POSLOVNI PREGLED BROJ 223

POSLOVNI PREGLED broj 223 17. - 24. kolovoza 2001. SADRŽAJ: ? VLADA: RESTRIKCIJAMA U SOCIJALI UŠTEDITI 600-700 MILIJUNA KUNA 2 ? DO JESENSKE SJEDNICE SABORA DETALJI O REKONSTRUKCIJI VLADE 2 ? RAČAN ZA "GLOBUS": "NEĆE BITI NIKAKVE REKONSTRUKCIJE VLADE" 2 ? PREDSJEDNIK MESIĆ U SLOBODNOJ: "VIŠE NEMA ČEKANJA" 3 ? MINISTRICA ŽUPAN RUSKOVIĆ:U TURIZMU OSTVAREN PORAST OD 15 POSTO 3 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 5,5 POSTO 3 ? U HRVATSKOJ VIŠE OD DVIJE TREĆINE ZAPOSLENIH U DOBI OD 25 DO 49 GODINA 4 ? U PRVIH ŠEST OVOGODIŠNJIH MJESECI NAJVIŠE TURISTIČKIH NOĆENJA U HOTELIMA 4 ? HNB: STABILIZIRANJE TEČAJA 4 ? PORAST DEPOZITA U CROATIA BANCI 4 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 ? SPAJAJU SE PODRAVKINE TVRTKE U MAĐARSKOJ 7 ? NOVA LINIJA U PODRAVKINOJ TVORNICI POVRĆE U UMAGU 7 ? TDR - BERBA DUHANA U PUNOM ZAMAHU 7 ? VLASNIK "BOŽAVE" NAJAVIO OBNOVU KUPLJENIH HOTELA 8 ? HRVATSKI KAMPOVI OVE GODINE SKUPLJI DO 20 POSTO-KVALITETA OSTALA ISTA 8 ? KREDIT AUSTRIJSKE VLADE ZA PRIPREMU PROJEKTA DEPONIJA U SLAVONIJI 8 ? NJEMAČKI AUTOBUSERI NEZADOVOLJNI POVEĆANJEM CIJENA U HRVATSKOM TURIZMU 8 ? JURIĆ O VLADINOJ SOCIJALNOJ POLITICI I POSKUPLJENJIMA 9 ? UDRUGE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA PODNIJELE KAZNENE PRIJAVE 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA: RESTRIKCIJAMA U SOCIJALI UŠTEDITI 600-700 MILIJUNA KUNA Mjerama restrikcija u socijalnoj sferi, koje Vlada predlaže nacrtom polazišta za utvrđivanje socijalne politike do kraja ove i za iduću godinu, u ovoj bi se godini u proračunu moglo uštedjeti 600 do 700 milijuna kuna. To je vrlo okvirna procjena, jer u ovom trenutku nije moguće precizirati kada će se koja od mjera početi primjenjivati, neke će ići u hitnu, a neke u redovitu saborsku proceduru, istaknula je potpredsjednica Vlade Željka Antunović u četvrtak na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljena polazišta racionalizacija o kojima je jučer raspravljala Vlada. Predloženi socijalni paket odnosi se na područja dječjeg doplatka i porodiljinih naknada, mirovina, sustava skrbi za hrvatske branitelje, zdravstvo i sl., a težit će se i izbjegavanju kumulacije socijalnih prava. Sustav dječjih doplataka u ovoj se godini ne bi mijenjao, kod porodiljnih naknada ne bi se mijenjao iznos za zaposlene žene od 1600 kuna, ali bi za nezaposlene bio smanjen na 900 kuna. U sustavu skrbi za hrvatske branitelje najvažniji je prijedlog da materijalna primanja budu predviđena samo za hrvatske ratne vojne invalide sa stupnjevima invaliditeta od 50 i više posto. Tom bi mjerom bio obuhvaćen svaki drugi od ukupno 33.000 invalida. Promjene u mirovinskom sustavu ponajviše bi se odnosile na mirovine po posebnim uvjetima, odnosno tzv. povlaštene mirovine, a išlo bi se na njihovo progresivno smanjenje u rasponu od osam do 20 posto, te zakonsko reguliranje najviše takve mirovine. Mjere u socijalnoj sferi jedno su od područja koja će biti obuhvaćena i rebalansom ovogodišnjeg proračuna. Uz to rebalans će se odnositi i na područja plaća, ali one se neće smanjivati, štednju u tekućim rashodima, subvencije, transfere, i dr., a predmet restrukturiranja proračunskih rashoda bit će iznos od milijardu kuna, najavio je ministar financija Mato Crkvenac. DO JESENSKE SJEDNICE SABORA DETALJI O REKONSTRUKCIJI VLADE Do prve jesenske sjednice Hrvatskog sabora bit će razrješena i pitanja vezana za već duže vrijeme najavljivanu rekonstrukciju Vlade, doznaje se u utorak iz Vladinih krugova. Detalje rekonstrukcije u Vladi i dalje ne žele otkrivati, diplomatski odgovarajući kako će taj posao odraditi premijer Ivica Račan, a nakon konzultacija sa strankama vladajuće koalicije. Pitanje rekonstrukcije Vlade nametnulo se nakon ostavki ministara Ivana Jakovčića, (zbog vladinog osporavanja nekih odredaba novog Statuta Istarske županije) i Stjepana Ivaniševića (zdravstveni razlozi), a posebno su ga početkom srpnja aktualizirale ponuđene ostavke HSLS- ovih ministara, zbog Vladine odluke da se Haagu izruče dvojica hrvatskih generala. No, neki Vladini krugovi smatraju da je pitanje ostavki HSLS-ovaca stavljeno 'ad acta' činjenicom da je, nakon toga na prijedlog premijera Račana Sabor raspravljao o povjerenju Vladi i na koncu joj povjerenje izglasao. U samoj Vladi neki prosuđuju da rekonstrukcija ne bi trebala zahvatiti previše ljudi, ali i da je moguća zamjena i to, ne samo pojedinih ministara, nego i resora. Vladini izvori potvrđuju da će se uskoro, zbog pitanja vezanih za preustroj Ministarstva obrane, novog zakona o oružanim snagama i sl., sastati premijer Račan i