RU-US-nafta-Goriva-Trgovina-Gospodarski pokazatelji RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 5.12.01. OPEC I RUSKA NAFTA RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA5.XII.2001.OPEC se bavi samohipnozom"Ovih je dana list 'The Economist' objavio svoje predviđanje o
gospodarskom rastu za zemlje istočne Europe i bivšeg SSSR-a. Zapadni analitičari misle da se zemlje na tom području mogu pohvaliti visokim tempom gospodarskog rasta u 2000., za razliku od država srednje Europe i Baltika koje su manje zaštićene od negativnog utjecaja opće recesije. S analitičarima 'The Economista' slažu se i stručnjaci Europske banke za obnovu i razvitak. Istina, u tako lijepoj prognozi za zemlje bivšeg SSSR-a ima i jedna loša stvar. Visok tempo gospodarskog rasta u općim prilikama usporavanja svjetskog gospodarstva uglavnom je u svezi sa slabom integracijom tih država u međunarodnu zajednicu. Ipak, takva 'neovisnost' zemalja na poslijesovjetskom prostoru teško da će dugo štititi nas i naše susjede od utjecaja opće recesije: ove je godine gospodarski rast donekle usporen i još će se više usporiti 2002. To više što vanjskogospodarska konjunktura ne ide na ruku optimističnim predviđanjima. Napose će Rusija na svojoj koži osjetiti pad cijena nafte ispod razine od 18-20 dolara za barel.
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
5.XII.2001.
OPEC se bavi samohipnozom
"Ovih je dana list 'The Economist' objavio svoje predviđanje o
gospodarskom rastu za zemlje istočne Europe i bivšeg SSSR-a.
Zapadni analitičari misle da se zemlje na tom području mogu
pohvaliti visokim tempom gospodarskog rasta u 2000., za razliku od
država srednje Europe i Baltika koje su manje zaštićene od
negativnog utjecaja opće recesije. S analitičarima 'The
Economista' slažu se i stručnjaci Europske banke za obnovu i
razvitak. Istina, u tako lijepoj prognozi za zemlje bivšeg SSSR-a
ima i jedna loša stvar. Visok tempo gospodarskog rasta u općim
prilikama usporavanja svjetskog gospodarstva uglavnom je u svezi
sa slabom integracijom tih država u međunarodnu zajednicu. Ipak,
takva 'neovisnost' zemalja na poslijesovjetskom prostoru teško da
će dugo štititi nas i naše susjede od utjecaja opće recesije: ove je
godine gospodarski rast donekle usporen i još će se više usporiti
2002. To više što vanjskogospodarska konjunktura ne ide na ruku
optimističnim predviđanjima. Napose će Rusija na svojoj koži
osjetiti pad cijena nafte ispod razine od 18-20 dolara za barel.
Istina, nagli pad cijena nafte sada ne brine toliko Rusiju, koliko
zemlje članice OPEC-a, budući da je njihov proračun jače povezan s
prihodima od nafte. Predsjednik Venezuele Hugo Chavez izjavio je da
će cijene nafte ipak biti 'spašene'. Ne vjeruje da cijena crnog
zlata može pasti na 8 dolara za barel, što bi bila katastrofa za
zemlje kao što je Meksiko, Venezuela i Saudijska Arabija.
Prošlog se tjedna zaustavio pad cijena crnog zlata. Pače, tjedan je
počeo s njihovim rastom. (...) Gruba odmazda Izraela razlog je
strahu da bi arapske zemlje mogle obustaviti dopremu nafte s tog
područja, izrazivši tako potporu Palestini. Ujedno su, kako ističu
analitičari, rastu cijena energenata pogodovali podatci koji
svjedoče o većoj uvjerenosti da će Rusija poduprijeti napore OPEC-a
u stabilizaciji svjetskog tržišta nafte i prihvatiti veće
smanjenje proizvodnje i izvoza. To je dan prije izjavio predsjednik
OPEC-a Šakib Helil. Sličnog je mišljenja i glavni tajnik kartela
Ali Rodriguez. Stvara se dojam da se naftni generali bave nekakvom
samoumirujućom sugestijom: Rusija za sada ne pokazuje osobitu
popustljivost u svezi sa smanjenjem isporuka crnog zlata. Moskva
još uvijek dvoji između političkih predujmova Zapadu i gospodarske
koristi. Nije isključeno da da će Moskva ponuditi Zapadu nagodbu:
Rusija će podupirati niske cijene energenata pomažući tako u
svladavanju svjetske gospodarske recesije od koje za sada najviše
trpi Amerika, a Washington će lobirati za oprost ruskog duga kod
stranih vjerovnika.
Dok čitav svijet pozorno prati kretanje cijena nafte, ministarstvo
geologije SAD-a odlučilo je raspisati natječaj za dobivanje
koncesije za eksploataciju nalazišta nafte i plina u Meksičkom
zaljevu. Takav se natječaj u SAD-u objavljuje već 181. put, ali prvi
put u zadnjih trinaest godina. Održat će se u New Orleansu (država
Louisiana). Četrnaest naftnih tvrtka izjavilo je da će u njemu
sudjelovati: Phillips, Kerr-McGee, Dominion, Pioneer Natural
Resources, Amerada Hess, Marathon, EOG, Chevron, Petrobras,
Unocal, Murphy, Conoco, Anadarko i Shell. Ponudit će se 233
nalazišta nafte i plina. Svi su u istočnom dijelu Meksičkog zaljeva
na dubini od osam tisuća stopa od površine mora", piše Dmitrij
Krjažev.