Podravka 122,50 27,60 1.738.744 87,83 4. Plava laguna 550 0,00 1.103.000 1.909,11 5. Riječka banka 81,75 2,19 200.702 53,92 6. Varaždinska banka 87 16,00 111.927 -2,36 7. Karlovačka pivovara 350 12,54 101.500 6.427,33 8. Kraš 105 -27,08 83.385 6,46 9. Jadran-Turist 28,50 13,77 69.176 12,85 10. Zagrebačka banka E 460 - 25.710 - UKUPAN PROMET 19.495.061 83,45 Vrijednost indeksa CROBEX 836 4,89 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 17. - 20. siječnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Ericsson Nikola Tesla 220 46,67 1.019.520 250,93 2. Hoteli Tučepi 55 0,00 618.750 3,54 3. PIF Slavonski 7,50 2,60 256.668 47,74 4. PIF Dom 14 -6,67 256.519 165,68 5. PIF Expandia 12,55 -10,68 161.790 41,32 6. PIF Velebit 13,30 43,01 130.670 151,05 7. PIF Središnji nacionalni 10 0,00 118.945 271,52 8. PIF Pleter 8,10 56,98 48.373 1.264,93 9. Jadranski naftovod 1.200 20,00 30.200 331,43 10. PIF Sunce 6 -1,64 26.116 -11,10 UKUPAN PROMET 2.761.208 -23,96 Vrijednost indeksa VIN 325 3,17 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 18.01. Ministarstvo financija 42 dana 142.600.000 11,00% 19.01. HNB 35 dana 141.900.000 10,50% 19.01. HNB 91 dan 48.200.000 11,55% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 18.01. - 648.700.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 19.01. - 1.470.000.000 kn 8. VIJESTI IZ SVIJETA SLOVENSKI "MERCATOR" NAKON ZAGREBA I PULE ULAZI U SARAJEVO Najveći slovenski maloprodajni trgovinski lanac "Mercator" najavio je da će u gradnju veletrgovine u Sarajevu i njezino opremanje uložiti 21 milijun DEM. Od sarajevskog trgovinskog centra u Mercatoru očekuju godišnji promet od 60 milijuna DEM. Mercator - trgovinski centar Sarajevo trebao bi biti otvoren već sredinom ove godine i zapošljavati više od 100 djelatnika. Direktor Mercatora Zoran Janković o tome je nedavno razgovarao s premijerom federacije Edhemom Bičakčićem i supredsjedateljem vijeća ministara Edhemom Silajdžićem.Nakon gradnje trgovina u Puli i Zagrebu, riječ je o prvom izlasku Mercatora u zemlje u bližem susjedstvu. Riječ je - kako ističu u poduzeću - o dugoročnoj orijentaciji, jer ih na domaćem sve više istiskuju inozemni, u prvom redu austrijski supermarketi, koji se nalaze u gotovo svim većim gradovima. SLOVENSKA VLADA O MODELU PRIVATIZACIJE BANAKA Prespora privatizacija banaka i osiguravajućih društava mogla bi postati glavna smetnja približavanju Slovenije Europskoj uniji jer vodeće političke stranke nisu postigle sporazum kako je izvesti. Kako piše londonski Financial Times, unatoč obvezi Slovenije da liberalizira svoje financijsko tržište, teško je - s obzirom na predstojeće parlamentarne izbore, očekivati da će vlada u ovoj godini prodati dio državnog kapitala u bankama, osiguravajućim društvima i Telecomu Slovenije. Vlada je, uoči zasjedanja na kojem će se u prvom čitanju naći više zakona koji bi to omogućili, odbila kao populistički nacrt zakona koji je kao model privatizacije tog sektora predložila oporba. "Većinska privatizacija Nove Ljubljanske banke i Nove kreditne banke Maribor vlasničkim certifikatima građana onemogućila bi dotok dodatnih likvidnih sredstava, smanjila vrijednost dionica i bonitet najvećih banaka, a ukupna šteta izazvana takvom privatizacijom mogla bi doseći i 10 posto bruto domaćeg proizvoda", ocjena je vlade u odbijanju zakonskog nacrta privatizacije banaka koji su predložili socijaldemokrati. Oni su, naime, predlagali da građani - koji su kao porezni platiše s 1,8 milijardi DEM sudjelovali u sanaciji ljubljanske i mariborske banke - dobiju 80 posto dionica tih banaka. Oporba, naime, smatra da bi vlada od strateških partnera iz inozemstva za ponuđene dionice slovenskih banaka u sadašnjem trenutku dobila samo petinu njihove prave vrijednosti. Ona predlaže strukturno "razbijanje" većih banaka u mrežu regionalnih banaka koje bi ostale u domaćem vlasništvu. To bi, ocijenila je vlada, smanjilo bonitet cijelog bankovnog sustava i bilo u suprotnosti sadašnjim globalnim trendovima u svijetu. DVOVALUTNI SISTEM U CRNOJ GORI DAO OČEKIVANE REZULTATE Ministar financija Crne Gore Miroslav Ivanišević ocijenio je da je dvovalutni sistem dao očekivane rezultate. Precizirao je da je "ostvarena stabilnost i neophodna zaštita od destrukcije Narodne banke Jugoslavije