predsjednik države Stjepan Mesić. Premijer i Predsjednik o tome su već razgovarali, a na njihovom zadnjem sastanku bilo je dogovoreno da se ciljevi preustroja i prijedlog njegove diniamike prihvati kao dokument u roku dva mjeseca. Prva faza prustroja MORH-a, prema Vladinim izvorima, trebala bi biti gotova do kraja ove godine. Ta bi faza obuhvaćala i rješavanje statusa oko 3.000 ljudi na višemjesečnim bolovanjima, pitanje osoba koje su pred umirovljenjem, kao i izdvajanje nekih dijelova koji su sada u sustavu obrane, npr. sustava obavješćivanja, remontnog zrakoplovnog zavoda, i sl. Vladini izvori najavljuju i poseban dokument o socijalnim pravima iz kojega bi trebalo proizići i desetak ili više novih zakona ili zakonskih izmjena. Prijedlog tog dokumenta Vlada bi trebala utvrditi na zatvorenoj sjednicu u četvrtak, a nakon toga poslala bi ga na javnu raspravu. Nakon toga, početkom rujna pred Vladom bi se trebao naći i prijedlog svih desetak zakona potrebnih za racionalizaciju socijalnih troškova. RAČAN ZA "GLOBUS": "NEĆE BITI NIKAKVE REKONSTRUKCIJE VLADE" "Neće biti nikakve rekonstrukcije Vlade", objavio je riječi premijera Ivice Račana tjednik "Globus", u broju od ovoga tjedna. "Glasine o rekonstrukciji posve su netočne", citira tjednik premijerove riječi, u okviru kolumne "On the record", glavnog urednika Davora Butkovića, koji u tekstu napominje da mu je Račan to rekao krajem prošloga tjedna "u duljem, neslužbenom razgovoru". "Mora se shvatiti da nema nikakvih političkih uvjeta za ozbiljnu rekonstrukciju Vlade", rekao je premijer. Butković piše da mu je Račan rekao kako ne želi ugroziti sadašnju, relativnu, stabilnost koalicije smjenjivanjem jednog ili dvaju loših ministara. "Ja moram raditi u okvirima koji Hrvatskoj jamče političku stabilnost", rekao je premijer. "Kad bih bio siguran da bi oni koji bi došli na njihovo mjesto bili bolji, možda bih se i upustio u to. No. bojim se da bih dobio još lošije ljude...", prenosi Globus Račanove riječi. Dio tiska, pozivajući se na izvore u Vladi, objavio je, pak, da bi na jesen ipak moglo doći do manjih promjena u Vladi. Pozivajući se na isti izvor, tisak piše da bi premijer mogao odbiti ostavke trojice HSLS-ovih ministara, koje su podnijeli početkom srpnja, ali da to ne mora i značiti kako nitko od njih neće biti zamijenjen. Ostavku vicepremijera Gorana Granića, koju je podnio nezadovoljan odnosom svoje stranke prema Vladi, Račan je već odbio, ali se još nije izjasnio i o ostavkama ostalih HSLS-ovih ministara -gospodarstva Goranka Fižulića, znanosti Hrvoja Kraljevića i obrane Joze Radoša. Trojica ministara ostavke su podnijeli priklanjajući se naputku stranke da ne glasuju za odluku Vlade o izručenju dvojice hrvatskih generala Međunarodnom sudu za ratne zločine. Hrvatski sabor je u srpnju pružio Vladi potporu za suradnju sa sudom u Den Haagu, glasujući o njezinu povjerenju na premijerov zahtjev. No, Račan bi se na jesen mogao naći u apsurdnoj situaciji, bude li iz HSLS-a isključen Alojz Tušek, ministar pomorstva, prometa i veza, što je ovih dana zatražila splitska podružnica stranke. U tom će slučaju, radi očuvanja mira s HSLS-om, svojim glavnim koalicijskim partnerom, vjerojatno morati žrtvovati Tušeka, iako ga je ovaj podržao kada mu nije bilo nimalo lako - prilikom glasovanja o odnosu Vlade prema zahtjevima suda u Den Haagu. Račan će u rujnu morati pronaći i nove ministre pravosuđa i europskih integracija, od kojih je prvi podnio ostavku iz zdravstvenih, a drugi iz političkih razloga, izlaskom IDS-a iz vladajuće koalicije. PREDSJEDNIK MESIĆ U SLOBODNOJ: "VIŠE NEMA ČEKANJA" Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u "Slobodnoj Dalmaciji" od ponedjeljka istaknuo je da se "više ne smije čekati sa rješavanjem problema" i izrazio uvjerenje da će "Vlada na jesen efikasnije reagirati i objasniti ljudima zbog čega moramo ići s određenim mjerama, čak i vrlo drastičnim". "Nema tu nikakve enigme i to treba javno reći, koliko će te mjere trajati i kakvi su njihovi efekti", kaže predsjednik, potvrdivši "Slobodnoj" da će to biti okvir tema o kojima će idućih dana razgovarati s premijerom Račanom jer, kako kaže Predsjednik, "više se nema što čekati". Prema njegovu sudu u Hrvatskoj postoji centar koji misli da je zaborav zahvatio čitavu hrvatsku javnost, da su "ljudi zaboravili pogrešnu politiku u BiH, pljačku, tajkunizaciju... kao da ljudi ne znaju da je vlast u proteklih deset godina bila u rukama HDZ-a i da su sada ovi problemi rezultat te vladavine". "Današnja Vlada za ovih godinu i pol dana te probleme pokušava riješiti, ali ja isto prigovaram Vladi i mnogim odgovornima