ZAGREB, 7. listopada (Hina) - ZAGREB - Danas se navršava deset godina od dana kada su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore, a od sigurne se pogibije samo pukom srećom spasili predsjednci Hrvatske Franjo Tuđman, SFRJ Stjepan Mesić i
savezne vlade Ante Marković. U napadu, koji je izveden 7. listopada 1991. u 15,03 sati, poginula je jedna osoba koja se zatekla ispred obližnjeg restorana, četiri su osobe lakše ozlijeđene. Osim navođene rakete koja je eksplodirala u dvorištu Banskih dvora, tadašnje rezidencije Predsjednika Republike, pogođeno je još nekoliko okolnih zgrada. Pogođena je bila i rezidencija švicarskoga konzula Wernera Maunera, no nitko nije bio ozlijeđen. Dan ranije, kao svojevrsni uvod u napad na Banske dvore, raketirani su trafo-stanica Mraclin i sportski aerodrom u Lučkom. Savezni vojni vrh odbacio je sutradan svaku mogućnost da su zrakoplovi JNA napali Banske dvore, optuživši hrvatsko političko vodstvo da je samo podmetnulo plastični eksploziv koji je izazvao eksploziju. Zastupnici Hrvatskoga sabora sutradan su, 8. listopada, izglasali raskid svih državno-pravnih veza sa SFRJ i proglasili Republiku Hrvatsku slobodnom, suverenom i neovisnom državom.ZAGREB - Sinoć se još dugo nakon završetka nogometne utakmice
ZAGREB, 7. listopada (Hina) -
ZAGREB - Danas se navršava deset godina od dana kada su zrakoplovi
JNA raketirali Banske dvore, a od sigurne se pogibije samo pukom
srećom spasili predsjednci Hrvatske Franjo Tuđman, SFRJ Stjepan
Mesić i savezne vlade Ante Marković. U napadu, koji je izveden 7.
listopada 1991. u 15,03 sati, poginula je jedna osoba koja se
zatekla ispred obližnjeg restorana, četiri su osobe lakše
ozlijeđene. Osim navođene rakete koja je eksplodirala u dvorištu
Banskih dvora, tadašnje rezidencije Predsjednika Republike,
pogođeno je još nekoliko okolnih zgrada. Pogođena je bila i
rezidencija švicarskoga konzula Wernera Maunera, no nitko nije bio
ozlijeđen. Dan ranije, kao svojevrsni uvod u napad na Banske dvore,
raketirani su trafo-stanica Mraclin i sportski aerodrom u Lučkom.
Savezni vojni vrh odbacio je sutradan svaku mogućnost da su
zrakoplovi JNA napali Banske dvore, optuživši hrvatsko političko
vodstvo da je samo podmetnulo plastični eksploziv koji je izazvao
eksploziju. Zastupnici Hrvatskoga sabora sutradan su, 8.
listopada, izglasali raskid svih državno-pravnih veza sa SFRJ i
proglasili Republiku Hrvatsku slobodnom, suverenom i neovisnom
državom.
ZAGREB - Sinoć se još dugo nakon završetka nogometne utakmice
između Hrvatske i Belgije (1:0) na zagrebačkim ulicama, u
restoranima i kafićima slavio plasman Hrvatske na Svjetsko
prvenstvo 2002. Nekoliko tisuća, pretežito mlađih navijača,
"okupirali" su gotovo sve restorane i kafiće oko maksimirskog
stadiona i u najužem središtu grada. Kolone automobila sa
navijačima, uz zvukove sirena i s hrvatskim obilježjima, kružile su
ulicama oko Trga Bana Jelačića, na kojem se okupilo nekoliko
stotina najvatrenijih navijača. Plasman na SP u Južnu Koreju i
Japan iduće godine nije mogao proći niti bez tradicionalnog kupanja
u Manduševcu na Trgu, uz skandiranje imena naših reprezentativaca i
pjevanje domoljubnih pjesama. Svi navijači slažu se da su
odabranici Mirka Jozića zasluženo izborili plasman na SP i žale za
prigodama koje su propustili naši nogometaši, posebno u prvom
dijelu utakmice.
