DE-S-KOMENTARI-Politika-Ratovi NJ 17.X.-DIE WELT-TEROR NJEMAČKADIE WELT17. X. 2001.Teroristički rat, medijski rat, rat straha"Kad se prvi oteti zrakoplov zaletio u sjeverni toranj World Trade Centra i pretvorio se u goruću baklju,
nije donio samo smrt i razaranje. Otvorio je i medijski rat bez kojega bi teroristički rat protiv Zapada bio tek nešto više od nizanja zastrašujućih nedjela. Oni koji vladaju slikama, vladaju dušama.Tek kad su sve kamere bile usmjerene na gorući toranj, drugi je zrakoplov morao dovršiti razaranje pred očima cijeloga svijeta. Nitko neće nikada zaboraviti oblak dima koji se podigao. Bila je to đavolska dramaturgija. Nikada ranije nisu zastrašitelji odabrali tako veliku pozornicu kao 11. rujna, urešenu središtima gospodarske i vojne sile.Vjerski ratnik ima smisla za simbole i pozna zakone mrskog mu medijskog društva. Stoga je kao cilj svih ciljeva odabrao katedrale supersile. I tako će, operirajući iz mraka, raditi i dalje. No u njegov rat pripada i to da se sam postavi na pozornicu i daje natuknice. Korištenje medija presudan je dio rata kojega vodi veliki terorist. Bez njih bi bio tek hulja. Preko njih postaje
NJEMAČKA
DIE WELT
17. X. 2001.
Teroristički rat, medijski rat, rat straha
"Kad se prvi oteti zrakoplov zaletio u sjeverni toranj World Trade
Centra i pretvorio se u goruću baklju, nije donio samo smrt i
razaranje. Otvorio je i medijski rat bez kojega bi teroristički rat
protiv Zapada bio tek nešto više od nizanja zastrašujućih nedjela.
Oni koji vladaju slikama, vladaju dušama.
Tek kad su sve kamere bile usmjerene na gorući toranj, drugi je
zrakoplov morao dovršiti razaranje pred očima cijeloga svijeta.
Nitko neće nikada zaboraviti oblak dima koji se podigao. Bila je to
đavolska dramaturgija. Nikada ranije nisu zastrašitelji odabrali
tako veliku pozornicu kao 11. rujna, urešenu središtima
gospodarske i vojne sile.
Vjerski ratnik ima smisla za simbole i pozna zakone mrskog mu
medijskog društva. Stoga je kao cilj svih ciljeva odabrao katedrale
supersile. I tako će, operirajući iz mraka, raditi i dalje. No u
njegov rat pripada i to da se sam postavi na pozornicu i daje
natuknice. Korištenje medija presudan je dio rata kojega vodi
veliki terorist. Bez njih bi bio tek hulja. Preko njih postaje
svjetski događaj.
Trag terora provlači se kroz povijest od Cezarova ubojstva na
stubama senata - s posljedicama na svjetsku povijest. 28. lipnja
1914. u Sarajevu je jedan bosanski Srbin pucao na austrijskog
prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu ženu i time
izazvao diplomatsko-vojno odmjeravanje snaga koje je svršilo prvom
katastrofom XX. stoljeća. Odašiljati znakove, uništavati
protivnike, rušiti režime: to je oduvijek određivalo sredstva
starijeg terora.
Ali teroristička borba koja sada potresa svijet, druge je vrste.
Vlade i tajne službe jedva da su shvatile da teroristički napad
postaje strategijskim oružjem tek povezanošću i ranjivošću
suvremenog društva čija snaga postaje slabost, ali ponajprije
neposrednim, mnogostrukim širenjem slika i svjedočanstava.
Teror je uvijek izborno srodan s društvima koja želi uništiti.
Teror, sama riječ odaje recept, znači strah. Strah koji razdire
srca i ljudima oduzima razum, potkopava pouzdanje i djelovanje
usmjerava na puki opstanak. Ono što časnici nazivaju 'pojačalom
snaga', dječja je igra prema ponavljanju jedinstvenog
terorističkog čina u milijunskom izdanju. Zastrašujuća slika koja
pali dušu. Na taj način teror ima mnogo pomagača, gotovo svi su to
nedragovoljno. Ne samo mediji koji o tome izvješćuju, nego i
milijuni koji se, iako je opasnost manja od opasnosti automobilske
nesreće, prepuštaju strahu.
Teror iz potaje nameće metropolama, kako bi rekao Clausewitz, svoj
zakon. Dramaturgiji terora pripada da one koji su još bili tek
gledatelji, odjednom stavlja u ulogu žrtve. Nisu cilj vlastodršci,
nego svi. Od terora se može pobjeći, ali ne od slika ni od užasa koji
trebaju izazvati.
Civilizacija nam nije poklonjena. To je staro iskustvo koje se može
očuvati samo ako smo spremni za njega se boriti. Od užasa prepustiti
se ludilu, bilo reda, bilo straha, opasnost je veća od čina užasa.
Oni koji dopuste da njima ovlada zakon terora i pokušavaju ga
umiriti, prilagođavaju se i postaju tajni suučesnici.
Dr. Martinus Luther svojim je učenicima u vezi očekivanja propasti
svijeta njegove epohe savjetovao: 'Pa ako svijet i sutra propadne,
danas ipak želim posaditi svoju mladicu jabuke i platiti svoje
dugove.' Gradonačelnik Giuliani preporučio je Newyorčanima da
obavljaju svoje poslove i - eto - da se zabavljaju. Demokracije će
osujetiti strategiju terorista ako odbiju igrati ulogu koja im je
njome namijenjena. No opstat će samo ako usvoje vrlinu hrabrosti i
hladnokrvnosti", piše Michael Stuermer u uvodniku lista.