u Hrvatskoj na nedovoljnoj brzini", rekao je predsjednik Mesić u razgovoru s novinarom "Slobodne" u dubrovačkoj vili Banac. VLADA NAJAVLJUJE AKTIVNIJU REGIONALNU RAZVOJNU POLITIKU Ostvarivanje aktivnije regionalne razvojne politike, koja uključuje otvaranje mogućnosti da se u svakoj županiji u narednom razdoblju, u kratkom roku, pokrenu tri-četiri razvojna projekta, dio je daljnje faze konkretizacije Vladinog ekonomskog programa na jesen. Vladin je cilj ubrzati gospodarski razvoj s naglaskom na povećanje zapošljavanja - ove godine očekuje se stopa rasta BDP-a od 4 posto, a u iduće godinu-dvije ubrzanje gospodarskog rasta prema 5 i više posto. Najavljujući, uz ostalo, aktivniju regionalnu politiku u okviru odlučne orijentacije Vlade prema razvoju i zapošljavanju, ministar financija dr. Mato Crkvenac, koji ujedno vodi vladino povjerenstvo za regionalni razvoj, ističe i pokazatelje o ubrzanju investicija. U tijeku je stotinjak projekata, ali uz velike razlike među pojedinim područjima. Življa investicijska aktivnost prisutna je u Zagorju, Čakovcu i Međimurju, Varaždinu, Podravini, Kvarneru, Istri. Velike su razlike od regije do regije, što bitno ovisi i o lokalnim čimbenicima, primjećuje ministar financija. Nekim područjima vladina je politika dobra, kaže Crkvenac. To su županije i regije koje kažu Vladi: vi nas samo ne dirajte, samo omogućite da naša poduzeća naplate ono što stvarno proizvedu, da pravna država bolje funkcionira - kad tužimo nekog partnera da sud brzo presudi. Istodobno, oni drugi, koji su jako glasni i kojima ne valja cijela politika, stalno traže od države novce, kapital, ulaganja, ističe Crkvenac. Financijske bilance pokazuju, napominje također, da na neki način u nas novac seli sa sjevera na jug, a da rezultati to ne pokazuju. Primjerice, u nekim područjima države jako su porasli štedni ulozi, odnosno depoziti - i građani i poduzeća imaju novca, ali se još uvijek ne ostvaruje odgovarajuća poduzetnička aktivnost. Trendovi u hrvatskom gospodarstvu su pozitivni i omogućuju razvoj i življu investicijsku aktivnost, a to što je ona različita od područja do područja države, zavisi o lokalnim čimbenicima - i o menadžmentu i o drugima, zaključuje ministar financija. Vlada će podupirati poduzetništvo i stvarati mu sve bolje uvjete, uključujući da pravna država i uprava bolje funkcioniraju, a razvit će se snažna borba protiv sive ekonomije. Za poduzetnike važna je i najava da se u narednom razdoblju porezi neće povećavati, a na duži rok orijentacija mora biti i na smanjivanju određenih poreza. O oživljavanju investicijske aktivnosti u Hrvatskoj, nakon dužeg vremena, govore i pokazatelji o tome da je 4,2-postotnom rastu BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju značajan poticaj dao upravo oporavak investicija. Nakon šest uzastopnih tromjesečnih smanjivanja, u prva tri mjeseca ove godine investicije u fiksni kapital bilježe visok rast od 11,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. I hrvatski privrednici u 2001. predviđaju znatan porast investicija, osjetno iznad amortizacije. Trend povećanja investicija, ukoliko se nastavi, mogao bi biti početak dugoročnijeg rasta i novog investicijskog ciklusa, ocjena je iz Investicijskog testa što ga Centar za istraživanje konjunkture Privrednog vjesnika provodi za Hrvatsku gospodarsku komoru. Najavljene investicije, poruka je također iz Testa, nedvojbeno su u funkciji restrukturiranja, a značajno je da je među motivima investiranja posebno naglašeno uvođenje novih tehnologija. MINISTRICA ŽUPAN RUSKOVIĆ:U TURIZMU OSTVAREN PORAST OD 15 POSTO Ministrica turizma Pave Župan Rusković izjavila je u nedjelju navečer za Dnevnik HRT-a da je u Hrvatskoj u proteklih sedam mjeseci ostvaren porast turističkih rezultata od 15 posto, ocijenivši da su time ostvareni planovi. Budući da sedmomjesečni porast u turizmu iznosi 15 posto, pri čemu je broj dolazaka inozemnih turista povećan za 17 posto, "ovogodišnja će turistička sezona biti još bolja i definitivno će se ostvariti planovi ukupnog porasta turističkih dolazaka između 10 i 15 posto u odnosu na, također uspješnu, prošlu godinu", drži ministrica Župan Rusković. "Turistička sezona sasvim je dobra", ustvrdila je Župan Rusković i dodala kako je iznenadio porast u kolovozu, iako nije bio očekivan, jer su smještajni kapaciteti već prošle godine bili popunjeni. "Međutim, u dva (kolovoška) tjedna uzastopce", dodala je ministrica, "bilježi se porast od tri, četiri posto dolazaka (turista) u odnosu na prošlu godinu". Govoreći o svome utjecaju kao ministrice turizma na privatizaciju jadranskih hotela, Župan- Rusković je kazala da je ona samo član Nadzornog odbora (Fonda za privatizaciju) te izrazila uvjerenje kako je "jako dobro da Fond ubuduće neće sam donositi odluke (o prodaji hotela), posebno ne o važnijim tvrtkama, nego će te odluke donositi Vlada". Bude li potpisan ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj odluke će zapravo donositi njihovi stručnjaci zajedno s našima, kazala je ministrica turizma Pave Župan Rusković. