VOA 5. VIII. KONTROVERZE OKO MEĐUNARODNOG SUDA

GLAS AMERIKE - VOA 5. VIII. 2001. Kontroverze oko uspostavljanja međunarodnog kaznenog suda. Prilog Eda Warnera. Sve češće sudovi pojedinih zemalja prelaze svoje teritorijalne granice u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca. Ovaj će trend, očekuje se, kulminirati stvaranjem međunarodnog kaznenog suda kada to ratificira 60 zemalja, vjerojatno za dvije godine. Ovaj globalni trend u sudstvu izaziva ipak zamjetne kontroverze. Izricanjem presude 8. lipnja jedan je belgijski sud završio proces koji je već postao prekretnica u međunarodnom pravu - dvije katoličke opatice proglašene su krivima za genocid i osuđene na kazne od 12, odnosno 15 godina zatvora zbog toga što su policijskim postrojbama naroda Hutu u Ruandi pomagale da provedu pokolj naroda Tutsi. Prošle godine uhićeni bivši čileanski predsjednik Augusto Pinochet tijekom boravka u Britaniji je izbjegao suđenje zbog kršenja ljudskih prava samo zbog slabog zdravlja u poodmakloj životnoj dobi. To su samo dva najupečatljivija primjera rastućeg trenda da se ljude - posebice političke čelnike - poziva na odgovornost za zločine koje su možda počinili bilo gdje u svijetu. Mnogi politički čelnici sučeljavaju se s opasnošću da se nađu pred sudom, kaže bivši američki veleposlanik zadužen za pitanja ratnih zločina David Scheffer koji trenutno radi pri Američkom institutu za mir. = Trenutno se nalazimo u vrlo promjenjivoj situaciji - naime, u međunarodnom sustavu nameće se doktrina univerzalne jurisdikcije. To znači da sudovi pojedinih zemalja, ukoliko za to imaju ovlasti, mogu provoditi istragu i kazneni progon pojedinaca za zlodjela koja se smatra međunarodnim zločinima. Sudovi to mogu činiti čak i u slučaju da se osumnjičenik ne nalazi u njihovoj zemlji, pa čak i kada se zločin dogodio u nekoj drugoj zemlji. Sve veći broj ratnih zločina konačno je natjerao sudove da se zapute novim putovima, kaže Bruce Broomhall, ravnatelj programa o međunarodnom pravu pri organizaciji Lawyers Committee for Human Rights, u New Yorku. Ali potrebno je ustanoviti sustavan pristup takvoj problematici, kaže on. = Standardi prema kojima se provode ovi novi sudski procesi postoje već dugo vremena, ali do sada nismo imali institucije koje bi slijedile te standarde. Danas, međutim, stižemo do trenutka kada će postojati međunarodni kazneni sud, a zemlje širom svijeta mijenjaju svoje zakone kako bi među kaznena djela uvrstile i zločine protiv čovječnosti, genocid, kao i ratne zločine. Gospodin Broomhall ističe da prije postizanja konsenzusa o pravilima međunarodnog prava treba riješiti još mnoge sporove. Sudovi u Čileu i Argentini zahtijevaju od bivšeg američkog državnog tajnika Henryja Kissingera da odgovori na pitanja o njegovom djelovanju u vrijeme kada je bio prvi američki diplomat. Dansko ministarstvo pravosuđa zaprijetilo je pravnim postupkom protiv novoimenovanog izraelskog veleposlanika u toj zemlji zbog toga što je pristao na mučenje palestinskih zarobljenika. Jedan je belgijski sud pokrenuo istragu protiv izraelskog premijera Ariela Sharona zbog masakra Palestinaca tijekom izraelske okupacije Libanona. Bruce Broomhall ističe da u slučajevima poput ovog protiv Ariela Sharona, postoje i političke komplikacije. = Problem je, naravno, što se u obzir treba uzeti diplomacija. Belgija sada predsjedava Europskom unijom, a ljudi poput Sharona mogli bi doći u Europu po nekom diplomatskom poslu. Prema tome, belgijska vlada se muči kako obavljati svoje diplomatske dužnosti, a u isto vrijeme pustiti sudove da se neovisno bave pravdom. Belgijski ministar vanjskih poslova se gospodinu Sharonu ispričao, rekavši da će zakon, prema kojemu se protiv njega vodi istraga, možda trebati promijeniti... 'Potrebno je naći ravnotežu između pravnih i političkih obzira', kaže veleposlanik Scheffer i dodaje: = Neki državni čelnici, poput iračkog Sadama Huseina ili jugoslavenskog Slobodana Miloševića, bez sumnje trebaju se naći pod istragom i, ukoliko se pokaže potrebnim, treba ih kazneno goniti. No, pri tome moramo shvatiti kako postoji opasnost da različiti sudovi doktrinu univerzalne jurisdikcije počnu koristiti u političke svrhe, dakle - kao političko oružje upereno protiv čelnika drugih zemalja, umjesto da se radi o pravnom oružju. Gospodin Scheffer uvjeren je da će teškoće na kraju biti razriješene, posebice uspostavom međunarodnog kaznenog suda. Međutim profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta Virginije Curtis Bradley nije u to toliko siguran. = To još uvijek izgleda prilično ad hoc, prilično zavisno o odnosima snaga, o tome kakve su ljudi sreće da se nađu u jednoj ili drugoj zemlji, kakvi su međusobni odnosi upletenih zemalja. Mnogi počinitelji zločina protiv ljudskih prava nisu još uhićeni, čak ih se možda sudski niti ne progoni, ovisno o tome o kojim sukobima govorimo. Profesor Bradley smatra da bi pojačavanje pravnog progona političkih čelnika moglo neke međunarodne sukobe još intenzivirati, a ne ublažiti. Zapravo, represivni čelnici će se truditi da ostanu na vlasti kako bi izbjegli kazneni progon nakon odlaska s položaja. = Nemam nikakvog razloga povjerovati da će ovih nekoliko istražnih postupaka i nekoliko nedavnih pokušaja izručenja imati bilo kakav značajniji učinak u smislu da će nekoga odvratiti od počinjanja zločina. Zasigurno nema dokaza u prilog tvrdnji da bi čelnici skloni takvim kršenjima ljudskih prava značajnije mogli promijeniti svoje ponašanje zbog straha da bi jednoga dana, kada napuste svoj položaj, mogli biti uhićeni u nekoj trećoj zemlji. Pogreške će se događati, kažu branitelji novog međunarodnog sudstva. Na putu ka pravdi dogodit će se i nepravde. Ali, dodaju, vrijeme je da neki od tirana u svijetu konačno odgovaraju pred zakonom koji je nadređen njihovom osobnom zakonu. (VOA)