VOA 16. VIII. TISAK - SAD I POMOĆ ZEMLJAMA KOJE PODUPIRU BUDUĆI KAZNENI SUD

GLAS AMERIKE - VOA 16. VIII. 2001. Moguća još jedna blokada isplate američkih dugova UN-u. Izbor tiska pripremila Andrea Tadić. Kako jutros javlja 'Washington Post', republikanci u Kongresu prijete da će blokirati isplatu američkih dugova Ujedinjenim narodima ako uprava predsjednika Busha ne podupre zakonski prijedlog kojim se potkopava budući međunarodni kazneni sud. Prema pisanju lista, uprava želi da Kongres odobri isplatu 582 milijuna dolara zaostalih dugova svjetskoj organizaciji kako bi predsjednik Bush izbjegao neugodnosti kada se u rujnu obrati Glavnoj skupštini UN-a. Međutim konzervativni zakonodavci prijete da će blokirati ova sredstava ukoliko njihova isplata ne bude odobrena zajedno s usvajanjem zakonskog prijedloga o zaštiti američkih vojnika, usmjerenim na isključivanje američkih vojnika iz jurisdikcije međunarodnog kaznenog suda. Prema ovom prijedlogu, Sjedinjene Države obustavile bi vojnu pomoć svakoj zemlji koja je ratificirala sporazum o osnivanju ovog suda, a američki vojnici ne bi mogli sudjelovati u ni jednoj mirovnoj operaciji Ujedinjenih naroda ukoliko im Vijeće sigurnosti UN-a ne bi prije dalo imunitet od jurisdikcije međunarodnog kaznenog suda. Ovaj bi zakonski prijedlog također dao predsjedniku ovlasti da koristi vojnu silu kako bi oslobodio američke ili savezničke vojnike u pritvoru suda. Odluka diplomatskih predstavnika država NATO saveza o odobravanju mirovne misije u Makedoniji predstavlja pozitivan korak za Europu ? navodi se u uvodniku 'Washington Timesa'. Uvodničar dodaje da se Europa posljednjih deset godina 'vrlo trudila, ponekad neuspješno, da utvrdi svoju ulogu pregovarača odnosno mirotvorca na sve uzburkanijem Balkanu'. Za razliku od prijašnjih misija, drži uvodničar lista, NATO savez se ovaj put dobro pripremio: 'postoji strategija ulaza u Makedoniju, ali i strategija za završetak ove ograničene misije', koja se sastoji u razoružavanju albanskih gerilaca. '15 dana za razmještaj, 30 dana za prikupljanje naoružanja, te 15 dana za odlazak', tvrdi uvodničar washingtonskog dnevnika, dodajući da će Sjedinjene Države sudjelovati u uspostavi zapovjedne i nadzorne strukture, i logističke, komunikacijske i medicinske potpore. Uz to, navodi se u uvodniku, do zapadnog angažmana uopće neće doći ako se ne uspostavi stvarno primirje. 'Europa u Makedoniji ima povijesnu priliku definirati svoju ulogu u NATO savezu, ne samo kao sljedbenica američkih inicijativa, nego i kao aktivni inicijator i izvršitelj novih mirovnih misija' ? smatra uvodničar 'Washington Timesa'. Vanjskopolitički komentator 'Washington Posta' Jim Hoagland razmatra sigurnosne odnose između Sjedinjenih Država i njezinih europskih saveznica. I Europa i Amerika pokušavaju rekonstruirati svoje oružane snage. 'Na obje strane Atlantika političari i generali zagledani su u budućnost, ali vide jedino prošlost, primjećuje Jim Hoagland. Vojna reorganizacija u Sjedinjenim Državama zato će se provesti na temelju pouka iz Zaljevskog rata, a u Europi na temelju prilično negativnih iskustava u ratovima na Balkanu. 'Poučena političkim pogreškama i neadekvatnošću svojih vojnih efektiva, Europa planira osnovati snage za brzu intervenciju koje će se aktivirati prije no što se kriza rasplamsa. Primjeri u budućnosti mogli bi biti sprečavanje političkog kolapsa u Albaniji ili zbrke u zemljama Sjeverne Afrike', smatra Jim Hoagland, koji napominje da će glavni cilj tih europskih snaga biti zaustaviti ratove širih razmjera koje bi slijedio val izbjeglica s istoka ili juga. Washingtonski komentator napominje da bi u NATO savezu trebalo doći do nove podjele rada između Europe i Amerike, ali će zato trebati dosta trans-atlantske suradnje i razumijevanja. I na kraju jedan osobni pogled na situaciju u Bosni i Hercegovini, u kojoj je međunarodna mirovna misija ušla u svoju šestu godinu. Juliana Pilon radi za Međunarodnu zakladu za organizaciju izbora, koja u Bosni i Hercegovini vodi niz projekata koji promiču angažman građana u političkom procesu na lokalnoj razini. Naslov njezinog članka, objavljenog u 'Washington Timesu' jest 'Bosna okrenuta prema budućnosti'. Gospođa Pilon je optimistična u vezi budućnosti te zemlje. 'Svjetlo na kraju balkanskog tunela se jasno nazire. To su svjetlo upalili obični ljudi, građani, kojima je dosta ubijanja i demagogije. Također im je dosta i međunarodne zajednice koja prema njima ponekad postupa ponižavajuće. Ljudi žele ponovno kontrolirati vlastiti život', piše Juliana Pilon. Međutim, bez obzira na to, ona tvrdi da 'svi ipak žele da Sjedinjene Države ostanu angažirane u regiji, kao i do sada'. (VOA)