ZAGREB - Prije i za vrijeme nogometne utakmice Hrvatska - Belgija
odigrane na maksimirskom stadionu sedam je osoba dovedeno u
službene prostorije Policijske uprave zagrebačke zbog
alkoholiziranosti, narušavanja javnog reda i mira i posjedovanja
pirotehničkih sredstava, priopćila je zagrebačka policija. Protiv
pet osoba bit će podnesene odgovarajuće kaznene prijave. Nakon
završetka utakmice i razilaska gledatelje nije bilo narušavanja
javnog reda i mira, kaže se u priopćenju.
SPLIT - Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatko Tomčić rekao je
u interviewu današnjoj Slobodnoj Dalmaciji kako je očito da
sporazum Hrvatske i Slovenije o granicama u ovom trenutku ne može
dobiti potrebnu većinu u Saboru, no da je ta točka na dnevnom redu i
da će Sabor o njoj raspravljati ukoliko je Vlada ne povuče.
Komentirajući tvrdnju slovenskog premijera Drnovšeka da je paraf
na sporazum ograničavajući čimbenik za arbitražu, Tomčić je rekao
je paraf samo dokaz da su dokumenti na jednom i drugom jeziku
identični i usuglašeni. Tek potpis predsjednika Vlade bi mogao
stvoriti obvezu o kojoj govori Drnovšek, ali toga potpisa nema,
kaže Tomčić. Tomčić se osvrnuo i na proglasu Središnjeg stožera za
obranu digniteta Domovinskog rata za skup najavljen za 20.
listopada u Zagrebu. Taj proglas poništava sve dobre namjere koje
braniteljske udruge pokazuju u razgovorima, on je arogantan,
optužujući pamflet protiv Vlade i pokazuje da je ipak riječ o jednoj
velikoj manipulaciji, kazao je među ostalim Tomčić.
SPLIT - Tibetanski duhovni vođa Dalaj-lama ipak dolazi u Hrvatsku,
gdje će, kako je i planirano, boraviti od 21. do 23. listopada,
doznaje se iz splitskog Odbora za doček Dalaj-lame. Dalaj Lama je
svoju prijašnju odluku promijenio na inzistiranje češkog
predsjednika Vaclava Havela, kazao je predsjednik splitskog Odbora
za doček Dalaj-lame Tonći Šitin za Hinu. Vrhovni duhovni i državni
poglavar Tibeta koji je odustao od dolaska u Europu iz sigurnosnih
razloga, a riječ je o posjetu Francuskoj, Češkoj, Sloveniji i
Hrvatskoj, jučer je odborima za njegov doček u tim zemljama poslao
obavijest da će na put ipak krenuti.
ZAGREB - Na izbornoj skupštini Stranke demokratske akcije (SDA)
Hrvatske održanoj jučer u Zagrebu za predsjednika stranke ponovno
je izabran dosadašnji predsjednik Šemso Tanković. Skupština SDA
Hrvatske usvojila je i dvije rezolucije: o položaju bošnjačkog
naroda u Hrvatskoj i o terorizmu kao svjetskom fenomenu. U prvoj se
kaže se kako su u cijelosti iznevjerena očekivanja da će se položaj
bošnjačkog naroda nakon HDZ-ove vladavine promijeniti nabolje. U
drugoj SDA osuđuje svako izravno ili posredno poticanje terorizma,
ali izražava i svoju zabrinutost zbog očigledne antiislamske
histerije koja je zahvatila veći dio svjetske zajednice nakon
terorističkih napada na SAD.
ZAGREB - Dugovanja 300 tisuća pravnih i fizičkih osoba za neplaćene
poreze te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u
Hrvatskoj su za deset godina dostigla impozantnu brojku od 21
milijardu kuna. Kako bi se u što većoj (mogućoj) mjeri naplatila ta
dugovanja i, prije svega, uveo red na tom području, uz zaoštravanje
porezne discipline, u Ministarstvu financija pripremljen je
analitički prikaz stanja nenaplaćenih dugovanja prema državi i
prijedlog posebnog zakona o rješavanju naplate potraživanja,
nastalih do 31. prosinca 2000.
(Hina) jn