POSLOVNI PREGLED, BROJ 138

POSLOVNI PREGLED broj 138 01. - 07. siječnja 2000. SADRŽAJ: ? ODLUKE VLADE RH ZA NESMETANO FUNKCIONIRANJE HRVATSKE DRŽAVE 2 ? MILENIJSKI BUG NIJE UZROKOVAO NIKAKVE ZNAČAJNE PROBLEME U RH 2 ? PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U PROSINCU NEŠTO LOŠIJA 2 ? POSLOVANJE KRAŠEVIH D.O.O. U 1999. GODINI 2 ? PRIMOPREDAJA BRODA U ULJANIKU 3 ? TRI GODINE BRITISH AIRWAYS-A U ZAGREBU 3 ? VEĆI PRIHODI ELECTROLUX KUĆANSKIH APARATA HRVATSKA 3 ? JURIĆ: NOVA VLADA TREBA KORISTITI POMOĆ INSTITUCIJA CIVILNOG DRUŠTVA 4 ? URSH: NOVU VLADU TREBA POPUNITI SPOSOBNIM, A NE POLITIČKI PODOBNIM 4 ? UBRZANI RAST DUGOVA NA KRAJU 1999. GODINE 4 ? RASHODI PODUZETNIKA RASLI BRŽE OD PRIHODA 5 ? NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA REALNO MANJI 1,5 POSTO 5 ? U NAUTIČKIM LUKAMA ZABILJEŽENO 113 MILIJUNA KUNA PRIHODA 6 ? ZAGREBAČKA BANKA OSNOVALA TVRTKU "ZB BROKERI" 6 ? U PROSINCU NA ZAGREBAČKOJ BURZI 48,5 MILIJUNA KUNA PROMETA 6 ? NA VTV-U TIJEKOM PROSINCA 133,2 MILIJUNA KUNA PROMETA 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 7 ? VIJESTI IZ SVIJETA 8 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ODLUKE VLADE RH ZA NESMETANO FUNKCIONIRANJE HRVATSKE DRŽAVE Vlada RH u utorak je na zatvorenoj sjednici odlučivala o načinu djelovanja Vlade u poslijeizbornom razdoblju. Vlada je ministarstvima odredila zadaće koje se odnose na tekuće obveze države, a o budućim obvezama mimo prije usvojenih odluka, Vlada neće više ni raspravljati. Između ostaloga, sva su ministarstva dužna pripremiti preglede svega napravljenoga, uključujući pregled investicija i poslova u tijeku. Svrha svih odluka Vlade jest nesmetano funkcioniranje države. MILENIJSKI BUG NIJE UZROKOVAO NIKAKVE ZNAČAJNE PROBLEME U RH Prijelaz u 2000. godinu nije u Hrvatskoj uzrokovao nikakve značajnije probleme na računalima, te svi vitalni sustavi u potpunosti funkcioniraju, objavilo je vladino Povjerenstvo za rješevanje problema 2000. Po izvješćima koje je dobilo Povjerenstvo od značajnijih i većih gospodarskih subjekata, većina je njih, nakon prelaska u 2000., odmah i napravila testove na milenijski bug. Kako pak ovih dana ističu informatički stručnjaci u svijetu, iako milenijski računalni bug nije prouzročio velike probleme na prelasku u 2000. godinu, može još uvijek djelovati. Kompjutorski bug Y2K, ako nije uklonjen, mogao bi, naime, djelovati kao bolest koja slabi organizam, što znači i postepeno slabljenje kompjutorskog sustava do mogućeg otkazivanja funkcija, napomenuli su analitičari Skupine Gartner, američke tvrtke za istraživanje informatičke tehnologije. 2. TVRTKE PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U PROSINCU NEŠTO LOŠIJA Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki bila je u prosincu nešto lošija u odnosu na mjesec ranije, tj. iznosila je 441,5981 bod. Niti jedna kategorija tvrtki i dalje nije dobila zadovoljavajuću ocjenu (300 bodova i manje), objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Kako ističu iz Intercredita, takva slaba ocjena solventnosti i dalje označava kritičnu financijsku situaciju u većini tvrtki u Hrvatskoj. Prema njihovom mišljenju sve veći broj inozemnih partnera mijenja svoje distributere u Hrvatskoj radi teškoća te neredovitog plaćanja robe, a i dalje su prisutni problemi oko dobivanja relevantnih podataka za procjenu boniteta obrtnika. Dijeleći tvrtke prema djelatnostima najbolje su u prosincu, prema Intercreditu, ocijenjene trgovačke tvrtke s 439,9313 bodova, slijede ih tvrtke uslužnih djelatnosti s ocjenom od 443,8936 bodova, dok su proizvodna poduzeća ocijenjena najslabije - s 446,7762 boda. Prema veličini, najbolju su ocjenu u prošlogodišnjem prosincu dobile male tvrtke - 440,0215 bodova, nakon njih slijede velike tvrtke s 443,3286 bodova, dok su najlošiju ocjenu dobile tvrtke srednje veličine - 447,4833 boda. Najviše je naručitelja za Intercreditove bonitete u prosincu zabilježeno iz Austrije - 44 posto, slijede ih njemački klijenti