INOZEMNI DUG KRAJEM SVIBNJA 11,1 MILIJARDI USD

INOZEMNI DUG KRAJEM SVIBNJA 11,1 MILIJARDI USD Ukupni hrvatski inozemni dug krajem svibnja iznosio je 11,1 milijardu američkih dolara, što je za 217 milijuna dolara manje nego krajem prethodnog mjeseca kada je inodug zabilježio do sada najvišu razinu. U usporedbi pak sa stanjem krajem prošle godine, ukupni je inozemni dug krajem ovogodišnjeg svibnja bio veći za 238 milijuna dolara, podaci su iz srpanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Po projekcijama otplate glavnice duga, koje redovno objavljuje središnja banka, u trećem tromjesečju ove godine za otplatu dugova svih sektora dospijeva 842 milijuna dolara glavnice i oko 150 milijuna dolara kamata. Pritom se oko 60 posto otplate glavnice (ili 505 milijuna dolara) odnosi na dug države. Država je inače u posljednje vrijeme povećala svoj udio u ukupnom dugu, tako da se na zaduženje države u inozemstvu (od 5,17 milijardi dolara) odnosi 46,5 posto od ukupnog iznosa inoduga. Istodobno, nešto se smanjio udio u ukupnom dugu ostalih sektora na - 27,5 posto (ili nešto više od tri milijarde dolara), kao i banaka - na oko 14 posto (1,55 milijardi USD). Na izravna ulaganja otpada pak 10,7 posto ili 1,18 milijardi dolara. Za cijelu 2001. godinu iznos otplate glavnice iznosi 1.469 milijuna dolara, uz procijenjenu kamatu od 313 milijuna USD. U idućoj pak godini projekcije pokazuju još veći iznos - na naplatu dospijeva 1.747 milijuna dolara glavnice i 492 milijuna dolara kamata. To je inače, i najveći iznos otplata od svih godina do 2006. Tako 2003. na naplatu dospijeva glavnica duga nešto malo veća od milijarde dolara da bi se slijedećih godina kretala na razini od 1,1 do 1,2 milijarde USD. Ukupna otplata inozemnog duga lani je činila 29,9 posto od ukupnog izvoza roba i usluga. Udio pak hrvatskog vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu prošle je godine iznosio 57 posto, a krajem svibnja 54,7 posto BDP-a. Po ocjenama Ministarstva financija Hrvatska još uvijek nije prezadužena, međutim, ono što je svakako upozoravajuće su tendencije u proteklih nekoliko godina. Inodug primjerice krajem 1997. godine iznosio je 7,4 milijarde USD, u godine poslije 9,6 milijardi, koncem 1999. gotovo 9,9 milijardi da bi krajem 2000. dostigao iznos od 10,8 milijardi USD. Nastavkom ovakvih kretanja Hrvatska bi vrlo brzo mogla postati visoko zadužena zemlja, upozorava se u Informaciji Ministarstva financija o gospodarskim kretanjima u prvoj polovici ove godine. Zbog toga, zaključuju u tom ministarstvu, treba biti vrlo oprezan s budućim zaduživanjem te ga više koristiti za otplatu starih zaduženja a manje za financiranje proračunskog deficita. Zaduženost Hrvatske je podnošljiva, prihvatljiva i tolerantna, ocijenio je na prošlotjednoj sjednici Vlade ministar financija Mato Crkvenac. No, istodobno je upozorio da se na neki način "pali crvena lampica", pa se ne bi smio nastaviti takav trend zaduživanja, a eventualno novo zaduživanje trebalo bi biti orijentirano povećanju investicija.