DEN HAAG, 15. siječnja (Hina) - Dok se suđenja većini bosanskih Hrvata ove godine privode kraju, pritvor UN-a u Schevenningenu zadnjih se mjeseci puni optuženim bosanskim Srbima, najavljujući da bi se u 2000. u tri sudnice
Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) moglo odvijati čak osam suđenja bosanskim Srbima.
DEN HAAG, 15. siječnja (Hina) - Dok se suđenja većini bosanskih
Hrvata ove godine privode kraju, pritvor UN-a u Schevenningenu
zadnjih se mjeseci puni optuženim bosanskim Srbima, najavljujući
da bi se u 2000. u tri sudnice Međunarodnog suda za ratne zločine
počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) moglo odvijati čak
osam suđenja bosanskim Srbima.#L#
Slijedom najava nove orijentacije Haškog suda prema suđenju
ključnim figurama, dok bi se manje 'ribe' prepuštale nacionalnim
sudovima, haški pritvor prošle se godine počeo puniti visoko
pozicioniranim predstavnicima bosanskih Srba.
Put Haaga, ne svojom voljom, prošle su godine tako krenuli
zapovjednik 5. odnosno prvog krajinskog korpusa general Momir
Talić i potpredsjednik parlamenta RSK Radoslav Brđanin pod
optužbom da su počinili zločine protiv čovječnosti u
sjeverozapadnoj Bosni. Optužnice su im u međuvremenu proširene na
djelo genocida. U Haag je stigao i bivši zapovjednik romanijskog
korpusa, sada umirovljeni general Stanislav Galić, optužen za
troipolgodišnju opsadu Sarajeva u kojoj su poginule tisuće ljudi.
Oni su se u pritvoru u Schevenningenu pridružili generalu Radislavu
Krstiću optuženom za genocid u Srebrenici u 1995.
"Na našoj ploči još je neispunjenih polja, no ispunili smo ona odmah
ispod Karadžića i Mladića. Njihova suđenja bit će značajni napredak
prema vladavini prava u BiH", ocijenio je u Haagu za Hinu
glasnogovornik tužiteljstva Paul Risley.
Prošle godine u Haag je dospjelo ukupno osam optuženih - sedam
bosanskih Srba i bosanski Hrvat Vinko Martinović Štela kojega su
hrvatske vlasti izručile zbog optužbi da je počinio zločine na
području Mostara.
Ipak, unatoč podizanju optužnice protiv jugoslavenskog
predsjednika i njegovih suradnika, do Haaga nije stigao
ni Slobodan Milošević. Nisu izručeni niti njegovi bosanski
eksponenti Radovan Karadžić i Ratko Mladić od čije je prve
optužnice prošlo već gotovo pet godina, a od one proširene na
genocid - više od četiri.
"Nećemo biti zadovoljni dok nemamo Karadžića i Mladića", kazao je
Risley.
Među dosad nerealiziranim optužnicama je i ona od 1995. protiv Mile
Martića ili vukovarske trojke Veselina Šljivančanina, Miroslava
Radića i Mile Mrkšića.
Od osnutka suda 1993., javno su optužene 92 osobe, od čega je šest
osoba umrlo, a optužbe su povučene protiv 18 osoba. U haškom
pritvoru su ukupno 33 osobe, a još je 31 optužena osoba na slobodi.
Nije poznat broj tajno optuženih.
Postupci su u tijeku protiv 36 osoba od čega je osam na žalbenom
vijeću, šestorici bosanskih Hrvata u petak su izrečene presude, dok
Tihomir Blaškić još čeka na izricanje svoje presude. Suđenje traje
Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, a 19 bosanskih Srba čeka na početak
suđenja.
Prvo suđenje bosanskim Srbima u ovoj godini, koje bi trebalo početi
20. ožujka je ono protiv Dragoljuba Kunarca i Radomira Kovača,
optuženih za zlostavljanja žena u Foči uključivši silovanja.
Sud je u 2000. ušao s novim ljudima na čelu. Za predsjednika prošle
je godine imenovan francuski sudac Claude Jorda, a za novu glavnu
tužiteljicu Švicarka Carla del Ponte. Prema zadnjim podacima sud
broji 851 zaposlenog iz 69 država svijeta i radi s godišnjim
proračunom od oko sto milijuna dolara.
(Hina) ps rt