ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac izvijestio je danas o temeljnim načelima na kojima se priprema prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, ali o njegovim detaljima nije govorio sve dok prijedlog
proračuna, čija je izrada u završnoj fazi, ne prođe proceduru u Vladi.
ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac
izvijestio je danas o temeljnim načelima na kojima se priprema
prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, ali o njegovim
detaljima nije govorio sve dok prijedlog proračuna, čija je izrada
u završnoj fazi, ne prođe proceduru u Vladi. #L#
Gospodarski rast u ovoj godini bit će oko 4,5 posto, a u idućoj, u
najnepovoljnijoj varijanti, očekuje se rast od 3,5 posto, ponovio
je Crkvenac na današnjoj konferenciji za novinare.
Kao temeljna načela na kojima se priprema proračun za iduću godinu
naveo je smanjenje ukupnog i tekućeg deficita, smanjenje
zaduženja, konkretnu i jaču podrška zapošljavanju i razvoju,
usmjeravanje privatizacijskih prihoda u razvoj i zapošljavanje, a
ne više u proračunsku potrošnju, daljnju racionalizaciju državne
uprave, bolju naplatu prihoda i smanjenje sive ekonomije.
Ukupni deficit državnog proračuna tako bi s ovogodišnjih 5,3 posto
BDP-a u idućoj trebao pasti na 4,25 posto, a u 2003. na 1,25 posto
BDP-a. To nas dovodi u situaciju država sa sređenim javnim
financijama, kazao je Crkvenac, ističući da će deficit u zemljama
EU biti prosječnih 2 posto BDP-a.
Planirano je i smanjenje tekućeg proračunskog deficita (razlika
tekućih prihoda i tekućih rashoda) - sa 4,5 milijardi kuna u ovoj na
1,1 milijardu u idućoj godini. Crkvenac je iznio i podatak da se
država ove godine ukupno zadužila (na vanjskom i domaćem tržištu)
za 11,7 milijardi kuna, a u idućoj se planira zaduženje od 8,9
milijardi.
Osvrćući se na nejasnoće oko zaduženja, Crkvenac je kazao da je
ukupni dug od 1999. povećan sa 46 na oko 66 milijardi kuna, odnosno
za 20 milijardi. No, ističe da je država istodobno u gospodarstvo
usmjerila 23,5 milijardi kuna, od čega 3,5 milijardi iz tekućih
proračunskih prihoda, a ostalo je zaduženje pod povoljnijim
uvjetima.
Crkvenac je iznio i podatke i projekcije o promjenama stanja javnog
duga (ove godine 4,5, a iduće 2,7 milijardi kuna), te o otplatama
javnog duga (11,1 milijardi i glavnice i kamata u ovoj, iduće godine
9,7 milijardi kuna).
Crkvenac nije iznio nikakve druge detalje proračuna dok ih ne
razmotri Vlada. Tako nije decidirano odgovorio ni na pitanje kako
će se, s obzirom na planirano smanjenje deficita, kretati prihodi i
rashodi proračuna. Tek je kazao da se računa na povećanje tekućih
prihoda bez povećanja poreznog opterećenja, što znači na povećanje
naplate starih dugovanja, smanjenje sive ekonomije i slično, dok će
rashodi i dalje biti u režimu stroge racionalizacije.
S objašnjenjem da se još uvijek razmatraju razni prijedlozi,
Crkvenac je odgovorio i na pitanje o nekim najavama da će doći do
povećanja trošarina na automobile.
No, najavio je da će uz prijedlog proračuna biti upućeno i više
drugih dokumenata, među njima i prijedlog zakona o podmirenju
nenaplaćenih državnih potraživanja. Zadnjih deset godina
nagomilalo se oko 21,5 milijardi kuna takvih dugovanja, a od ukupno
više od 71 tisuće pravnih osoba njih oko 19,5 tisuća blokirala je
država zbog neplaćenih poreza, carina, doprinosa i slično. Tim će
se tvrtkama predložiti da svoje obveze plate uz popust, da
reprogramiraju obveze, ili da ih prebiju s drugim obvezama.
Odgovarajući na novinarska pitanja Crkvenac je kazao da još uvijek
traju testiranja i intervjui s kandidatima koji su se javili na
natječaj za pomoćnika ministra za unutarnju kontrolu, te
ravnatelje Porezne i Carinske uprave. Priznao je da u tim upravama
nije sve sjajno, da se vjerojatno za neke pojedince u njima može
reći da podliježu određenoj korupciji. No, Ministarstvo o tome vodi
brigu i vrši stalne kontrole, kazao je.
(Hina) bn ds