na koje otpada 19,1 posto, dok su treći po broju traženih boniteta bile francuske tvrtke - 18 posto. Intercredit je tijekom prošlog mjeseca imao neznatno manji obim poslova na naplati potraživanja, no plaćanja su osobito stagnirala tijekom božićnih i novogodišnjih praznika, što je bilo i za očekivati, napominju iz te tvrtke. Promatrano prema ukupnom broju zaprimljenih slučajeva, Intercredit najviše predmeta vodi protiv tvrtki trgovačke djelatnosti - 53,36 posto, zatim ih slijede proizvodne tvrtke protiv kojih se vodi 31,52 posto predmeta, dok su najsolidnija u plaćanju uslužna poduzeća na koje otpadaju ostali slučajevi. POSLOVANJE KRAŠEVIH D.O.O. U 1999. GODINI Poslovanje Kraševih društava sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) u prošloj je godini bilo usmjereno na ostvarivanje planskih ciljeva. Pritom su zadovoljavajuće rezultate ostvarili zagrebačka Kraš-trgovina, Krašcommerce iz Novog mesta, Kraškomerc iz Skopja te Kraš-CZ iz Praga. Istodobno, skromniji rezultati ostvareni su u Kraš trgovini iz Širokog Brijega te u Kraš-Slovakia. Kraš trgovina d.o.o. Zagreb u prvih je deset ovogodišnjih mjeseci u ukupnoj količinskoj realizaciji Kraša na tržištu Hrvatske sudjelovala s 972 tone ili osam posto. Taj je rezultat, istaknuli su, ostvaren smanjenim brojem prodavaonica u odnosu na prošlu godinu, a uspjeli su zadržati i financijski promet postojećih prodavaonica na približno jednakoj razini kao i lani. Putem Krašcommerca d.o.o. iz Novog mesta u prvih je deset mjeseci na slovenskom tržištu prodano 1319 tona proizvoda, što je 5,2 posto više nego u isto lanjsko doba. Najviše je prodano keksa i vafla i to 838 tona, što čini 64 posto ukupne Kraševe prodaje na tom tržištu. Kako su kazali u tvrtki, predviđaju da će osnovni plan prodaje ispuniti u cijelosti, pri čemu očekuju realizaciju 7,1 posto veću od prošlogodišnje. U 2000., također planiraju i veća ulaganja u marketing. Kraškomerc, DOOEL Skopje, u spomenutom je razdoblju prodao 32,7 posto više proizvoda u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je plan za 1999. godinu ostvaren s približno 80 posto. Tijekom listopada prodaja Kraševih proizvoda povećana je 22,3 posto, a najviše je prodano proizvoda iz grupe kakao proizvoda, što čini otprilike 71 posto ukupne prodaje u listopadu za makedonsko tržište. Zbog uvođenja carina i prelevmana, kao i jačanja domaće i inozemne konkurencije na tržištu BiH, Kraš trgovina d.o.o. iz Širokog Brijega zabilježila je pad prometa. Tako je u prvih deset mjeseci prodano 1368 tona Kraševih proizvoda, 28 posto manje od istog razdoblja lani i 30 posto manje od plana. Osim toga, prodano je i 20 tona robe ostalih dobavljača. U 2000. godini Kraš planira na tržište BiH plasirati 1900 tona proizvoda. Skromni rezultati, kažu u Krašu, ostvareni su i u Kraš- Slovakia, s.r.o. Zvolen, no u sljedećoj godini očekuju stabilnije tržišne rezultate u Slovačkoj i zemljama Srednje Europe. Kraš-CZ Praha, u listopadu je prodala 20 tona Kraševih proizvoda, što je 18 posto više od plana. Pritom je najviše prodano kakao proizvoda. Od srpnja do listopada prodano je, pak, otprilike 40 tona proizvoda, 4,5 posto više od plana, a prodano je i četiri tone proizvoda ostalih dobavljača. PRIMOPREDAJA BRODA U ULJANIKU U pulskom brodogradilištu "Uljanik" u srijedu je obavljena primopredaja tankera "Arcturus" za ruskog naručitelja tvrtku "Novoship". "Arcturus" je posljednji od četiri tankera za tog naručitelja, namijenjen je za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija a njime će upravljati "Novoshipova" brodarska kompanija "Arcturtus marine INC-Liberija". Nosivost tankera je 17.575 tona, dug je 149 a širok 23 metra te razvija brzinu od 15,60 čvorova. TRI GODINE BRITISH AIRWAYS-A U ZAGREBU Britanska zrakoplovna kompanija British Airways u siječnju ove godine obilježava treću godišnjicu rada u Hrvatskoj. Prvi let na relaciji Zagreb - London bio je 20. siječnja 1997. godine, a trenutačno su zrakoplovom British Airwaysa