ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Pod utjecajem očekivanog usporavanja svjetskog gospodarstva, u Ministarstvu financija razrađuju se dvije varijante mogućeg gospodarskog rasta u Hrvatskoj u 2002. - konzervativna sa stopom od 3 do 3,5
posto, te optimistična varijanta gospodarskog rasta od 4,2 do 4,5 posto.
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Pod utjecajem očekivanog
usporavanja svjetskog gospodarstva, u Ministarstvu financija
razrađuju se dvije varijante mogućeg gospodarskog rasta u
Hrvatskoj u 2002. - konzervativna sa stopom od 3 do 3,5 posto, te
optimistična varijanta gospodarskog rasta od 4,2 do 4,5 posto.#L#
U Ministarstvu financija užurbano se radi na prijedlogu proračuna
za iduću godinu koji bi se, vjerojatno, mogao zasnivati na
konzervativnijoj varijanti, premda se ne odustaje ni od
optimistične procjene gospodarskog rasta. To tim prije što se
ocjenjuje da će utjecaj usporavanja svjetskog gospodarstva u
Hrvatskoj biti manji nego u nekim drugim regijama.
Iz Ministarstva financija najavljuju da bi prijedlog proračuna za
2002. godinu početkom studenoga mogao biti upućen Vladi i potom u
saborsku proceduru.
Istodobno radi se na kompleksnom prijedlogu ekonomske i šire
razvoje politike za iduću godinu i za čitavo preostalo razdoblje
mandata Vlade, saznaje se iz Ministarstva financija.
Očekivano usporavanje gospodarskog rasta i moguća ozbiljna
recesija u važnim svjetskim regijama nakon terorističkih napada na
SAD i najnovijih zbivanja, u određenoj će se mjeri odraziti i na
našu zemlju, ali Hrvatska ima više mogućnosti neutralizacije tih
efekata u usporedbi s nekim drugim područjima. Ministar financija
Mato Crkvenac ocjenjuje i da bi učinci na gospodarstvo mogli biti
manji nego što bi se u ovom trenutku moglo zaključiti iz aktualnim
svjetskih zbivanja.
U Ministarstvu financija također se radi i na fiskalnoj projekciji
za 2003. godinu, kao i na razradi reforme javnih financija, a u
tijeku su značajne aktivnosti sa ciljem unapređenja državne uprave
i suzbijanja sive ekonomije.
Najavljuju se velike novine kod utvrđivanja osnovice za plaćanje
obveznih doprinosa, a pri kraju je analiza stanja dugovanja za
poreze i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje s
prijedlogom posebnog zakona o načinima rješavanja dugovanja
pravnih i fizičkih osoba prema državi. Ta su dugovanja, gomilana
proteklih godina, dostigla iznos od 20 milijardi kuna. Računa se da
je realno očekivati da će se u idućoj godini naplatiti oko 10 posto
ili oko dvije milijarde kuna.
(Hina) bn/ds ds