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 5,5 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ove godine porasla za 5,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Oživljavanje industrijske proizvodnje u ovoj godini, po ocjenama vladinih dužnosnika, jedan je od bitnih pokazatelja ostvarivanja pozitivnih trendova u hrvatskom gospodarstvu. Nakon što je 1999. godine u Hrvatskoj zabilježen pad industrijske proizvodnje od 1,4 posto, u 2000. je ostvaren porast za 1,7 posto, da bi se u ovoj godini taj rast povećao na 5 do 6 posto. Po podatcima koje je objavio Državni zavod za statistiku na svojim web stranicama, industrijska je proizvodnja u srpnju bila za 3,9 posto veća u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. U odnosu pak na prosječnu mjesečnu proizvodnju u 2000. u srpnju ove godine industrijska je proizvodnja veća za 7 posto. Ukupno je za sedam mjeseci zabilježeno blago usporavanje relativno visokih stopa rasta, budući da je industrijska proizvodnja povećana za 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je u prvom ovogodišnjem polugodištu taj porast iznosio 5,9 posto u usporedbi s prvih šest prošlogodišnjih mjeseci. Relativno skromniji rast industrijske proizvodnje u srpnju od 3,9 posto (prema primjerice 8,2 postu u svibnju), po ocjenama analitičara Zavoda, ne mora značiti i stvarno usporavanje rasta industrijske proizvodnje. U pravilu, industrijska proizvodnja bilježi najveća kolebanja u srpnju i kolovozu, a u tim se mjesecima ostvaruju uglavnom i najmanje mjesečne proizvodnje u godini, ponajviše zbog načina korištenja godišnjih odmora, napominju iz Državnog zavoda za statistiku. Zbog toga treba pričekati podatke za rujan radi pouzdanih pokazatelja o realnom intenzitetu rasta industrijske proizvodnje. Pritom analitičari ističu da 7-postotni rast u srpnju u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine, najavljuje nastavak relativno visokog rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u ovoj godini. U HRVATSKOJ VIŠE OD DVIJE TREĆINE ZAPOSLENIH U DOBI OD 25 DO 49 GODINA U Hrvatskoj, kao i u zemljama Europske unije, među zaposlenima najviše je onih u dobi od 25 do 49 godina - više od dvije trećine. Udio te najaktivnije skupine (od 25 do 49 godina) u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj je 68,3 posto, a u EU 67,1 posto, podaci su iz Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku. Usporedbe podataka za Hrvatsku u drugom polugodištu prošle godine i prosječne EU strukture za 1999. pokazuju da je u Europskoj uniji nešto veći udio mladih u ukupnoj zaposlenosti (za 2,6 postotnih poena), dok je za ostale dvije dobne skupine taj odnos podjednak. Tako udio dobne skupine od 15 do 24 godine u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj iznosi 8,8 posto, dok je taj udjel za EU 11,4 posto. Zaposleni stari od 50 do 64 godine i u Hrvatskoj i EU zastupljeni su približno sa oko jednom petinom - u Hrvatskoj je njihov udio u ukupnom broju zaposlenih 19,5 posto, a u EU tek nešto malo viši - 20,3 posto. Usporedbe podataka samo za Hrvatsku za drugu polovicu prošle godine prema 1996. godini pak pokazuju da se smanjio udio najmlađe dobne skupine (od 15 do 24 godine) - sa 10,6 posto u 1996. na 8,8 posto u prošloj godini. Istodobno, smanjio se i udio u ukupnom broju zaposlenih onih od 65 godina i više - sa 4,7 na 3,5 posto. S druge strane, malo je povećan udio među ukupno zaposlenima osoba starih od 25 do 49 godina - sa 67,5 posto u 1996. na 68,3 posto u prošloj godini. Relativno najveća promjena zabilježena je u zastupljenosti dobne skupine od 50 do 64 godine. Njihov udio u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj povećan je za 2,4 postotna poena - sa 17,1 posto u 1996. na 19,5 posto u drugoj polovici prošle godine. U PRVIH ŠEST OVOGODIŠNJIH MJESECI NAJVIŠE TURISTIČKIH NOĆENJA U HOTELIMA U hrvatskim komercijalnim smještajnim objektima u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvareno je blizu 10 milijuna turističkih noćenja ili 21 posto više nego u istim lanjskim mjesecima, a polovica noćenja, gotovo 5 milijuna ostvarena je u hotelima, što je također porast od 21 