KAMATE NA OROČENE DEPOZITE NA NAJNIŽIM RAZINAMA

KAMATE NA OROČENE DEPOZITE NA NAJNIŽIM RAZINAMA Kamatne stope poslovnih banaka na oročene depozite pale su u svibnju na do sada najniže razine i iznosile su 6,7 posto za kunske, odnosno 4 posto za devizne depozite, podatci su iz najnovijeg, srpanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Prema tim podatcima pasivne kamate i nadalje padaju, znatno su pale i prosječne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb, ali je zaustavljen trend pada aktivnih kamatnih stopa, odnosno kamata na bankarske kredite. Uz daljnji pad pasivnih kamata prosječna je kamatna stopa na ukupne depozite spuštena na 3,2 posto. Znatno padaju i veoma su niske pritom kamate na depozite po viđenju - na kunske depozite 1,3 posto, a na devizne 0,9 posto. Na najniže su razine pale i kamatne stope na oročene depozite (6,7 posto na kunske, a 4 posto za devizne depozite), no, usprkos takvoj razlici devizni su oročeni depoziti atraktivniji i na njih otpada više od 70 posto depozita, dok je tek 12,6 posto depozita na kunske štedne i oročene depozite. U svibnju je pak nakratko zaustavljen trend pada aktivnih kamatnih stop i prosječna je kamata povećana u odnosu prema travnju. Tako je u svibnju prosječna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite iznosila 9,5 posto, dok je na nešto više, 9,66 posto bila prosječna kamata na ukupne novoodobrene kunske kredite. Pad je zabilježen kod prosječnih kamatnih stopa na kratkoročne kunske kredite poduzećima i na razini je od 5,57 posto. Prema podatcima središnje banke, iznos novoodobrenih kredita u svibnju je dosegnuo razinu od 8,8 milijardi kuna. To je, ocjenjuju u HNB-u, još vrlo visoko nakon rekordnog travnja kada je taj iznos dosegnuo 9,9 milijardi kuna, što je najviše u posljednje četiri godine. U svibnju i u lipnju znatno su pale i prosječne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb i u dnevnom i u noćnom trgovanju. U lipnju je tako prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju bila na razini od 2,89 posto, što je za čak 42,7 posto niže nego u travnju. Intenziviran je i promet u dnevnom trgovanju na Tržištu novca Zagreb i prosječni je dnevni promet iznosio u lipnju oko 47 milijuna kuna, što je 42 posto više nego u svibnju. Analitičari središnje banke podsjećaju da je tako velik promet ostvaren posljednji put prije tri godine uz mnogo slabiju likvidnost bankovnog sustava i potpuno drukčije odnose ponude i potražnje. Sada, naime, ponuda gotovo dvostruko premašuje potražnju, pa je i pad kamatnih stopa očekivan.