NJ 19.XII.-DPA-GODIŠNJA BILANCA

NJEMAČKA DPA 19. XII. 2001. Stratezi prave godišnju bilancu: Rusija dobiva, NATO gubi "'Jesu li posljedice terorističkih napada na SAD naposljetku dobra stvar?', retorički pita prof. Michael Clarke, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose na londonskom King's Collegeu. I odgovara gotovo zbunjeno: 'Da, naravno.' A gledajući unatrag na proteklu godinu, Amerikanac Dana Allin, jedan od predvodnika mišljenja Međunarodnog instituta za strategijske studije (IISS), također je rvnodušan: 'Svijet danas nije opasniji nego 11. rujna.' A Philip Sabin, profesor za Strategijske studije na King'S Collegeu sekundira: 'Svijet je danas samo realističniji.' Godišnje bilance znanstvenih stratega i političkih analitičara u Londonu uglavnom se slažu. 'Odnosi između SAD-a i Rusije strukturno su se promijenili na bolje', kaže Clarke. Sada bi, zbog ruske potpore borbi protiv terorizma, Moskva mogla iznenada 'dati supstanciju' pričama o 'strategijskom partnerstvu'. Novi odnos između Washingtona i Moskve po Allinovu mišljenju pokazuje činjenica da NATO igra tek neznatnu ulogu. 'NATO sa svojom integriranom zapovjednom strukturom posve je marginaliziran', kaže Allin. 'SAD obavlja vojne akcije sam ili s malobrojnim saveznicima. Ali NATO mora naučiti svoju lekciju: napokon mora dobiti uredan europski obrambeni proračun.' Clarke to tako formulira: 'NATO je objavio rat, ali nitko to ne primjećuje.' 'Iduća će godina uistinu biti teška, ali poslije nje bit će bolje', predviđa Clarke. ('Ja sam kratkoročno pesimist a srednjeročno optimist'). 'Naša glavna briga morala bi biti stabilnost Pakistana', kaže. 'Predsjednik Pervez Musharraf bit će suočen s građanskim ratom.' Clarke je siguran da je temelj vlasti pakistanskog generala 'previše klimav' i da nema pod nadzorom čak ni cijelu vojsku. Njegov kolega Sabin ne želi naprotiv predviđati građanski rat. Ali i on upozorava na prebrzo nastupanje Zapada u regiji: 'Želimo u Pakistanu i Saudijskoj Arabiji osvojiti srca i duše ljudi. To ne ide vojnim putom.' Niti Clarke niti Sabin stoga ne vjeruju da će SAD u bližoj budućnosti rat protiv terorizma proširiti na Irak. Allin takvo širenje doduše drži 'opravdanim' ali ne i vjerojatnim. Jer SAD je uvidio da vojne akcije - iako su pod njegovim zapovjedništvom - mogu biti uspješne samo ako 'počivaju na međunarodnom konsenzusu'. A njega u slučaju Iraka više ne bi bilo. Napad na Irak samo bi pojačao napetosti na Bliskom istoku i u zaljevskoj regiji. 'Ako se želi stabilizirati zaljevsku regiju, treba se baviti s bliskoistočnim problemom', kaže Clarke. Stoga treba pokrenuti 'razuman mirovni proces'. No dok Clarke drži: 'SAD-u bi više koristili bolji odnosi sa zaljevskim državama nego bolji odnosi s Izraelom', Amerikanac Allin uvjeren je da nije tako: 'Transatlantske razlike po tom su pitanju velike. Europljani ne razumiju SAD ni njegov odnos s Izraelom.' Vojne akcije ne mogu odvratiti borce Al Kaide od terora, ali mogu države od potpore, drži Allin. Tako misli i Clarke koji 'naravno' računa s novim terorističkim napadom: 'Ali Al Kaidi uvijek nešto novo padne na pamet. Jamačno to neće biti napad zrakoplovom. Bit će nešto što sada još ne možemo ni zamisliti'", piše Dieter Ebeling.