NJ 22. XI. SZ: NJEMAČKA PRIVREDNA LOKOMOTIVA GUBI DAH

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 22. XI. 2001. Mlitava lokomotiva "Što vrijede prognoze koje redovito za nekoliko tjedana pregazi vrijeme? Povjerenstvo EU žalostan je primjer da pogled unaprijed nema baš velike koristi kada je riječ o privredi i konjunkturi. Doduše, Bruxelles nije u tome usamljen. I ugledni istraživački instituti koji se bave ekonomijom moraju priznati da klasični instrumenti za procjenu konjunkturnih podataka zakazuju u periodu političkih nesigurnosti. Brojčani podaci o stanju gospodarstva u EU, koje je u srijedu u Bruxellesu iznio povjerenik EU za financije Pedro Solbes, jasno očituju tugu i jad: dok su još u proljeće ove godine političari EU sanjali o gospodarskom rastu od 2,8 posto, sadašnji podaci za 2001. g. pokazuju samo 1,7 posto. EU je za dlaku izbjegla recesiju. G 2002. na priželjkivani gospodarski uzlet može se računati najranije u ljeto. No, što to znači? Otegne li se rat u Afganistanu a opskrba naftom s Bliskog istoka bude ugrožena zbog vojnog udara SAD na Irak, vjerojatno će i nova prognoza ostati tek mrtvo slovo na papiru. Nakon terorističkih napada 11. rujna potrošači izbjegavaju kupovinu skupih proizvoda. Umjesto toga, novac ulažu u banke na štedne knjižice. Strah potrošača mogao bi gurnuti privredu u opasnu spiralu koja se kreće prema dnu. Zato su startni uvjeti za uvođenje eura kao gotovinskog novca od 1. siječnja sljedeće godine sve drugo samo ne optimalni. Novi novac obilježen je imageom gubitnika. Euro još uvijek ima napadaje slabosti u odnosu na američki dolar. Sada se osvećuje činjenica da članice EU nisu u dovoljnoj mjeri provodile gospodarske reforme za vrijeme prethodne faze booma. Njemačka, koja bi kao najveća privreda u EU trebala preuzeti ulogu konjunkturne lokomotive, postala je problem. Prognoziranim rastom od 0,7 posto ove ali i sljedeće godine , što je procjena Povjerenstva EU, Njemačka zauzima mjesto iza ostalih velikih članica EU. Na oporavak se može računati tek 2003. g. Berlin očito nije primio na znanje opomene Povjerenstva EU. Zajedno s Francuskom Njemačka spada među velike kočničare procesa liberalizacije zajedničkog europskog tržišta. Po anketi Bruxellesa sve su učestaliji prigovori poduzeća na pretjerano komplicirane propise o radnim mjestima i na porezne formalnosti. U tom je pogledu čak i Italija bolja. Usprkos poreznoj reformi Njemačka još uvijek spada među članice EU s najvišim poduzetničkim izdvajanjima. Ministri financija i ministri gospodarstva članica EU ne znaju kakva bi rješenja za krize ponudili. Posebno je Njemačka sama sebe gurnula u dilemu. Budući da je proces sanacija javnih proračuna proteklih godina vrlo sporo napredovao, danas ne postoji financijsko-politički manevarski prostor za borbu protiv manjkavog gospodarskog rasta. Njemačka mora 2001. g. računati s proračunskim deficitom od 2,5 posto BDP-a koji bi se 2002. g. mogao popeti čak i na 2,7 posto. Time se Njemačka približava gornjoj granici od tri posto, koja je povučena Maastriškim sporazumom o EU. Zacijelo nema smisla da se Berlin uništi štednjom. No, rasprave koje se trenutno vode o omekšavanju pakta za stabilnost tresu same temelje monetarne unije. Euro će imati izgleda za uspjeh samo ako bude utemeljen na solidnoj proračunskoj politici. Na sastanku s kolegama iz EU u Bruxellesu, njemački ministar financija Hans Eichel razjasnio je početne zbunjujuće signale iz Berlina. Njemačka će poštivati ugovor koji na srednji rok predviđa poravnane ili čak suficitne proračune. To je dobro za Europsku središnju banku koja će u tom slučaju moći dodatno smanjiti kamate", ističe Andreas Oldag na kraju komentara.