NJ 23.X.-DIE WELT-HUMANITARNOST...

NJEMAČKA DIE WELT 23. X. 2001. Humanost i naivnost "Podmukli napad na World Trade Center i na Pentagon u zapadnom je svijetu ipak pokrenuo neke sive stanice, ponajprije o povezanosti islama, islamskoga fundamentalizma i terorizma i o uzrocima tih dvaju potonjih. To je dobro i potrebno, jer se samo tako mogu pronaći strategije kojima se možda jednoga dana mogu ukloniti fundamentalizam i terorizam. Ipak bih želio upozoriti na prebrze i naivne analize uzroka. One proteklih tjedana nisu bile rijetke i to baš u povezanostima koje su na prvi pogled mogle izgledati posve uvjerljive. Tu bih želio pobliže osvijetliti samo jedan osobito važan primjer. Teza je da su uzrok i plodno tlo međunarodnoga terorizma ponajprije u strašnom siromaštvu u kojemu moraju živjeti veliki dijelovi islamskoga svijeta. Prema tomu bi u prvom redu trebalo između siromašnih i bogatih zemalja svijeta stvoriti presudnu socijalnu izjednačenost. Nakon što su svjetska gospodarska politika a osobito politika razvitka proteklih godina egzistirale prilično usamljeno, sada se ponovno traži socijalna pravda u svjetskim mjerilima. To dakako nije pogrješno, naprotiv. Razumljivo je što su sirotinjske četvrti svijeta rasadnici nemira, nasilja i napokon i terorizma i razumljivo je da ih treba ukloniti ako je to moguće. Tu ne pomaže ni naputak da su glavni počinitelji 11. rujna prije svojega nedjela vodili posve običan građanski život. Činjenica da zbog njih deseci tisuća muslimana u Peshavaru i Karačiju prosvjeduju i ako treba žele se za njih boriti, pokazuje da postoji povezanost između terorizma i siromaštva. No nitko ne smije vjerovati da treba ukloniti samo slamove (što bi bilo dovoljno teško) da bi se sada očitom terorizmu izmaklo tlo pod nogama. To bi doduše - pored ostalog - bio udarac na plodno tlo terorističkih pristaša, ali vođe bi taj udarac teško prihvatili, zapravo ga ni ne bi prihvatili. Nitko rado ne dopušta da mu se oduzme temelj na kojem stoji. Uistinu masivna razvojna politika koja seže do korijena, vjerojatno bi dakle naišla na presudan otpor terorističkih vođa i ne bi im bilo teško predstaviti je kao još jedan pokušaj prevladavanja a time i ponižavanja islamskog svijeta. No nije ni to sve. Više blagostanja, pogotovo ako dolazi iz zapadnoga svijeta, gotovo neizbježno znači i dodatno 'pozapadnjavanje' - više tehnike, više obrazovanja a time naposljetku i više emancipacije. Treba shvatiti prirast slobode koju je sve veće blagostanje proteklih desetljeća donijelo građanima zapadnoga svijeta, da bi se spoznalo da to duhovnim vođama terorizma koji se boje uništenja 'njihova' svijeta, ne može biti pravo. Postoji opasnost da bi 'rat' na kojega su pozvali, mogao na taj način biti gurnut na neku drugu razinu. Opet jedan primjer: na svojim putovanjima u inozemstvo upoznao sam razvojnu politiku na gotovo svim kontinentima, koja se ponajprije oslanja na žene. Dobivaju male kredite za osnivanje i rad malih obiteljskih poduzeća. Jer one su općenito marljivije, ustrajnije a i poštenije pri trošenju kredita nego muškarci. I prije svega: svoje male dobitke dobrim dijelom ulažu u školovanje svoje djece. Druga je strana medalje što su te žene i samouvjerenije i emancipiranije nego njihove majke ili bake. Jer današnjim vođama terorizma to ne može odgovarati. Tomu će se protiviti. Dakle nije sve tako jednostavno kako si to dobri ljudi zamišljaju. To jamačno nije razlog da se zahtjevi za usredotočenu razvojnu politiku smanje. Polje koje svi normalni ljudi žele držati čisto humanitarnim to nije, nego se neočekivano može pretvoriti u bojno polje. U iduće bismo godine morali uči s računicom i u skladu s njom morali bismo brižljivo odabirati i pozornice kao i metode naše pomoći. Smisao za stvarnost nije još nikada naštetila humanitarnim pitanjima", piše Roman Herzog.