hrvatska i britanska metropola povezane pet puta tjedno, istaknula je ovoga tjedna na tradicionalnom godišnjem susretu čelnika tvrtke s novinarima. Zrakoplov British Airwaysa tipa Boeing 737-400 povezuje Zagreb i London, odakle putnici mogu otputovati na 260 odredišta u svijetu, a prosječno se godišnje iz Zagreba do Londona preveze od 16.000 do 20.000 putnika. U tri godine poslovanja u Hrvatskoj, istaknulo je poslovodstvo, British Airways Zagreb bilježi pozitivne rezultate. U 1998. godini prodaja zrakoplovnih karata bila je povećana za 60 posto u odnosu na 1997., dok je u prošloj godini prodano otprilike deset posto više karata u odnosu na 1998. Budući da je Velika Britanija u studenom prošle godine uvela ulazne i tranzitne vize za hrvatske državljane, a da bi svojim putnicima olakšali pribavljanje tih viza, ured British Airwaysa u Zagrebu uveo je tzv. "visa servis". Osim prodaje zrakoplovnih karata, British Airwaysa pruža i mogućnost rezervacije smještaja u Londonu i odabranim odredištima u svijetu, raznih paket aranžmana, kazališnih predstava u Lonodnu, organizacije različitih izleta, najam automobila i dr. Ulazak u 2000. godinu British Airways obilježio je postavljanjem velikog Milenijskog kotača na dokovima rijeke Temze u Londonu, a karte za panoramsko razgledavanje Lodnona bit će u prodaji od proljeća ove godine i u zagrebačkoj poslovnici te zrakoplovne tvrtke. VEĆI PRIHODI ELECTROLUX KUĆANSKIH APARATA HRVATSKA Electrolux Kućanski aparati Hrvatska, tvrtka u sklopu vodećeg svjetskog proizvođača bijele tehnike Electroluxa, u 1999. godini očekuje ostvariti 132 milijuna kuna prihoda, što je otprilike 30 posto više nego godinu prije. Poslovodstvo je s poslovanjem u 1999. godini vrlo zadovoljno. Electrolux na hrvatskom tržištu posluje četiri godine, i objedinjava robne marke Electrolux, AEG i Zanussi. Kako je istaknulo čelništvo, unatoč teškoj poslovnoj godini, udjel na hrvatskom tržištu u 1999. godini im je porastao, a daljnji rast, kako tržišnog udjela tako i prodaje planiraju i u 2000. godini. Nove prilike, posebice za 2000. godinu, vide i u otvaranju velikih trgovačkih lanaca tipa Mercantone, Billa, Segro i sl., sa kojima već vode razgovore o suradnji. Također, hrvatskom tržištu Electrolux uskoro namjerava predstaviti i nekoliko novosti, tj. proizvoda viših energetskih razreda koji troše manje energije. Electrolux Kućanski aparati Hrvatska ima poslovnu suradnju i s nekim tvrtkama, primjerice koprivničkim prehrambenim koncernom Podravka d.d., koja se zasniva na zajedničkoj promociji ekskluzivnih i pojedinačnih marki Podravke i Electroluxa. Putem tvrtke u Hrvatskoj Electrolux opskrbljuje i BiH, a pokriva djelomično i slovensko tržište. 3. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA JURIĆ: NOVA VLADA TREBA KORISTITI POMOĆ INSTITUCIJA CIVILNOG DRUŠTVA Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozdravlja promjenu vlasti na parlamentarnim izborima, jer ona znači mogućnost uspostave socijalne i pravne države, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik SSSH Davor Jurić. Pozvao je novu Vladu da pošteno vrednuje doprinos nevladinih organizacija velikom odazivu birača, te da u svom radu koristi njihovu pomoć. "Nažalost, cjelokupni javni život nakon izbora odvija se oko političara i političkih stranaka, a pobjednici i poraženi podjednako zanemaruju institucije civilnog društva - nevladine udruge - koje su bitno pridonijele velikom odzivu birača na izbore", ustvrdio je Jurić. SSSH, kaže Jurić, nudi novoj Vladi usluge svoje stručne infrastrukture te međunarodne veze, ali istovremeno traži socijalni dijalog i konsenzus svih socijalnih partnera u najvažnijim odlukama u području rada. "Ne budite kao prošla vlast. Ne gradite vlast na monopolu, nego tražite pomoć svih onih koji mogu pomoći, a među njima je i SSSH", poručio je Jurić koaliciji SDP - HSLS i strankama četvorke. Predsjednik SSSH-a naglašava da Savez ni sa kim nije dogovorio socijalni mir, pa neće ni s novom koalicijskom