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku na drugom mjestu po ostvarenim noćenjima su kampovi koji s 2,2 milijuna noćenja u prvih šest mjeseci ove godine bilježe porast od 25 posto u odnosu na prošlu godinu. U turističkim naseljima ostvareno je 1,2 milijuna noćenja ili 17 posto više, a slijede kućanstva (privatne sobe, stanovi, vile, vikendice) u kojima je ostvareno gotovo 865 tisuća noćenja odnosno 31 posto više. Strani turisti su najviše noćili u hotelima, a od ukupno ostvarenih 8,3 milijuna stranih turističkih noćenja u prvih šest mjeseci ove godine (porast od 25 posto u odnosu na lani) u hotelima je bila gotovo polovica stranaca, sa blizu 4 milijuna noćenja. Istodobno, domaći su turisti ostvarili ukupno 1,6 milijuna noćenja (5 posto više nego lani), od čega također najviše u hotelima - nešto malo više od milijun. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HNB: STABILIZIRANJE TEČAJA Iako ovogodišnje kretanje tečaja ne prelazi uobičajene okvire unutargodišnjih oscilacija prema ocjeni Hrvatske narodne banke na njega u posljednje vrijeme u određenoj mjeri utječu i spekulativna ponašanja pojedinih banaka. Time se može objasniti i najnoviji deprecijacijski pritisak na domaću valutu, koji je uslijedio ranije od sezonski uobičajenog. S obzirom na to, središnja banka odlučila je odgovarajućim mjerama suziti prostor za takvo djelovanje na tečajna kretanja, izvješteno je u ponedjeljak iz HNB- a. Odlukom guvernera Hrvatske narodne banke o izmjeni i dopuni Odluke o sprečavanju izloženosti devizne pozicije banaka i štedionica valutnom riziku smanjuje se dopušteni postotak izloženosti ukupne rizične pozicije banaka i štedionica u odnosu na jamstveni kapital s 25 na 20 posto, a ukinuta je i mogućnost da zbog "stare" devizne štednje i javnog duga po toj štednji pojedine banke iznimno imaju otvorenost devizne pozicije i veću od propisane. Primjena izmijenjene odluke uslijedit će od 1. rujna ove godine. Smanjivanje dopuštene devizne izloženosti s 25 na 20 posto jamstvenog kapitala potaknuto je činjenicom da je promjenama deviznih propisa u travnju ove godine domaćim pravnim osobama omogućeno kupovanje deviza radi polaganja na vlastite devizne račune kod ovlaštenih banaka. Ta mogućnost se počela i koristiti, čime se povećava autonomni utjecaj domaćih pravnih osoba na ukupnu poziciju banaka, sukladno očekivanim promjenama tečaja. Ukoliko to ocijeni potrebnim Hrvatska narodna banka poduzet će i dodatne mjere za čuvanje stabilnosti tečaja i za suzbijanje špekulativnih utjecaja na domaće devizno tržište. Okolnost da trenutne ukupne međunarodne pričuve na računima središnje banke dosižu 4,27 milijardi dolara, što je za blizu milijardu dolara više nego krajem kolovoza prošle godine, osigurava dovoljno prostora za sve mjere koje se ocijene korisnima kako bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost kune, čije oscilacije u proteklom dijelu godine nisu premašivale raspon od plus/minus 5 posto. PORAST DEPOZITA U CROATIA BANCI U Croatia banci tijekom lipnja ove godine ostvareno je povećanje ukupno primljenih depozita za 1,9 milijuna eura, a od tog iznosa na porast depozita stanovništva odnosi se 1,3 milijuna eura, objavili su iz Croatia banke. Kako je Croatia banka izvršila sve pripreme za zamjenu 12 europskih valuta zemalja članica Europske monetarne unije (EMU) u euro početkom sljedeće godine, za očekivati je da će već s prvim danima jeseni štediše svoje devize položiti na račune u banku. Tako će iskoristiti mogućnost za konverziju prema fiksnim konverzijskim stopama koje je propisala Europska središnja banka, bez plaćanja provizije, pojasnili su u Croatia banci. Analitičari te banke prognoziraju da će to rezultirati daljnjim povećanjem deviznih depozita stanovništva. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA MOGUĆA SURADNJA ZAGREBAČKE I LJUBLJANSKE BURZE Odluka o načinima suradnje i mogućem poslovnom povezivanju Zagrebačke i Ljubljanske burze, bit će donijeta do kraja godine a možda i ranije, rekao je direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga. Suglasnost oko potrebe suradnje zagrebačkog i ljubljanskog tržišta vrijednosnica postoji, no sam oblik još nije definiran, napominje Papuga. Također, postoji interes i za takvim povezivanjem Zagrebačke burze sa Budimpeštanskom burzom, a hoće li se u taj mogući projekt ići odvojeno, ili će sve tri burze u projekt ući zajedno, zasad još nije poznato, dodaje Papuga. Direktor Ljubljanske burze Draško Veselinovič izjavio je nedavno za slovenski poslovni dnevnik "Finance", kako će Zagrebačka i Ljubljanska burza potpisati do kraja godine sporazum o suradnji