i savezne administracije, čiji je cilj da monopolom u monetarnoj oblasti degradiraju napore, koje Crna Gora ulaže u provođenju reformi". Prema njegovim riječima prednosti, dvovalutnog sistema prihvaćene su u Crnoj Gori i taj sistem je prihvatilo i podržalo naše okruženje, uključujući i Europsku uniju i administraciju SAD. Crnogorski ministar financija je istaknuo da će svako rješenje vezano za crnogorsku valutu i sve tehničke aspekte tog problema Crna Gora razmatrati u suradnji sa monetarnim vlastima EU. Uspjeh monetarnih reformi, prema njegovoj ocjeni, dobrim dijelom zavisi od uspješnosti provođenja i ostalih reformi u oblasti financija, a naročito od reformi bankarskog sistema. U MAĐARSKOJ LANI INFLACIJA VIŠA OD 14 POSTO Prosječni je godišnji porast cijena u 1999. godini u Mađarskoj iznosio deset posto, dok je inflacija u 1998. godini bila 14,3 posto. Po najnovijem privremenom izvještaju mađarskog Državnog zavoda za statistiku, u prošlogodišnjem su prosincu cijene porasle 0,8 posto u odnosu na mjesec prije, dok je porast cijena u odnosu na isti mjesec u 1998. iznosio 11,2 posto. Prethodne analize eksperata prognozirale su porast cijena u prosincu od 10,69 posto, a za cijelu godinu prognozirana je stopa inflacije od 9,97 posto. U izvještaju se ukazuje kako se u Mađarskoj nastavlja trend pada inflacije. Stopa inflacije bila je najviša 1991., kada je iznosila 35 posto, da bi nakon izvjesnog pada 1995. ponovno dostigla visoku razinu od 28,2 posto. Nakon toga, u Mađarskoj se bilježi postepeni kontinuirani pad stope inflacije. U 1997. je zabilježena godišnja stopa inflacije od 18,3 posto, a u 1998. od 14,3 posto. U Mađarskoj je prošle godine prosječni godišnji porast cijena prehrambenih proizvoda iznosio 5,7 posto, trajnih potrošnih artikala četiri posto, dok je porast cijena odjevnih predmeta bio 7,9 posto. U istom razdoblju energija za domaćinstva poskupjela je u prosjeku za 8,2 posto, a alkoholna pića i duhanski proizvodi 10,6 posto. Prošle godine zabilježen je visok porast cijena pogonskih goriva od 21,4 posto, a natprosječno visok je bio i porast cijena usluga - otprilike 13,7 posto. U VELIKOJ BRITANIJI LANI VIŠE OD 40.000 TVRTKI U STEČAJU Više od 40.000 tvrtki u Velikoj Britaniji u prošloj je godini otišlo u stečaj, što je najveći broj tvrtki u stečaju zabilježen u Britaniji u posljednjih pet godina, pokazala su istraživanja. Lani su ukupno 43.365 tvrtki otišle u stečaj ili 12,2 posto više u odnosu na godinu ranije, što još znači da je u prosjeku tjedno 830 tvrtki otišlo u stečaj. Nedavno objavljeni podaci o britanskom gospodarstvu pokazali su da se britanska ekonomija brzo oporavlja od usporavanja prošle zime. Stopa nezaposlenosti u Britaniji najniža je u posljednjih 20 godina, a povjerenje potrošača na visokoj je razini. Snažan rast britanskog gospodarstva, upozorili su iz tvrtke Dun & Bradstreet, neće bitno utjecati do sredine ove godine na sam broj tvrtki koje odlaze u stečaj. Po dosadašnjim iskustvima, napominju, potrebna je najmanje godina neprekidnog gospodarskog rasta da bi se broj tvrtki koje odlaze u stečaj počeo smanjivati. Prema kraju prošle godine rast britanskog gospodarstva počeo je pokazivati rezultate u smislu laganog smanjenja broja tvrtki u stečaju, izjavili su iz Dun & Bradstreeta. U prvoj polovini ove godine, napominju analitičari, poslovanje tvrtki mogla bi pogoditi kašnjenja u naplati potraživanja iz razloga što će korisnici kao izgovor za nepodmirivanje svojih obveza navoditi '"millennium bug". Istraživanja su još pokazala i veće gospodarske razlike između britanskog sjevera i juga. Jugoistočna Engleska lani tako bilježi porast broja tvrtki u stečaju za svega 6,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je na području Londona istodobno zabilježen pad. Nasuprot tomu, u Walesu je broj tvrtki koje su otišle u stečaj porastao čak 26,1 posto, a na sjeveroistoku Engleske je uvećan za 17,1 posto. HLADNJAK BUDUĆNOSTI PLAĆAT ĆE VAŠOM KREDITNOM KARTICOM Kućanski strojevi koji se međusobno "dogovaraju" o redosljedu poslova, hladnjak koji naručuje namirnice i stroj za pranje rublja koji zna kako oprati mrlje od kave - iako zvuči kao popis kućanskih pomagala iz "Zvjezdanih staza", to je stvarnost. Na dva velika međunarodna sajma opreme i strojeva za domaćinstvo