Vladom. "SSSH, zbog teškog ekonomsko - socijalnog položaja svoga članstva, neće dati novoj Vladi ni početnih 100 dana socijalnog mira. Ona ih mora zaslužiti realizirajući najave o reviziji pretvorbe i privatizacije, te o poštivanju Ugovora za pravednu Hrvatsku kojega su sa Savezom sklopile stranke šestorke", rekao je Jurić. Govoreći o predsjedničkim izborima, najavio je da će na sjednici Predsjedništva u utorak SSSH odlučiti koje će predsjedničke kandidate preporučiti članstvu. "Bit će to oni koji u svom programu imaju jačanje parlamentarizma", rekao je Jurić, pretpostavljajući da će to vjerojatno biti kandidati koalicije SDP - HSLS i "četvorke". Od još uvijek aktualne Vlade, SSSH traži popis dugovanja ministarstava prema poduzećima, te konsolidaciju državnih financija zadnjeg tromjesečja 1999., kako bi što više radnika moglo redovito primati plaće. Također, rekao je potpredsjednik SSSH Božo Žaja, od Vlade premijera Mateše traži se rasprava o zahtjevu SSSH-a za 20 postotnim povećanjem najniže plaće i osnovice za obračunavanje i plaćanje doprinosa (sa sadašnjih 1500 na 1800 kuna), što je SSSH zatražio još krajem studenoga. URSH: NOVU VLADU TREBA POPUNITI SPOSOBNIM, A NE POLITIČKI PODOBNIM Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) apelirala je u četvrtak na stranke pobjednice da buduću izvršnu vlast i ključne državne ustanove popuni po kriteriju sposobnosti, a ne stranačke podobnosti, kako bi kompetentni i energični ljudi poveli Hrvatsku, makar i s devetogodišnjim zakašnjenjem, ususret pravoj tranzicijskoj prilici. Zbog ozbiljnosti stanja u Hrvatskoj nova vlada neće imati uobičajenih stotinu dana poštede, upozorava URSH u otvorenom pismu strankama pobjedničke koalicije. Pozdravljajući ozbiljan pristup vodećih ljudi koalicije prema gospodarskoj i socijalnoj krizi, kao i eroziji javnog i poslovnog morala, URSH očekuje da će nova vlada odmah započeti socijalni dijalog sa sindikatima i poslodavačkim udrugama. URSH također očekuje da će nova vlada hitno izmijeniti loša zakonska rješenja na području gospodarskih odnosa i socijalne politike, primjerice u Zakonu o radu i Zakonu o plaćama državnih dužnosnika, kao i temeljito reformirati ustroj i rad ustanova i fondova na tom području. 4. STATISTIKA UBRZANI RAST DUGOVA NA KRAJU 1999. GODINE Rast prijavljenih nepomirenih naloga za plaćanje u Zavodu za platni promet nastavljen je i u posljednjim mjesecima protekle godine. Posljednjeg dana studenoga iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba dosegnuo je 25,3 milijarde kuna, što je 5,2 posto ili 1,3 milijarde kuna više nego u mjesecu prije, objavljeno je iz ZAP-a. Istodobno je povećan i broj pravnih osoba s prijavljenim nepodmirenim nalozima za plaćanje za 1,9 posto, odnosno za 556 pravnih osoba, na više od 30.000. Povećanje nepodmirenih dospjelih obveza zabilježeno je kod svih vrsta plaćanja, osim doprinosa iz i na plaće. Tako je iznos akceptnih naloga krajem studenoga bio 5,9 posto veći nego u listopadu, iznos sudskih i drugih rješenja 2,4 posto, naloga za plaćanje poreza 6 posto veći, dok je kod naloga za plaćanje doprinosa iz i na plaće zabilježeno smanjenje za 4,9 posto. U ZAP-u napominju kako očekivano smanjenje blokada povezanih s akceptnim nalozima još nije uslijedilo. Zaključuje se kako je većina vjerovnika koji su posjedovali akceptne naloge s rokom dospijeća poslije 1. travnja 1999., kada je taj instrument osiguranja plaćanja ukinut, odlučila prigodom obveznog evidentiranja tih naloga u ZAP-u naznačiti kao datum dospijeća dan u posljednjim mjesecima 1999. Kao i u prijašnjim razobljima, najveći iznosi nepodmirenih naloga za plaćanje krajem studenoga evidentirani su u trgovini (9,8 milijardi kuna ili 38,8 posto ukupnog iznosa), u proizvodnji hrane i pića (2,2 milijarde ili 8,9 posto), u građevinarstvu (1,7 milijardi ili 6,7 posto) i poljoprivredi (1,6 milijardi kuna ili 6,5 posto). RASHODI PODUZETNIKA RASLI BRŽE OD PRIHODA Ukupni su prihodi 58.636 hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci 1999. godine iznosili 194,9 milijardi kuna, što je 3,2 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Istodobno su ukupni rashodi iznosili 194,7 milijardi kuna ili 6,3 posto više, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Ukupni su prihodi tih poduzetnika bili nešto veći od rashoda, ali su rasli 3,1 indeksni poen sporije nego ukupni rashodi. Na 100 kuna ukupnih rashoda u devet mjeseci 1999. godine iskazano je 100,2 kune ukupnog prihoda, a u istom razdoblju prethodne godine 103,1 kunu. Čak 32.766 poduzetnika ili 23,6 posto onih koji su obvezni dostaviti statističke izvještaje, nije na svojim računima imalo niti jednu kunu prometa. Pozitivnu razliku između ukupnih prihoda i rashoda ostvarili su mali poduzetnici (2.212 milijuna kuna), dok su veliki i srednje veliki poduzetnici zabilježili negativnu razliku od 1.909 milijuna kuna (veliki poduzetnici - 1.482 milijuna kuna, a srednje veliki 427 milijuna kuna). Po podacima ZAP-a, u strukturi ukupnih prihoda 80 posto ih je ostvareno na domaćem tržištu, dok kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni nisu zadovoljavajuća. Naime, udjel prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u prvih je devet mjeseci 1999. godine u odnosu na 1998. pao za 2,2 postotnih poena - sa 14,8 na 12,6 posto. Najveći dio prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci ostvarili su tradicionalni izvoznici u prerađivačkoj industriji: proizvođači kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvođači ostalih prometnih sredstava (brodogradnja), proizvođači naftnih derivata, proizvođači hrane i pića, proizvođači električnih strojeva i aparata, proizvođači odjeće, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda te poduzetnici koji se bave drvom i proizvodima od drveta. Drugi prihodi u strukturi ukupnog prihoda u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci imali su manji udjel. Tako se na prihode od kompenzacija, subvencija i dotacija odnosilo se 1,2 posto, a manje od jedan posto odnosilo se na prihode ostvarene temeljem upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga za vlastite potrebe. Prihodi od poslovnog najma nekretnina, postrojenja i opreme činili su udjel od 0,6 posto. Dominantan udjel u strukturi ukupnih rashoda poduzetnika imala je nabavna vrijednost prodane robe, što je posljedica sve važnijeg mjesta trgovine u hrvatskom gospodarstvu, ističu u ZAP-u. Ti su rashodi od siječnja do rujna prošle godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne, bili veći 8,3 posto a njihov udjel u ukupnim rashodima povećan je sa 35,5 posto na 36,3 posto. Prema podacima ZAP-a, kao i u prethodnim obračunskim razdobljima, financijski je bilo učinkovitije poslovanje malih poduzetnika, a sa stajališta vlasništva privatni sektor. Od ukupnog broja poduzetnika čak 95,7 posto ih je u potpuno privatnom vlasništvu. Tvrtke u potpuno privatnom i mješovitom vlasništvu s prevladavajućim privatnim kapitalom ostvarile su u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci 77,6 posto ukupnog prihoda i 75,6 posto ukupnih rashoda gospodarstva. Poduzetnici u državnom, kao i u mješovitom vlasništvu s prevladavajućim udjelom državnog kapitala iskazali su pak, lošije rezultate. Ukupno su troškovi osoblja rasli 1,8 indeksnih bodova brže od ukupnih rashoda, a njihov se udjel u ukupnim rashodima povećao sa 12,4, posto u 1996. godini na 14,6 posto u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Prosječna neto plaća po zaposlenom u prvih devet lanjskih mjeseci bila je nominalno 2552 kune, što je realno povećanje od 5,2 posto. Najveći udjel troškova osoblja u ukupnim rashodima zabilježen je kod velikih poduzetnika (17,6 posto), a prosječna neto plaća po zaposlenom kod njih je u spomenutom razdoblju iznosila 3.066 kuna. Kod srednje velikih poduzetnika taj je udjel bio 14 posto, a prosječna plaća 2.429 kuna, a najmanji udjel - 11 posto zabilježen je kod malih poduzetnika uz najnižu prosječnu