koji će stvoriti tehničke pretpostavke za veće investicije u vrijednosne papire koji kotiraju na jednoj i drugoj burzi. "Riječ je o tzv. intertradingu, što znači da bi na slovenskim ekranima bili svi hrvatski vrijednosni papiri koji kotiraju u Zagrebu i obrnuto", rekao je Veselinovič. Bude li sve po planu, međusobna on-line trgovina vrijednosnicama mogla bi započeti u proljeće iduće godine, dodao je Veselinovič, ističući kako se radi o zahtjevnom tehničkom projektu. Unatoč interesu budimpeštanske burze o povezivanju burzovnih terminala u trokutu Zagreb-Budimpešta- Ljubljana, Veselinovič kaže da se s Mađarima zasad ne pregovara jer su slovenski investitori u prvom redu zainteresirani za portfolio investicije u državama jugoistočne Europe jer to tržište bolje poznaju. Novo čelništvo slovenske centralne banke nedavno je ukinulo neka prijašnja ograničenja za strane kupce slovenskih vrijednosnih papira, npr. tzv. tutorske račune koji su trebali spriječiti spekulativne ulagače da "vrućim novcem" na malom slovenskom tržištu vrijednosnica destabiliziraju kotacije slovenskih poduzeća. 5. TVRTKE SPAJAJU SE PODRAVKINE TVRTKE U MAĐARSKOJ Umjesto dvije tvrtke koje Podravka ima u Mađarskoj - Podravke Kft Mohacs, koja se bavi proizvodnjom te Podravke International Budapest, u čijoj je nadležnosti distribucija i marketing, Podravka će u susjednoj zemlji uskoro imati samo jednu tvrtku u kojoj će biti objedinjeni svi zaposleni i sve funkcije. Oluku o tome donijela je Uprava Podravke d.d. s ciljem povećanja efikasnosti poduzeća u Mađarskoj i jačanja Podravkinih pozicija prema tamošnjim poslovnim partnerima. Sve pripremne aktivnosti već su obavljene, zahtjev za registraciju Podravka International Kft Budapest predan je nadležnom sudu, te se očekuje da će najkasnije do kraja rujna biti riješene sve zakonske pretpostavke, izvijestili su iz Podravke. Mađarska je zbog svog zemljopisnog položaja i značenja u regiji te napretka po kojemu je među vodećim tranzicijskim zemljama, kaže Dražen Pros, koji će obavljati funkciju glavnog direktora objedinjene tvrtke, izuzetno važna za Podravku. Ona je oslonac za prodor na tržišta susjednih zemalja i ono što je posebno važno je činjenica da je Mađarska jedan od glavnih kandidata za ulazak u Europsku uniju. NOVA LINIJA U PODRAVKINOJ TVORNICI POVRĆE U UMAGU U Podravkinoj tvornici Povrće iz Umaga nedavno je u rad puštena nova pripremna linija za preradu rajčica koju su izradili radnici Podravkinog Održavanja, objavili su iz tvrtke. Riječ je o liniji koji se sastoji od transportera, prihvatnog bazena za rajčicu s praonikom, bazenom za odležavanje te upravljačkim ormarom. Kompletna linija je potpuno automatizirana, a kako su istaknuli u tvrtki, da je Podravka kupovala takvu liniju, investicija bi bila veća od milijun maraka. Ovako, Podravku je linija koštala oko dva milijuna kuna, što uglavnom uključuje nabavku neophodnih materijala za njenu izradu. Podravka je prošle godine prodajom proizvoda na bazi rajčice ostvarila oko 2,5 posto ukupnog prihoda na hrvatskom tržištu te oko 1,5 posto ukupnog prihoda koncerna. Od ukupne realizacije grupe proizvoda na bazi rajčice na hrvatskom je tržištu realizirano oko 85 posto, na slovenskom deset posto te na tržištu BiH pet posto od ukupne prodaje. TDR - BERBA DUHANA U PUNOM ZAMAHU Na sirovinskom području radne grupe 'Hrvatski duhani', koja obuhvaća tvrtke Duhanprodukt iz Pitomače, Viržiniju iz Virovitice te kutjevačku Rovitu, berba duhana je trenutačno u punom zamahu, a do početka ovog tjedna obrano je oko 4300 sušnica ili 32 posto od planiranih 13.500 sušnica duhana, objavljeno je iz koncerna Tvornice duhana Rovinj (TDR). Dosad obrani duhan čini 23 posto od ukupno očekivanog ovogodišnjeg uroda ili oko 520 kilograma duhana po hektaru, rekao je Mirko Boić, zamjenik direktora 'Hrvatskih duhana', zadužen za primarnu proizvodnju. Očekuje se kako će sa tih duhanskih polja u Podravini, Slavoniji i Baranji ovogodišnji urod iznositi ukupno 9327 tona duhana, čija bi ukupna vrijednost trebala doseći 127 milijuna kuna. Te tvrtke koje posluju u okviru rovinjskog koncerna imaju ugovore sa 2216 individualnih proizvođača - obiteljskih gospodarstava koja su duhan ove godine zasadili na ukupno 3987 hektara. Dosad je iz ovogodišnjih berbi duhana otkupljeno gotovo 589 tona duhana sorte virginia, uz prosječnu otkupnu cijenu 11,22 kune za kilogram duhana prosječne kakvoće između treće i četvrte klase. Od toga, u Podravini je otkupljeno 316 tona, dok je u Slavoniji i Baranji otkupljeno oko 272 tone duhana. Kako napominju iz TDR-a, u jesen će započeti i otkup duhana sorte