FINANCIJSKI BILTEN 321

HINA FINANCIJSKI BILTEN 321. 30. XII. 1999. - 06. I. 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Odluke za nesmetano funkcioniranje države 8. Zagrebačka banka osnovala tvrtku "ZB Brokeri" 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 30. XII. 20.000.000 8.090.000 12,58 % 290.419.000 31. XII. 31.000.000 26.000.000 12,30 % 268.679.000 04. I. 33.000.000 31.000.000 12,16 % 306.392.000 05. I. 37.800.000 22.800.000 12,60 % - Dnevni prosjek 30.450.000 21.972.500 12,41 % 288.496.000 Krajem prošle i na samom početku ove godine na Tržištu je bilo dovoljno novca i u noćnom, i u dnevnom kreditiranju. Stoga nije bilo nikakvih poteškoća s pokrivanjem potražnje. Zahvaljujući tomu, u utorak je čak pala i cijena novca. Naime, toga su dana opozivni krediti odobravani po kamati od 12 posto. Međutim, već istog poslijepodneva situacija se sasvim promijenila. Naime, te je večeri, nakon noćnog kreditiranja, nepokriveno ostalo gotovo 94 milijuna kuna potražnje. Nestašica novca vlada je i u srijedu - u dnevnom kreditiranju. Jer, potražnja je porasla na 37,8 milijuna kuna, dok je ponuda pala na 22,8 milijuna. Stoga je cijena novca porasla, pa se kamata na opozivne kredite vratila na 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 86,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 64,7 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 15 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 7,0 milijuna kuna. Od 05. siječnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,29 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Po svemu sudeći, ulagači su vrlo pozitivno reagirali na rezultate parlamentarnih izbora. Jer, ovoga su tjedna na Zagrebačkoj burzi cijene većine dionica snažno porasle. Stoga je CROBEX indeks skočio čak 82 boda, ili 11,50 posto, te dosegnuo najvišu razinu još od početka veljače prošle godine - 795 bodova. Najviše je, čak 193 kune, ili 21,3 posto, skočila cijena običnih dionica Zagrebačke banke, pa se, prvi puta nakon godinu dana, probila iznad razine od 1.000 kuna. Slijedila ju je dionica iste banke E serije s dobitkom od 113 kuna. Snažno je, više od 46 kuna, ili 9,1 posto, porasla i cijena Plive, zbog čega je dosegnula 556 kuna, što nije zabilježeno od rujna prošle godine. Slijedila ih je dionica Kraša s dobitkom od 25 kuna, zbog čega joj je cijena, nakon duljeg vremena, dosegnula 100 kuna. Na tu je razinu skočila i cijena Podravke, s obzirom da je ovoga tjedna porasla 14 kuna. Osjetno su poskupile i dionice Riječke banke (16 kuna), Jadran- turista (13) te Varaždinske banke (osam), dok su cijene Dalmatinske banke i Istraturista porasle pet kuna. Na začelju liste dobitnica našla se dionica Sunčanog Hvara koja je poskupila 1,50 kuna. Na vrijednosti je ovoga tjedna izgubila samo jedna dionica. Naime, cijena Privredne banke pala je 5,50 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 04 - 05. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 79 80 80 8.977 Pliva 515 560 556,50 5.135.662 Podravka 89 100 100 560.916 Varaždinska banka 80 90 88 132.421 Zagrebačka banka 0 940 1.115 1.098 3.208.306 Istraturist 20 24 23,90 2.315 Jadran-turist 22 30 30 15.072 Kraš 85 100 100 170.868 Privredna banka 114 114 114 69.768 Riječka banka 75 89 84,97 83.724 Sunčani Hvar 19,50 19,50 19,50 195 Zagrebačka banka E 445 450 445 36.700 Zagrebačka pivovara 560 560 560 168.000 9.592.926 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Prvog radnog tjedna u ovoj godini na Varaždinskom je tržištu ostvaren promet od svega 152 tisuće kuna, a aktivno je bilo 15 dionica. Pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 25 kuna, skočila cijena Ericssona-Tesle. Slijedila ju je dionica Croatia linea s dobitkom od 20 kuna. Značajnije je, pet kuna, porasla i cijena Kraša, dok je dionica Jadran-turista poskupila 1,25 kuna, a Istraturista svega pet lipa. Ovoga su tjedna na vrijednosti