neto plaću od 1.955 kuna. NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA REALNO MANJI 1,5 POSTO Novčani tokovi hrvatskih poduzetnika, po podacima Zavoda za platni promet za prvih jedanaest mjeseci prošle godine, pokazuju stagnaciju gospodarske aktivnosti. Novčani primici poduzetnika u tom su vremenu iznosili 325,63 milijardi kuna, što predstavlja nominalno povećanje za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. Izdaci su istodobno nominalno povećani za 2 posto, na 325,64 milijardi kuna. Takav nominalni rast primitaka i izdataka ispod je razine kretanja cijena na malo, pa proizlazi da su primici zabilježili realni pad za 1,5 posto a kod izdataka realni pad je 2 posto. Ukupni izdaci poduzetnika u razdoblju od siječnja do kraja studenoga prošle godine bili su za 12 milijuna kuna veći od primitaka. Takvo kretanja novčanih tokova, napominju u ZAP-u, pod dominantnim je utjecajem sličnih kretanja u industrijskoj proizvodnji (koja je u tom vremenu zabilježila pad od dva posto), realnog pada prometa u trgovini na malo u prvih deset mjeseci za 7,6 posto i broja noćenja turista koji do kraja listopada bilježi smanjenje za više od 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Po podacima ZAP-a, najveći porast novčanih primitaka od siječnja do studenoga 1999. u usporedbi s istim razdobljem godine prije, evidentiran je u rudarstvu i vađenju (23,5 posto), potom u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (8,5 posto) i poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (šest posto). Negativan je trend zabilježen u dva (od ukupno deset područja) i to u ribarstvu - smanjenje više od 20 posto i u djelatnosti hotela i restorana sa smanjenjem za 13,7 posto. Istodobno, prerađivačka industrija, na koju u strukturi primitaka poduzetnika otpada 27,5 posto, na razini je prijašnje godine. U najzastupljenijoj djelatnosti - trgovini na koju se odnosi 37,2 posto ukupnih primitaka svih poduzetnika, novčani su primici bili veći 3,5 posto. U NAUTIČKIM LUKAMA ZABILJEŽENO 113 MILIJUNA KUNA PRIHODA U hrvatskim nautičkim lukama od siječnja do rujna 1999. ostvareno je 113 milijuna kuna prihoda, odnosno 28,9 posto više nego u istom razdoblju 1998. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, od iznajmljivanja vezova u nautičkim lukama zabilježeno je 81 milijun kuna prihoda, što je 18,1 posto više nego preklani. Pritom je u stacioniranim (stalnim) vezovima zabilježeno 57,7 milijuna kuna prihoda ili 25,8 posto više nego u istom razdoblju 1998. godine. U tranzitu je ostvareno 23,4 milijuna kuna prihoda, odnosno 2,5 posto više. U stacioniranim vezovima od siječnja do rujna 1999. boravilo je 8.967 plovila, 31,7 posto više nego 1998. Plovila za koja je korišten vez u moru bilo je 8.469, tj. 31,4 posto više. Na stalnom je vezu najviše plovila bilo s austrijskom zastavom, njih 2.493 ili 24,8 posto više nego 1998. Hrvatskih je plovila bilo 2.238, čak 82 posto više, a njemačkih 2.107 ili 17,8 posto više. U tranzitu je bilo zabilježeno 104.318 plovila, što je tri posto manje nego u istom razdoblju 1998. godine. Plovila za koja je korišten vez u moru u tranzitu bilo je 104.277, također tri posto manje. Najviše je bilo registriranih njemačkih plovila - 26.534 ili otprilike sedam posto manje nego u godini prije. Talijanskih je plovila bilo 26.483, također oko sedam posto manje, dok je austrijskih plovila bilo 26.227 ili jedan posto manje nego 1998. Krajem lanjskog kolovoza, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u hrvatskim je nautičkim lukama bilo zaposleno 806 djelatnika, od čega 126 sezonaca. 