ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Zahvaljujući prije svega velikom kapitalnom prihodu od prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija u listopadu bitno je promijenjena slika brojki hrvatskog državnog proračuna. U tom su mjesecu ukupni
prihodi državnog proračuna premašili iznos od devet milijardi kuna, što je do sada rekordan jednomjesečni prihod. U tom su kapitalni prihodi činili 5,3 milijarde a porezni prihodi 3,6 milijardi kuna.
ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Zahvaljujući prije svega velikom
kapitalnom prihodu od prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija u
listopadu bitno je promijenjena slika brojki hrvatskog državnog
proračuna. U tom su mjesecu ukupni prihodi državnog proračuna
premašili iznos od devet milijardi kuna, što je do sada rekordan
jednomjesečni prihod. U tom su kapitalni prihodi činili 5,3
milijarde a porezni prihodi 3,6 milijardi kuna. #L#
Listopadski višak prihoda nad rashodima, u iznosu od 3,1 milijardu
kuna, utjecao je na znatno smanjenje agregatnog manjka državnog
proračuna za prvih deset mjeseci ove godine na 763 milijuna kuna.
Po podatcima Ministarstva financija u prvih deset mjeseci ove
godine ukupni su prihodi državnog proračuna iznosili 38,3
milijardi kuna, što je 4,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem
razdoblju. Istodobno su ukupni rashodi i posudbe umanjene za
otplate iznosili 39,1 milijardu kuna, i bili su 11,2 posto veći nego
u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci. U tome su ukupni rashodi -
tekući i kapitalni, u iznosu od 38,05 milijardi kuna povećani 12,4
posto.
Poreznim prihodima prikupljeno 31,5 milijardi kuna, što je 7 posto
manje nego u deset prošlogodišnjih mjeseci. U tome prihodi od
poreza na dodanu vrijednost čine 16,3 milijardi kune, ili 4 posto
manje. Trošarinama je prikupljeno 4,95 milijardi kuna (2,7 posto
više),?porezima na dohodak 3,68 milijardi kuna, ili 7,1 posto manje,
a porezom na dobit 1,98 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto manje.
Prihodima od kapitala, ponajviše zahvaljujući prodaji dijela HT-a,
prikupljeno je 5,47 milijardi kuna, čak 256 posto više.
Na rashodnoj strani državnog proračuna u prvih deset mjeseci ove
godine tekući raspodi čine 31,4 milijarde kuna, a u tome na plaće i
doprinose poslodavca otpada 11,9 milijardi ili 13,8 posto više nego
u istom razodoblju lani, na subvenicije i ostale tekuće transfere
11,3 milijardi, što je 36,2 posto više. Kapitalni pak rashodi
iznosili su 6,65 milijardi kuna i veći su za 40,5 posto, dok su
posudbe umanjene za otplate iznosile nešto više od milijardu kuna,
što je 20,7 posto manje nego u deset prošlogodišnjih mjeseci.
Listopadski višak prihoda nad rashodima u iznosu od 3,1 milijardu
kuna u potpunosti je utrošen za povrat dijela domaćeg i inozemnog
duga. Po podatcima iz prosinačkog Biltena Hrvatske narodne banke
inozemstvu je izvršen neto povrat sredstva u iznosu od dvije
milijarde kuna, čime su podmireni kratkoročni krediti uzeti od
Dresdner banke u razdobljima prije privatizacije HT-a radi
privremenog premošćivanja likvidnosti. Domaćim sektorima izvršen
je neto-povrat sredstva u iznosu od 1,1 milijardu kuna, a razina
duga države kod središnje banke u tom je mjesecu smanjena za 300
milijuna kuna. Po izjavama predstavnika HNH-a datim krajem prošlog
tjedna, dug države prema središnjoj banci bio je još oko 270
milijuna kuna, a do kraja godine treba biti sveden na nulu. U ovoj je
godini inače HNB davala kratkoročne pozajmnice državi a njihov je
najviši iznos bio nešto veći od 1,3 milijarde kuna.
Porast državnih rashoda, za prvih deset mjeseci ove godine za oko 12
posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, u uvjetima
neprevladane gospodarske recesije, po ocjenama savjeta Hrvatske
narodne banke, dodatno upozorava na nužnost što skorijeg fiskalnog
zaokreta.
Ako bi se u sljedećoj godini uspjelo ostvariti makar zaustavljanje
državne potrošnje na dosegnutoj razini, po ocjeni središnje banke u
novčanoj bi se politici otvorilo više prostora za podržavanje
gospodarskog rasta, bez ugrožavanja tečaja i oživljavanja
inflacije. Procjenjuje se da bi realni gospodarski rast mogao
iznosti oko 2,6 posto, uz pretpostavke manjeg zaduživanja države
kod središnje i poslovnih banaka i preusmjerevanje dijela
kreditnih plasmana u privatni sektor uz moguće snižavanje kamata.
Uz smanjenje potrošnje, i brojni analitičari, a i Savjet središnje
banke već se ranije založio da se veći dio prihoda od privatizacije
usmjeri u jačanje izvozno konkurentne proizvodnje. To je do sada
uglavnom izostalo. Kako slijede značajni prihodi od privatizacije
banaka (već u siječnju 300 milijuna eura od prodaje 66,3 posto
dionica Privredne banke Zagreb talijanskom BCI-u, a potom i Riječke
i Splitske banke), od velike je važnosti za oporavak hrvatskog
gospodarstva kako će ta sredstva biti utrošena.
(Hina) ds