burley, kojeg bi ove godine trebalo biti otkupljeno ukupno 1200 tona. Prema riječima pojedinih proizvođača najviše ih zabrinjava ubrzano sazrijevanje duhana, što je posljedica dužeg razdoblja visokih temperatura i malo oborina. VLASNIK "BOŽAVE" NAJAVIO OBNOVU KUPLJENIH HOTELA Slovački poduzetnik Karol Konarik, koji je prije nekoliko dana kupio na varaždinskoj burzi hotele "Božava" u istoimenom mjestu na Dugom otoku za 9,5 milijuna kuna, u srijedu je na konferenciji za novinare u Zadru najavio da će u obnovu hotela u Božavi uložiti dvostruko veći iznos od cijene koju je platio. Dio hotela će se pretvoriti u apartmansko naselje, povećat će se broj vezova za pristajanje brodova, planiraju se novi sportski sadržaji i zimski bazen, a u cilju podizanja kvalitete ponude sadašnji broj postelja s 530 bit će smanjen na 450. Dio kapaciteta radit će cijelu godinu. Slovački poduzetnik Karol Konarik, koji je tom transakcijom postao vlasnik 99 posto hotela u Božavi, izjavio je kako mu je drago zbog ovog ulaganja jer mu se hrvatski otoci neobično sviđaju. Nije to moja ni prva ni posljednja investicija u Hrvatskoj, rekao je Konarik i dodao da istodobno ulaže u gradnju tvornice vode u Lovincu u Lici. Poduzetnik Konarik vlasnik je više trgovačkih centara, ugostiteljskih objekata, ima svoje dionice u slovačkoj tekstilnoj industriji, pivarskoj industriji, četiri godine bio je zastupnik u slovačkom parlamentu, vlasnik je jedne pivovare te tvrtke KK Company koja je kupila hotele u Božavi na Dugom otoku. HRVATSKI KAMPOVI OVE GODINE SKUPLJI DO 20 POSTO-KVALITETA OSTALA ISTA Iako je u hrvatskim kampovima u prvih sedam mjeseci ove godine ostvareno 14 posto više turističkih noćenja nego lani, dnevna potrošnja turista koji borave u kampovima ove je godine manja nego prošle. Po ocjenama iz Kamping udruženja Hrvatske (KUH), razlozi su tome ovogodišnje povećanje cijena u kamping sektoru za 10 do 20 posto te povećanja cijena ostalih osnovnih i vanpansionskih usluga u hrvatskom turizmu. Time se Hrvatska ove godine, po ocjeni Udruženja, neopravdano "uvrstila" u red skupljih europskih kamping destinacija, jer za razliku od skupljih destinacija koje imaju i visoku kvalitetu usluga (kampovi u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj), ovogodišnje povećanje cijena u hrvatskom kamping sektoru nisu pratila adekvatna ulaganja niti podizanje kvalitete usluga. Takav neprimjeren odnos cijene i kvalitete u pojedinim je kampovima ove godine doveo do, drže u KUH- u, opravdanih reklamacija i pritužbi turista koji se, za sada, uglavnom žale na red i mir, nesrazmjer u odnosu na objavljene i primjenjivane cijene, nekooperativnost i neljubaznost osoblja u pojedinim kampovima te skupoću u marketima. Uz to, ovogodišnje poslovanje hrvatskih kampova opterećuju i drugi problemi, među kojima iz KUH-a izdvajaju visoka porezna davanja i još uvijek visoke iznose komunalnih i drugih naknada koje pritišću prihode te neriješena pitanja vlasništva nad zemljištem. Velike su primjedbe i na boravišnu pristojbu koja donosi jednu trećinu svih prihoda turističkim zajednicama, a koja se u niskom iznosu vraća u kampove. Takvi uvjeti poslovanja teži su u odnosu na konkurentske zemlje koje izdašnije ulažu u razvoj i kvalitetu kamping sektora posebno onih specijaliziranih (za djecu, sportaše, mlade obitelji, ljubitelje životinja i druge). Stoga će Hrvatska, procjenjuju u KUH-u, u idućim godinama morati uložiti dodatne napore kako bi zadržala prošlogodišnje visoko četvrto mjesto po iskorištenosti kamping kapaciteta u Europi. Godišnja popunjenost u 132 hrvatska jadranska kampa je 55 dana, a prosječni boravak gostiju je 8,4 dana. KREDIT AUSTRIJSKE VLADE ZA PRIPREMU PROJEKTA DEPONIJA U SLAVONIJI U Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva u ponedjeljak je potpisan Sporazum o pripremi razvoja projekta regionalnog deponija u istočnoj Slavoniji, čija će se izrada financirati izvoznim kreditom austrijske vlade. Sporazum, koji su potpisale Javna ustanova za zbrinjavanje otpada istočne Slavonije i konzultantska tvrtka Quantum GmbH iz Klagenfurta, konkretizacija je gospodarske suradnje Hrvatske i Austrije. Taj je projekt, kako se navodi u priopćenju iz Ministarstva, potaknut radom Mješovite komisije za gospodarsku suradnju dviju zemalja na razvoju komunalne infrastrukture u Hrvatskoj. Planirano je da se projekt razvije po modelu privatno-javnog partnerstva, odnosno sudjelovanjem privatnog kapitala u njegovom ostvarenju. Razvoj projekta vodit će konzultantska tvrtka Quantum GmbH iz Klagenfurta u suradnji s hrvatskim tvrtkama i stručnjacima za pojedina područja. NJEMAČKI