5. BANKARSTVO I FINANCIJE ZAGREBAČKA BANKA OSNOVALA TVRTKU "ZB BROKERI" Zagrebačka banka d.d. registrirala je tvrtku za poslovanje vrijednosnicama - "ZB Brokeri", za što je i dobila potrebne suglasnosti Hrvatske narodne banke (HNB) i Komisije za vrijednosne papire. Novoosnovana će tvrtka nastaviti obavljati poslove s vrijednosnicama koji su dosad vođeni unutar banke. U prošloj je godini, kako ističu iz Zagrebačke banke, ta banka bila najuspješniji broker u Hrvatskoj, a u ukupnom su prometu Zagrebačke burze sudjelovali s 40 posto. Kako napominju iz Zagrebačke banke, tvrtka ZB Brokeri nastavit će dosadašnje bančine projekte, te će u suradnji s bankom ponuditi i nove proizvode i usluge vezane uz tržište kapitala. Tvrtka ZB Brokeri, čije je sjedište u Paromlinskoj ulici u Zagrebu i koja je u srijedu započela s radom, primljena je u članstvo Zagrebačke burze i Središnje depozitarne agencije. U PROSINCU NA ZAGREBAČKOJ BURZI 48,5 MILIJUNA KUNA PROMETA Na Zagrebačkoj je burzi u prosincu ostvareno 48.547.369 kuna prometa, što je 28,3 posto više nego u studenome, objavili su sa Burze. Pritom je najveći promet, veći od 22,8 milijuna kuna, ostvaren prodajom dionica Zagrebačke banke, a više od 7,8 milijuna kuna prometa ostvareno je prodajom Plivinih dionica. Crobex indeks u prosincu je porastao 10,8 posto, na 715,3 boda. Dionice Zagrebačke banke prodavale su se po 910 kuna, što je rast cijene od 33,24 posto, a cijena Plivinih dionica porasla je 5,15 posto, na 509,99 kuna. U prosincu se trgovalo sa 33 dionice pri čemu je na vrijednosti dobilo njih 21. Najviše su pritom poskupjele dionice Kraša, 51,49 posto, na 85 kuna. Značajno je porasla i cijena dionica Plave lagune, 37,5 posto, na 550 kuna te Končara, 36,58 posto, na 41 kunu. Na vrijednosti je u prosincu izgubilo četiri dionice, pri čemu su najviše pojeftinile dionice Sonic štedionice, 74,14 posto, na 1500 kuna. NA VTV-U TIJEKOM PROSINCA 133,2 MILIJUNA KUNA PROMETA Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) u prosincu je ostvareno 133.194.044 kuna promata. Glavnina prometa, više od 131,7 milijuna kuna, ostvarena je trgovinom dionicama. Vrijednost indeksa VIN, službenog indeksa VTV-a, pala je 1,68 posto, na 292 boda. U segmentu dionica na VTV-u se u prosincu trgovalo sa 73 dionice, a posljednjih dana toga mjeseca ostvaren je i najveći promet kada je protrgovano 1,117.046 dionica Tvornice cementa Koromačno. Riječ je o najvećoj dnevnoj transakciji u cijeloj 1999. godini a kojom je, uz cijenu dionice Tvornice cementa od 49,25 kuna, ostvaren promet veći od 55 milijuna kuna. Značajan promet, veći od 28,6 milijuna kuna ostvaren je u prosincu i prodajom dionica Bjelovarske banke. Cijena im je porasla 11,11 posto, na 5000 kuna. Najviše je u prosincu porasla cijena dionica tvrtke Vrbenka iz Vrbnika, 111,63 posto, na 1402 kune. Istodobno, najviše je pala cijena tvrtke Belišće 73,96 posto, na 25 kuna. U PIF kotaciji tržišta Varaždin trgovalo se dionicama svih sedam fondova. Najveći je promet pritom ostvaren prodajom dionica Dom fonda koje su se prodavale po 11 kuna. Cijena dionica Expandia fonda porasla je 22,33 posto, na 11,01 kuna, što je ujedno i najveći rast cijene u PIF kotaciji. 6. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 04. - 05. siječnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Pliva 556,50 9,12 5.135.662 330,17 2. Zagrebačka banka O 1.098 21,33 3.208.306 259,08 3. Podravka 100 16,28 560.916 -44,15 4. Kraš 100 33,33 170.868 627,53 5. Zagrebačka pivovara 560 0,00 168.000 -18,62 6. Varaždinska banka 88 10,00 132.421 -56,51 7. Riječka banka 84,97 23,14 83.724 -64,49 8. Privredna banka Zagreb 114 -4,59 69.768 -34,68 9. Zagrebačka banka E 445 - 36.700 - 10. Jadran-Turist 30 81,82 15.072 92,56 UKUPAN PROMET 9.592.926 4,22 Vrijednost indeksa CROBEX 795 11,50 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 04. - 05. siječnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Ericsson Nikola Tesla 140 21,74 50.655 -11,90 2. PIF Središnji nacionalni 6 1,69 27.271 6,04 3. Tankerska plovidba 70 - 10.570 - 4. PIF Dom 11,02 0,18 9.778 -76,06 5. PIF Expandia 11,13 1,09 9.715 -74,61 6. PIF Sunce 5 15,47 9.350 -1,09 7. PIF Pleter 5 14,68 7.256 66,84 8. Jadran-Turist 19 - 5.700 - 9. Sava 325 0,00 5.525 -94,37 10. Brodospas 50 - 5.100 - UKUPAN PROMET 152.413 -99,77 Vrijednost indeksa VIN 297 1,71 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 30. prosinca 1999. - 05. siječnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 30.12. 