GB 14. XI. REUTERS: PROŠIRENJE EU DONOSI SA SOBOM MNOGE PROBLEME

VELIKA BRITANIJA REUTER'S 14. XI. 2001. Nakon optimističnog izvješća projekt proširenja EU suočava se s napornom budućnošću "Europsko povjerenstvo pokušalo je suzbiti sumnje članica EU iznenađujuće optimističnim izvješćem o procesu proširenja na istok, ukazujući na koristi koje bi sa sobom mogla donijeti brza ekspanzija, nazvana 'big bang'. No, budućnost tog procesa skriva u sebi probleme u rasponu od sudbine podijeljenog Cipra do svote koju bi trebali dobiti siromašni poljski seljaci - i svaki od tih problema mogao bi, naravno, minirati proces proširenja, izjavljuju diplomati i politički analitičari. U izvješću objavljenom u utorak, Povjerenstvo je ustvrdilo da je na putu zaključivanja pregovora s 10 zemalja-kandidata do kraja 2002. g., utirući put njihovu prijemu u punopravno članstvo u EU do 2004. g. U izvješću je naveden niz problematičnih područja poput loše provedbe zakona, razgranate korupcije i odnosa prema Romima ali opća je poruka za 15 aktualnih članica i 13 kandidata prožeta ohrabrujućim tonom. 'Osnovni je ton izvješća umirujući za države-članice, uvjeravajući ih da će projekt zaista upaliti', kazala je Heather Grabbe, analitičar procesa proširenja EU pri Centru za europsku reformu, intelektualnom pogonu sa sjedištem u Londonu. U izvješću je naglašeno da aktualni proračunski okvir EU, na snazi do 2006. g., može podnijeti troškove prihvaćanja 10 novih članica iako su većina njih siromašne nekadašnje komunističke zemlje čiji je prosječni društveni brutto proizvod po stanovniku više nego upola manji od aktualnog prosječnog BDP-a u EU. U izvješću su nadalje uklonjene sve razlike između država koje su započele razgovore o pristupu EU 1998. i onih koje su te razgovore započele 2000. g. U najvećem dosadašnjem procesu proširenja EU, prvoj bi se skupini - Cipru, Poljskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj, Sloveniji i Estoniji - trebale bi pridružiti četiri kasnije kandidatkinje - Latvija, Litva, Slovačka i Malta. Samo bi se Bugarska, Rumunjska i Turska trebale kasnije pridružiti tom krugu. 'Nastoje ostvariti big bang', kazala je gospođa Grabbe. Izvješće koje sadrži više od 1000 stranica dijelom odražava strahove Povjerenstva EU, vezane za jačanje euro-skepse u zemljama-kandidatima. Naime, nakon završetka pregovora sve bi zemlje-kandidati trebale održati referendum o članstvu u EU. 'Kandidati prolaze velike teškoće koje nagrizaju potporu članstvu i reformama. To bi moglo potkopati političku stabilnost a time i eventualni razvoj njihove privrede', kazao je za Reuters jedan izvor u visokim krugovima EU. Mađarska, Češka Republika i Slovačka trebale bi sljedeće godine održati opće izbore. No, izbori u ključnim članicama EU poput Francuske i Njemačke predstavljaju veću potencijalnu prijetnju za proces proširenja. Posebno što se tiče Francuske, malo je vjerojatno da će Pariz napraviti ustupke u politički osjetljivom pitanju poljoprivrede uoči predsjedničkih izbora, zakazanih za svibanj sljedeće godine, iako bi se zemlje-kandidati trebale pozabaviti tim problemom u prvoj polovini 2002. g. Povjerenstvo EU je izjavilo da se nada da će do početka 2002. g. skicirati zajedničku pregovaračku poziciju za poljoprivredu i regionalnu pomoć, još jedno eksplozivno područje. 'No, mogu li petnaestorica postići dogovor o prijedlozima Povjerenstva? Čini se da nitko nije pretjerano razmišljao o tome', kazala je gospođa Grabbe. Čini se izvjesnim da će politička realnost izbrisati nade istočnoeuropskih seljaka da će dobiti istu velikodušnu izravnu financijsku pomoć kakva se danas isplaćuje njihovim kolegama u EU. Njemačka, zemlja koja uplaćuje najveće svote u proračun EU, signalizirala je da želi strogo nadzirati trošenje pa čak i vratiti dio sredstava za poljoprivredu nacionalnim vladama - čemu se Francuska snažno usprotivila. Sredstva za poljoprivredu i strukturni fondovi, usmjeravani u najsiromašnije regije EU, ukupno čine 80 posto godišnjeg proračuna EU, vrijednog 90 milijardi eura. Drugi će ključni igrač u skorašnjim pregovorima o novcu biti Španjolska, najveći korisnik sredstava iz strukturnih fondova i predsjedatelj EU u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja sljedeće godine (...) U toj bi ulozi Madrid trebao funkcionirati kao neutralni posrednik i podrediti nacionalne interese općem dobru. U praksi Španjolska će se možda naći u iskušenju da odugovlači dogovor. Francuska gaji dublje rezerve prema procesu proširenja koji bi po bojaznima mnogih u Parizu mogao prebaciti težište EU previše u smjeru Njemačke, nepovratno preoblikujući kulturu i duh europoskog projekta koji je sama pomogla stvarati. U utorak su francuski dužnosnici naglasili da je važno da svaki kandidat prije prijema u EU bude ocijenjen strogo po svojim zaslugama. Pariz brine da bi proširenje moglo razvodniti 'acquis communautaire', 80 tisuća stranica zakonodavnih dokumenata EU koje kandidati moraju usvojiti i provesti u djelo (...)", ističe na kraju analize Gareth Jones.