dobile i dionice svih sedam PIF-ova. Najviše je, 67 lipa, porasla cijena Sunca, a slijedila ju je dionica Pletera s dobitkom od 64 lipe. Osjetnije su porasle i cijene Expandie (12 lipa) te Središnjeg nacionalnog fonda (10 lipa), dok su dionice Slavonskog i Velebit fonda poskupile pet lipa. Na začelju liste dobitnica našla se dionica Dom fonda s dobitkom od dvije lipe. Jedina dionica koja je ovoga tjedna izgubila na vrijednosti bila je ona Brodospasa. Naime, cijena joj je potonula pet kuna. Potaknut rastom cijena većine dionica, VIN indeks osvojio je ovoga tjedna pet bodova te dosegnuo 297 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 04 - 05. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Brodospas 50 50 50 5.100 Croatia line 22 29 29 3.230 Ericsson-Tesla 135 140 140 50.655 Istraturist 19,50 19,50 19,50 2.925 Jadran-turist 19 19 19 5.700 Kraš 80 80 80 3.840 Sava 325 325 325 5.525 Tankerska plovidba 70 70 70 10.570 PIF Dom 11,01 11,02 11,02 9.778 PIF Expandia 11,02 11,13 11,13 9.715 PIF Pleter 4,40 5 5 7.256 PIF Slavonski 4,30 4,30 4,30 688 PIF Sunce 4,43 5 5 9.350 PIF Sred. nac. 5,95 6 6 27.271 PIF Velebit 6,05 6,05 6,05 804 152.413 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 30. prosinca 05. siječnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 6958,14 6502,07 - 6,56 London/FTSE-100 6930,20 6535,90 - 5,69 New York/DJIA 11484,66 10997,93 - 4,24 Tokyo/Nikkei 18934,34 18542,55 - 2,07 Nakon rekorda dosegnutog krajem prošle, početkom ove godine Dow Jones indeks snažno je pao. Izgubio je gotovo 500 bodova, zbog čega je, nakon više od mjesec dana, zaronio ispod razine od 11.000 bodova. Razlog je tomu dobitonosna prodaja, koju je većina ulagača odgodila tijekom Božićnih i novogodišnjih blagdana. "Nema sumnje da smo tijekom drugog dijela prosinca ?živjeli u raju luda?. Ukoliko se sada nešto prodaje, porez se mora platiti tek u travnju 2001. godine. Stoga je svima u interesu bilo da to prebace u prvi tjedan ove, umjesto u posljednji tjedan prošle godine," objašnjava jedan analitičar. Pored toga, ulagači se plaše da bi Fed uskoro mogao povećati kamatne stope. Tako jedan od najutjecajnijih analitičara na Wall Streetu - Byron Wien, analitičar tvrtke Stanley Dean Witter - smatra da će središnja američka banka ove godine kamate povećati za cijeli postotni bod. Pritom će restriktivnija monetarna politika uslijediti već u proljeće, a to će pak izazvati pad cijena dionica. Sve su te špekulacije potaknula najnovija izvješća koja pokazuju nastavak snažnog gospodarskog rasta u SAD-u. Primjerice, indeks gospodarske aktivnosti Nacionalne udruge managera nabave (NAPM) iznosio je u prosincu 55,5 indeksnih bodova, a kretanje toga indeksa iznad razine od 50 bodova znači gospodarsku ekspanziju. Rasprodaju dionica nije zaustavila niti vijest kako je američki predsjednik Bill Clinton za predsjednika Feda ponovno, četvrti puta zaredom, predložio karizmatičnoga Alana Greenspana. Pad Wall Streeta uzdrmao Japan i Europu Snažan pad Dow Jonesa uzdrmao je Tokijsku burzu. Nikkei indeks strmoglavio se gotovo 400 bodova. Međutim, tamošnji su analitičari gotovo jednoglasni u ocjenama kako će pad cijena biti kratkotrajan. Naime, drže da su cijene dionica tehnoloških i telekomunikacijskih tvrtki isuviše stabilne da bi se duže zadržale na ovako niskim razinama. I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna pale. Razlog je tomu, dakako, pad Wall Streeta. "Očekujem kako će se i slijedećih dana nastaviti dobitonosna prodaja u sektoru tehnologije, Interneta i telekomunikacija. Jer, sve veća zabrinutost zbog mogućeg povećanja kamata u SAD-u, najviše će se osjetiti upravo na tim dionicama, koje su i inače osjetljive na promjene kamata," pojasnio je jedan analitičar. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 30. prosinca 05. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,0048 1,0384 + 3,34 Euro/JPY 102,45 107,28 + 4,71 USD/JPY 102,00 103,31 + 1,28 Cijena zlata: USD/Unca 30. prosinca 05. siječnja Promjena u % 291,02 282,87 - 2,81 Jedinstvena je europska valuta ovoga tjedna znatno ojačala. U odnosu na američki dolar, tečaj eura probio se, po prvi puta nakon sedam tjedana, iznad razine od 1,04 USD. To je ponajviše posljedica snažnog pada cijena dionica na Wall Streetu, što je osjetno uzdrmalo američku valutu. Prema japanskom je pak jenu cijena eura dosegnula najvišu razinu u posljednjih mjesec i pol dana 107,50 JPY. Pad jena izazvala je Bank of Japan (BOJ) koja je u utorak ponovno intervenirala u strahu da bi jačanje jena moglo naštetiti japanskom gospodarstvu. Stoga je prema jenu ojačao i dolar, pa se njegov tečaj probio u područje iznad 103 jena. 6. Srednji tečajevi HNB-a od 31. prosinca 1999. do 07. siječnja 2000. Valutai jedinica Tečaj31. prosinca Tečaj07. siječnja Promjenau % Euro 1 7,6790 7,6962 + 0,22 DEM 1 3,9262 3,9350 + 0,22 USD 1 7,6476 7,4231 - 2,94 GBP 1 12,3402 12,1857 - 1,26 JPY 100 7,4984 7,1943 - 4,06 ATS 1 0,5580 0,5593 + 0,22 ITL 100 0,3965 0,3974 + 0,22 CHF 1 4,7842 4,8014 + 0,35 SIT 100 3,8700 3,8692 - 0,03 Porastavši u proteklih tjedan dana čak 0,22 posto, cijena je njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula novu najvišu razinu otkako je prije 5,5 godina uvedena kuna - 3,9350 kuna - a na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Kao i marka, euro, talijanska lira i austrijski šiling neprestano jačaju već mjesec dana. U tom su razdoblju poskupili gotovo 0,50 posto. Tečaj švicarskog franka porastao je samo ovoga tjedna 0,35 posto. Ostale su pak valuta oslabile. Nakon dugotrajnog rasta, tečaj japanskog jena strmoglavio se ovoga tjedna više od 4,0 posto. Slijedio ga je američki dolar s gubitkom od gotovo tri posto, dok je cijena britanske funte potonula više od 1,2 posto. Na vrijednosti je ovoga tjedna izgubila i slovenska valuta. To je, inače, već drugi tjedan kako tolar slabi i u tom je razdoblju pojeftinio otprilike 0,20 posto. 7. Vlada RH: Odluke za nesmetano funkcioniranje države U utorak je Vlada, na zatvorenoj sjednici pod predsjedanjem premijera mr. Zlatka Mateše, odlučivala o načinu djelovanja Vlade u poslijeizbornom razdoblju. Vlada je ministarstvima odredila zadaće koje se odnose na tekuće obveze države, a o budućim obvezama mimo prije usvojenih odluka, Vlada neće više ni raspravljati, priopćio je u utorak Vladin Ured za odnose s javnošću. Između ostaloga, sva su ministarstva dužna pripremiti preglede svega napravljenoga, uključujući pregled investicija i poslova u tijeku. Svrha ovih odluka jest nesmetano funkcioniranje države, ističe isti izvor. 8. Zagrebačka banka osnovala tvrtku "ZB Brokeri" Zagrebačka banka d.d. registrirala je tvrtku za poslovanje vrijednosnicama - "ZB Brokeri", za što je i dobila potrebne suglasnosti Hrvatske narodne banke (HNB) i Komisije za vrijednosne papire, objavljeno je iz Zagrebačke banke. Novoosnovana će tvrtka nastaviti obavljati poslove s vrijednosnicama koji su dosad vođeni unutar banke. U prošloj je godini, kako ističu iz Zagrebačke banke, ta banka bila najuspješniji broker u Hrvatskoj, a u ukupnom su prometu Zagrebačke burze sudjelovali s 40 posto. Kako napominju iz Zagrebačke banke, tvrtka ZB Brokeri nastavit će dosadašnje bančine projekte, te će u suradnji s bankom ponuditi i nove proizvode i usluge vezane uz tržište kapitala. Tvrtka ZB Brokeri, čije je sjedište u Paromlinskoj ulici u Zagrebu i koja je danas započela s radom, primljena je u članstvo Zagrebačke burze i Središnje depozitarne agencije. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija U utorak su na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 223,9 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,750 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Kako je i najniža ponuđena cijena iznosila 98,750 kuna, na toliko je određena i jedinstvena cijena, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je više od 73 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 716,6 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. Slijedeća aukcija održat će se 18. siječnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. 