20.000.000 8.090.000 12,58% 290.419.000 31.12. 31.000.000 26.000.000 12,30% 268.679.000 04.01. 33.000.000 31.000.000 12,16% 306.392.000 05.01. 37.800.000 22.800.000 12,60% - Dnevni prosjek 30.450.000 21.972.500 12,41% 288.496.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 04.01. Ministarstvo financija 42 dana 223.900.000 11,00% 05.01. HNB 35 dana 64.700.000 10,50% 05.01. HNB 91 dan 15.000.000 11,55% 05.01. HNB 182 dana 7.000.000 12,50% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 04.01. - 713.600.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 05.01. - 1.296.900.000 kn 7. VIJESTI IZ SVIJETA POSKLJUPLJENJA U MAĐARSKOJ Nova je godina u Mađarskoj počela s više poskupljenja. Među ostalim povećane su cijene prijevoza, električne energije za kućanstva i cigareta, izvijestio je mađarski državni radio. Električna energija je od 1. siječnja skuplja za šest posto, dok se cijena zemnog plina neće mijenjati do srpnja. Benzin je poskupio za četiri posto, alkohol za sedam posto, a cigarete za 15 posto. Skuplje su također poštanske usluge za prosječno pet posto. Poskupljenja će najviše pogoditi stanovnike mađarske prijestolnice Budimpešte, u kojoj su cijene komunalnih usluga povećane za 18 posto, a gradski prijevoz za šest posto, javio je mađarski radio. PRODAJA NA INTERNETU U SAD-U ZA BLAGDANE PORASLA 300 POSTO Za vrijeme blagdana u Sjedinjenim je Državama obujam trgovanja putem Interneta porastao čak 300 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, rezultati su istraživanja koje je provela bostonska konzultantska grupa zajedno s udruženjem trgovaca na Internetu, Shop.org. Istraživanje, kojim je obuhvaćeno 30 trgovaca na Internetu, pokazalo je da je broj primljenih narudžbi preko Interneta u razdoblju od 20. studenoga do 19. prosinca uvećan za 270 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Temeljem rezultata studije, konzultantske su grupe revidirale ranije procjene ukupnih prihoda od elektronske trgovine u vrijeme blagdana 1999. koje su dosezale devet milijardi USD, na deset do 11 milijardi USD. Revidirali su i očekivane ukupne prihode za 1999. od elektronskog trgovanja sa ranije procijenjenih 36 milijardi USD na 38 do 40 milijardi USD. Unatoč uspješnom ovogodišnjem poslovanju, elektronska trgovina i dalje ima malen udio u ukupnim prihodima u maloprodaji. Lani je činila 0,5 posto ukupnih prihoda, a ove će godine, po njihovim procjenama, u njima sudjelovati sa 1,2 posto. U objavljenim rezultatima studije napominje se kako kupci u trgovini preko Interneta još uvijek nailaze na teškoće. Toysrus, poznati svjetski trgovac dječjih igračaka je, primjerice, razočarao velik broja kupaca, kada ih je uoči Božića obavijestio da nije u mogućnosti u obećanom roku realizirati otprilike pet posto narudžbi primljenih preko Interneta. I drugi trgovci igračaka imali su tada sličnih problema s isporukama. POTICAJNE NAJAVE ZA SVJETSKO GOSPODARSTVO U 2000. Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) predviđaju da će u 2000. godini doći do poboljšanja gospodarskog stanja u brojnim državama. Po procjenama stručnjaka MMF-a rast svjetskog gospodarstva u ovoj godini iznosit će 3,5 posto. Prognozira se da će se polako završiti gospodarska kriza u Aziji koja je proteklih godina pogodila gospodarstva tamošnjih država. Istodobno se predviđa da će gospodarski rast u Južnoj Americi ove godine iznositi 3,3 posto. Također se i za Rusiju predviđa skroman gospodarski rast prije svega zbog rastućih cijena nafte. Nafta i dalje predstavlja ključni izvor bogatstva na Bliskom istoku, gdje u proizvodnji nafte prednjače Saudijska Arabija i Iran. Procjenjuje se da će se bruto domaći proizvod u Japanu, kao drugom po snazi gospodarstvu u svijetu, u 2000. povećati za 1,5 posto. Najavljuje se i vrlo dobro poslovanje na burzama u svijetu, uključujući u Brazilu, Hong Kongu, Indiji i Meksiku.