NJ 8.XI.-DIE WELT-NAFTA, RUSI, SAD

NJEMAČKA DIE WELT 8. XI. 2001. Nafta na Kaspijskom jezeru prisiljava SAD da s Rusijom postupa s poštovanjem "Ništa nije isto kao ranije. To vrijedi od 11. rujna i za odnos Rusije prema Americi. Strategijske nuklearne potencijale treba opet radikalno smanjiti. Amerikanci ne iskušavaju proturaketnu obranu dalje od bolne točke za Ruse. Oni ne dopuštaju razgovor o ABM sporazumu. To su vijesti iz Moskve i Washingtona. Okretna i uporišna točka nove susretljivosti je kaspijska regija a za to postoje dva razloga, nafta i islamizam. Prema staroj ruskoj predaji granica može sloviti kao sigurna samo ako su na obje strane ruski vojnici. To vrijedi i za srednjoazijske republike. Američki pohod protiv afganistanskih talibanskih vlastodržaca, da bi imao dubinu i potporu, oslanja se na zračne luke u Uzbekistanu nedaleko od granice i na Tadžikistan. Rusija s obje poslijesovjetske republike ima vojne sporazume i u blizini afganistanske granice ima svoje postrojbe. Putin je dao razumjeti da su Amerikanci, unatoč prigovorima njegovih časnika, sve dok se tamo ne udomaće, dobro došli kao ekspedicijski korpus. Do sada je američka politika bila usmjerena na to da Rusiju po mogućnosti drži izvan velikog offshore posla s naftom u području Kaspijskog jezera. Istodobno su Amerikanci poduzimali sve da bi zaobišli i Iran, iako bi najkraći i najekonomičniji naftni put prema jugu vodio do terminala na Perzijskom zaljevu. Umjesto toga, sredinom devedesetih godina ozbiljno se pregovaralo o naftovodu preko Afganistana i Pakistana i privremeno je čak postojao ugovor s talibanima koji su obećali da će u zamjenu za dobre novce jamčiti sigurnost. Američki Energy Department ipak i dalje ima velik interes za tranzit nafte preko Afganistana, kako tvrdi jedno izvješće iz proteklog ljeta. No plan naftovoda kroz Afganistan ukinut je 1998. kad su talibani postali neugodni a Pakistan iskušao bombu. Umjesto njega ubačen je projekt postavljanja naftovoda od Bakua - najstarijeg naftnog središta na svijetu - do turske sredozemne luke Ceyhan, tisuće kilometara kroz uglavnom divlje predjele: do sada su od projekta vrijednog tri milijarde dolara nešto mogli vidjeti samo gledatelji najnovijeg filma o Jamesu Bondu - koji je snimljen u francuskim Alpama. Cijeli projekt otpada ako će američko-iransko približavanje preko zajedničkog neprijateljstva prema talibanima imati budućnost ili ako Amerikanci nauče da je na kraju ipak bolje uključiti Ruse. Do sada je rusko sudjelovanje Amerikancima bilo jednako nepoželjno kao američko Rusima. Zbog toga je još prije više godina propao projekt Chevron - prijenos nafte iz sjevernog Kazahstana na Zapad. Ono što su Rusi mogli ponuditi umjesto njega, bio je stari naftovod preko Čečenije i Groznog, koji je najprije bio razlog a zatim žrtva čečenskoga rata 1994. No sada su Rusi puno uložili i ovih dana otvorili novi naftovod koji vodi od Kazahstana prema Zapadu sjeverno uz Kaspijsko jezero, zaobilazi Kavkaz i zatim u rusku mrežu naftovoda: cilj je Zapadna Europa ili Novorosijsk na Crnom moru. Nafta koja nije Opecova, ovih kriznih dana dvostruko vrijedi. To jača ruski položaj za pregovore u trenutku kad će se Amerikancima ionako učiniti oportunim da s Rusijom opet postupaju s poštovanjem", piše Michael Stuermer.