10. Statistika NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA REALNO MANJI 1,5 POSTO - Novčani tokovi hrvatskih poduzetnika, po podacima Zavoda za platni promet za prvih jedanaest mjeseci prošle godine, pokazuju stagnaciju gospodarske aktivnosti. Novčani primici poduzetnika u tom su vremenu iznosili 325,63 milijardi kuna, što predstavlja nominalno povećanje za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. Izdaci su istodobno nominalno povećani za 2 posto, na 325,64 milijardi kuna. Takav nominalni rast primitaka i izdataka ispod je razine kretanja cijena na malo, pa proizlazi da su primici zabilježili realni pad za 1,5 posto a kod izdataka realni pad je 2 posto. Ukupni izdaci poduzetnika u razdoblju od siječnja do kraja studenoga prošle godine bili su za 12 milijuna kuna veći od primitaka. Takvo kretanja novčanih tokova, napominju u ZAP-u, pod dominantnim je utjecajem sličnih kretanja u industrijskoj proizvodnji (koja je u tom vremenu zabilježila pad od 2 posto), realnog pada prometa u trgovini na malo u prvih deset mjeseci za 7,6 posto i broja noćenja turista koji do kraja listopada bilježi smanjenje za više od 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Po podatcima ZAP-a, najveći porast novčanih primitaka od siječnja do studenoga 1999. u usporedbi s istim razdobljem godine prije, evidentiran je u rudarstvu i vađenju (23,5 posto), potom u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (8,5 posto) i poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (6 posto). Negativan je trend zabilježen u dva (od ukupno deset područja) i to u ribarstvu - smanjenje više od 20 posto i u djelatnosti hotela i restorana sa smanjenjem za 13,7 posto. Istodobno, prerađivačka industrija, na koju u strukturi primitaka poduzetnika otpada 27,5 posto, na razini je prijašnje godine. U najzastupljenijoj djelatnosti - trgovini na koju se odnosi 37,2 posto ukupnih primitaka svih poduzetnika, novčani su primici bili veći 3,5 posto. UBRZANI RAST DUGOVA NA KRAJU 1999. GODINE - Rast prijavljenih nepomirenih naloga za plaćanje u Zavodu za platni promet nastavljen je i u posljednjim mjesecima protekle godine. Posljednjeg dana studenoga iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba dosegnuo je 25,3 milijarde kuna, što je 5,2 posto ili 1,3 milijarde kuna više nego u mjesecu prije, objavljeno je iz ZAP-a. Istodobno je povećan i broj pravnih osoba s prijavljenim nepodmirenim nalozima za plaćanje za 1,9 posto, odnosno za 556 pravnih osoba, na više od 30 tisuća. Povećanje nepodmirenih dospjelih obveza zabilježeno je kod svih vrsta plaćanja, osim doprinosa iz i na plaće. Tako je iznos akceptnih naloga krajem studenoga bio 5,9 posto veći nego u listopadu, iznos sudskih i drugih rješenja 2,4 posto, naloga za plaćanje poreza 6 posto veći, dok je kod naloga za plaćanje doprinosa iz i na plaće zabilježeno smanjenje za 4,9 posto. U ZAP-u napominju kako očekivano smanjenje blokada povezanih s akceptnim nalozima još nije uslijedilo. Zaključuje se kako je većina vjerovnika koji su posjedovali akceptne naloge s rokom dospijeća poslije 1. travnja 1999., kada je taj instrument osiguranja plaćanja ukinut, odlučila prigodom obveznog evidentiranja tih naloga u ZAP-u naznačiti kao datum dospijeća dan u posljednjim mjesecima 1999. Kao i u prijašnjim razobljima, najveći iznosi nepodmirenih naloga za plaćanje krajem studenoga evidentirani su u trgovini (9,8 milijardi kuna ili 38,8 posto ukupnog iznosa), u proizvodnji hrane i pića (2,2 milijarde ili 8,9 posto), u građevinarstvu (1,7 milijardi ili 6,7 posto) i poljoprivredi (1,6 milijardi kuna ili 6,5 posto).