u Dallasu i Las Vegasu prikazana su prvi put javnosti nova rješenja velikih tvrtki poput General Electrica, Whirlpoola ili Sunbeama. Svi oni nastoje spojiti kućanske aparate i računalnu tehnologiju, donijeti 21. stoljeće u kuhinju. GE je predstavio hladnjak koji "čita" bar- kodove i na temelju toga određuje temperaturu hlađenja u pojedinim odjeljcima, upozorava na to da ponestaje nekih proizvoda ili čak, ako vi to želite, automatski naručuje dostavu hrane iz obližnje samoposluge i plaća vašom kreditnom karticom. Whirlpool je svojim hladnjacima i štednjacima dodao mogućnost da izravno s Interneta doznaju najnovije recepte. Štednjaci osim toga sami nadziru kuhanje i po potrebi povećavaju ili smanjuju temperaturu, uključuju se i isključuju. Zanimljiv je izložak i kupaonska vaga "Sunbeama" koja tjelesnu težinu dojavljuje sobnom biciklu kako bi ovaj automatski odredio koliko vremena morate provesti vježbajući. Prikazana je i električna deka koja će, ovisno o vanjskoj temperaturi, više ili manje grijati, budilica koja pokreće toster i automat za kavu, zagrijava vodu za tuširanje do željene temperature, pali svjetla i svira. Sajmovi u Dallasu i Las Vegasu pokazali su da se proizvođači kućanskih aparata sve više povezuju s tvrtkama poput Microsofta ili Suna u nastojanju da osiguraju što bolje "međusobno razumjevanje" pojedinih kućanskih aparata. To je potrebno i zato da bi vlasnici s posla ili iz automobila, preko tipkovnice, telefona ili na neki treći način svojim pametnim pomagalima mogli izdavati naloge. Istodobno se niz tvrtki bavi rješenjima kako putem Interneta popravljati tako "pametne" kućanske aparate. Svi proizvođači najavljuju da će se izloženi aparati moći kupiti već potkraj ove godine. LANI REKORDAN BROJ NOVOREGISTRIRANIH VOZILA U ZAPADNOJ EUROPI U zemljama članicama Europske unije (EU) te u Norveškoj, Islandu i Švicarskoj u prošloj je godini registrirano ukupno 15,1 milijuna novih automobila. To je, po podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), 4,8 posto više nego u 1998. kada je registrirano 14,4 milijuna novih automobila, i predstavlja rekord po broju registriranih automobila u jednoj godini. Najveći porast broja novoregistriranih vozila od 45,3 posto ostvarila je u prošloj godini Grčka. Slijedi Irska s 19,6 posto više novoregistriranih vozila, Španjolska sa 18,1 posto, Švedska sa 16,5 posto te Nizozemska i Island sa 12,5 posto. U Francuskoj je broj novoregistriranih vozila u 1999. porastao deset posto, u Austriji za 6,5 posto, dok je u Njemačkoj uvećan tek za 1,4 posto. Broj novoregistriranih automobila u istom se razdoblju smanjio u četiri od osamnaest zemalja zapadne Europe. U Norveškoj je broj registracija novih vozila najviše opao - za 14,3 posto, a slijede Danska (12,4 posto), Velika Britanija (2,2 posto) i Italija (1,2 posto). Po podacima ACEA, među proizvođačima automobila, najveće povećanje, 22,3 posto bilježe korejski proizvođači. U istom je razdoblju broj novoregistriranih vozila marke Daimler-Chrysler u osamnaest zemalja zapadne Europe povećan za 16,1 posto, francuskog koncerna PSA za 11,6 posto, Volkswagena za 9,6 posto, Renaulta za 7,3 posto, General Motorsa za 5,4 posto, a za 1,3 posto povećan je broj novoregistriranih japanskih vozila. Smanjen broj registracija novih vozila u 1999. u odnosu na godinu prije zabilježili su talijanski Fiat (za 7,8 posto), BMW (za 3,4 posto) i američki Ford (za jedan posto). VLADA SAD OTKUPLJUJE VLASTITI DUG Američka vlada objavila je prošloga petka da će otkupiti 30 milijardi USD državnoga duga. Ministar financija Lawrence Summers kazao je da otkup duga predstavlja "novo snažno oruđe" za smanjenje javnog i proračunskog duga SAD koji iznosi 5.750 milijardi USD. Vlada SAD zaduživala se mahom izdavanjem državnih obveznica ili kod različitih banaka. Za otkupom vlastitog duga nije posegnula već više od 100 godina. Namjera je vlade SAD da tijekom slijedećih 15 godina otkupi ukupno 3.600 milijardi USD državnog duga. Zasad nema planova kako riješiti ostatak duga koji je nastao u mirovinskom i fondovima socijalne skrbi. Vlada SAD od vremena predsjednika Andrewa Jacksona 1835. godine gomila državni dug. Gospodarski rast u posljednjih osam godina i visoki porezi omogućili su da se iz proračunskog viška dug počne vraćati.