AUTOBUSERI NEZADOVOLJNI POVEĆANJEM CIJENA U HRVATSKOM TURIZMU Iako njemački touroperateri i autobuseri i za iduću godinu planiraju porast broja dolazaka Nijemaca u Hrvatsku, taj rast neće biti tako značajan ako na snazi ostanu ovogodišnje, povećane cijene u hrvatskom turizmu. Kazao je to u telefonskom razgovoru direktor glavnog njemačkog predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Frankfurtu Zlatko Deželjin, sa 50. međunarodnog sajma autobusera koji se od 20. do 22. kolovoza održava u Koelnu. Naime, kako je kazao Deželjin, ovogodišnje povećanje cijena u hrvatskom turističkom sektoru, posebno u hotelskoj ponudi, izazvalo je veliko negodovanje i nezadovoljstvo njemačkih organizatora putovanja koji drže da se to može negativno odraziti na trend rasta u idućoj sezoni. Njemački autobuseri i touroperateri, po ocjeni Deželjina, vrlo su značajni za hrvatski turizam jer oni praktički "otvaraju i zatvaraju" turističku sezonu dovozeći njemačke turiste u Hrvatsku već od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni. Deželjin je dodao kako njemački autobuseri većinom dovoze turiste na Kvarner i u Istru, a ove je godine povećan i broj dolazaka u Dalmaciju. Stoga je i nastup Hrvatske na ovogodišnjem sajmu autobusera u Koelnu značajan jer se već sada dogovaraju ture za iduću godinu, kazao je Deželjin. Na ovogodišnjem jubilarnom, 50. međunarodnom sajmu autobusera i pratećih djelatnosti u Koelnu svoju ponudu predstavlja više od 3000 izlagača iz 35 zemalja svijeta, a namijenjen je poslovnim ljudima. 6. SINDIKATI, UDRUGE JURIĆ O VLADINOJ SOCIJALNOJ POLITICI I POSKUPLJENJIMA Vladina socijalna politika do kraja 2001. godine može zaživjeti samo uz dijalog sa socijalnim partnerima i utvrđivanjem socijalnih prioriteta, ustvrdio je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić. Po njegovu mišljenju, pri utvrđivanju načela socijalne politike do kraja 2001. godine, Vlada uz rashodovnu stranu proračuna mora voditi više računa o prihodima, odnosno o boljoj financijskoj disciplini, spriječavanju sive ekonomije i poštivanju zakona. Najavljena restrikcija socijalnih prava, drži on, rezultat je urušavanja gospodarstva u proteklih deset godina, no da bi se ono oporavilo, nije dovoljno smanjiti javnu potrošnju na čemu inzistira MMF. "Treba poraditi na čitavoj državnoj strukturi, policiji, pravosuđu i upravi, kako bi se uveo red u poštivanje zakona i spriječila siva ekonomija", istaknuo je predsjednik SSSH. Jurić se osvrnuo i na poslijednje poskupljenje HT-ovih usluga i najave poskupljenja plina i mlijeka, ustvrdivši da su one novi udarac na standard građana. Prema sindikalnim simulacijama, telekomunikacijske usluge poskupile su 209, a ne kako tvrde u HT-u, 12-24 posto. Uz poskupljenje mlijeka i plina, troškovi života prosječne hrvatske četveročlane obitelj poskupit će 4,42 posto, što je previsok porast, ocijenio je Jurić. Pozvao je HT da preispita cijenu usluga, a Vladu da objavi ugovor o prodaji 16 posto dionica HT-a, kako bi se opovrgnule teze da je prodaja poslužila "krpanju rupa" u državnom proračunu. UDRUGE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA PODNIJELE KAZNENE PRIJAVE PROTIV LINIĆA I ČELNIKA HT-A Koordinacija udruga za zaštitu potrošača izvjestila je u srijedu da je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv potpredsjednika Vlade Slavka Linića, predsjednika i potpredsjednika Uprave Hrvatskih telekomunikacija Ivice Mudrinića i Hansa Schuberta, glasnogovornika HT-a Mladena Jurleke i njegova zamjenika Jure Šulentića, "zbog obmanjivanja javnosti neistinitim obrazloženjem poskupljenja telefonskih usluga HT-a. Koordinacija smatra da su tvrdnjama kako će cijene HT-ovih usluga poskupiti od 12 do 24 posto obmanuli hrvatsku javnost i "doveli je u zabludu lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica s ciljem pribavljanja protupravne koristi", što je po Kaznenom zakonu kažnjivo zatvorom u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Prema procjenama Koordinacije, usluge HT-a poskupiti će od 50 do 60, a ne kako su isticali u HT-u i hrvatskoj Vladi od 12 do 24 posto, dok će povećanje cijena za štedljive korisnike biti čak 150 posto. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača i Hrvatska udruga za inicijative u demokraciji u priopćenju ističu da su se na taj korak odlučili i zbog toga što se ni nakon javnih prosvjeda zbog poskupljenja, ni HT, niti Vlada nisu oglasili s vjerodostojnim obrazloženjem rebalansa tarifa. Izuzetak je, ističe se u priopćenju, jedino ministar financija Mato Crkvenac, koji je najavio "preispitivanje Vladine odluke, ako je Vlada bila obmanuta".