VLADA PREDLOŽILA NAČINE RJEŠAVANJA DOSPJELIH NENAPLAĆENIH DUGOVANJA DRŽAVI (ŠIRA)

ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila zakonski prijedlog o dospjelim a nenaplaćenim porezima, carini, doprinosima i državnim jamstvima, predlažući načine kako riješiti ta dugovanja koja su se nagomilala u posljednjih desetak godina i dosegnula iznos od 23,5 milijardi kuna.#L# Zbog nenaplaćenih državnih potraživanja Ministarstvo financija je blokiralo 19.500 tvrtki, naveo je ministar financija Mato Crkvenac. Stare obveze po osnovi poreza i doprinosa, nastale do konca prošle godine, tvrtke bi mogle izmiriti plaćanjem uz popust, ustupanjem imovine ili potraživanja, ustupanjem udjela ili dionica, prijebojem s potraživanjima od države, reprogramom (od jedne do 7 godina) ili na druge zakonom propisane načine. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ističe da se 23,5 milijardi kuna odnosi na neplaćene poreze i doprinose, a uzmu li se i dugovanja prema svim državnim institucijama ta se brojka penje na više od 40 milijardi kuna. Linić te podatke i 'moral' neplaćanja poreznih obveza ocjenjuje zločinom, pljačkom poreznih obveznika. Glavnog krivca za to vidi u bivšoj Vladi i ministrima te nesposobnim upravama i nadzornim odborima. Najavio je da iza predloženog zakona slijedi "totalno čišćenje". Onaj tko u iduća dva mjeseca, odnosno do početka iduće godine ne riješi svoje stare obveze nestat će s tržišta, poručio je Linić. Vlada je u redovitu saborsku proceduru uputila i novi zakon o javnoj nabavi, zaduživši svoju koordinaciju za gospodarstvo da do prvog čitanja precizira neke odredbe. Najvažnije pak pitanje o kojem se zakonodavac mora izjasniti je pitanje nacionalne povlastice. Predloženi zakon, naime, više ne predviđa nacionalnu povlasticu, što je u skladu s prilagodbom institucionalnim okvirima EU. No, i neki članovi Vlade smatraju da u prijelaznom razdoblju u zakon treba ugraditi kriterije za zaštitu interesa domaćih proizvođača. Prijedlog zakona inače, predviđa obvezu javnog oglašavanja za sve nabavke čija vrijednost prelazi 200.000 kuna (do sada više od 400.000 kuna). U raspravi je ipak predloženo da se ostavi mogućnost nabave putem izravne pogodbe u slučajevima kada je u pitanju obrana i nacionalna sigurnost. Novi se zakon mora primjenjivati od početka iduće godine što znači da cijeli posao donošenja treba završiti u roku mjesec i pol dana, zaključio je predsjedavajući današnje sjednice, zamjenik premijera Goran Granić. Završnu fazu reforme platnog prometa, u kojoj platni promet prelazi u poslovne banke, prati i zakonski prijedlog kojim se regulira status Zavoda za platni promet (ZAP). Prijedlogom Zakona o financijskoj agenciji koji je danas utvrdila Vlada ZAP bi se s početkom iduće godine preoblikovao u financijsku agenciju. Na razini države agencija bi radila za državnu riznicu na prikupljanju javnih prihoda, za Regos, te vodila poslove analitike i statistike u području javnih financija. Niz drugih poslova agencija bi obavljala na komercijalnim osnovama, a u roku godine dana trebalo bi predložiti i izdvajanje djelatnosti koje bi se mogle obavljati na tržišnim osnovama. Vlada je danas utvrdila i Prijedlog zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica kojim bi se propisalo da su vjerske zajednice pravne osobe koje pravnu osobnost stječu upisom u evidenciju koje vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave. Predloženi zakon ne sadrži kaznene odredbe, ali daje mogućnost odbijanja ili brisanja upisa u evidenciju kao sankcije u slučaju djelovanja na štetu sloboda i prava vjernika, ili protivno pravnom poretku i javnom moralu. Intervencijom Ministarstva prosvjete i športa u predloženom su zakonu detaljnije regulirana pitanja vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama i vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. Vlada je danas dala suglasnost i državno jamstvo Društvu Hrvatske autoceste za uzimanje kredita od Deutsche Bank London. Kredit je u visini 150 milijuna dolara, na rok od 10 godina, a upotrijebit će se za izgradnju nekih dionica autoceste Zagreb-Split. (Hina) bn/bm sšh