US-BA-YU-DE-SUDOVI-Organizacije/savezi-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe VOA 9. VIII. WASHINGTON POST: BESPRAVNO HAAŠKO SUĐENJE GLAS AMERIKE - VOA9. VIII. 2001.Pregled tiskaGeorge Will u 'Washington Post': Je li postojanje haaškog suda
u skladu sa zakonom? Prilog Bojana Klime.'Jednaka pravda za sve, u skladu sa zakonom' ? napisano je na pročelju američkog Vrhovnog suda. Kada se analizira rad haaškog suda na Balkanu, najčešće se postavlja pitanje jednakosti u provedbi pravde, odnosno tretira li haaški sud sve optužene jednako. U jednom je američkom dnevniku objavljen komentar koji u pitanje dovodi drugi dio ovog američkog ideala, odnosno - je li postojanje haaškog suda uopće u skladu sa zakonom? Komentar kolumniste Georgea Willa naslovljen je 'Bespravno suđenje', a objavljen je u dnevniku 'Washington Post'. George Will komentira presudu od 46 godina zatvora generalu bosanskih Srba, Radislavu Krstiću za genocid. Pravda je možda izvršena, ali je li ona u skladu sa zakonom, pita se ovaj konzervativni komentator. Glavnu zamjerku sudu za bivšu Jugoslaviju i Ruandu Will nalazi u tome što Povelja Ujedinjenih naroda ne predviđa osnivanje takvih tijela. Sud primjenjuju pravne norme međunarodne zajednice, koje ? kako se tvrdi ? evoluiraju vrlo brzo. Ali tko čini međunarodnu
GLAS AMERIKE - VOA
9. VIII. 2001.
Pregled tiska
George Will u 'Washington Post': Je li postojanje haaškog suda u
skladu sa zakonom? Prilog Bojana Klime.
'Jednaka pravda za sve, u skladu sa zakonom' ? napisano je na
pročelju američkog Vrhovnog suda. Kada se analizira rad haaškog
suda na Balkanu, najčešće se postavlja pitanje jednakosti u
provedbi pravde, odnosno tretira li haaški sud sve optužene
jednako. U jednom je američkom dnevniku objavljen komentar koji u
pitanje dovodi drugi dio ovog američkog ideala, odnosno - je li
postojanje haaškog suda uopće u skladu sa zakonom?
Komentar kolumniste Georgea Willa naslovljen je 'Bespravno
suđenje', a objavljen je u dnevniku 'Washington Post'. George Will
komentira presudu od 46 godina zatvora generalu bosanskih Srba,
Radislavu Krstiću za genocid. Pravda je možda izvršena, ali je li
ona u skladu sa zakonom, pita se ovaj konzervativni komentator.
Glavnu zamjerku sudu za bivšu Jugoslaviju i Ruandu Will nalazi u
tome što Povelja Ujedinjenih naroda ne predviđa osnivanje takvih
tijela. Sud primjenjuju pravne norme međunarodne zajednice, koje ?
kako se tvrdi ? evoluiraju vrlo brzo. Ali tko čini međunarodnu
zajednicu? Jesu li njezini članovi, recimo, Sudan ili Sjeverna
Koreja? Tko odlučuje koje se pravne norme primjenjuju u kojem
trenutku? I ako je u tijeku njihov razvitak, mogu li one biti temelj
međunarodnom pravu ? pita se George Will.
On u svom komentaru navodi govor iz 1946. u kojem Robert Taft,
republikanski senator iz Ohioa i predsjednički kandidat na
nacionalnim izborima, kritizira Nuernberški sud koji je tada sudio
nacističkom vođama. Senator Taft se naravno nije protivio
kažnjavanju nacističkih čelnika, ali smetala ga je ideja da im se
sudi na temelju zakonskih odredbi koje nisu postojale u vrijeme
počinjanja zločina. 'Senator Taft je kritizirao ad hoc,
improvizirano suđenje koje ne nadzire zakon niti jedne zemlje.
Njegove se kritike prema Nuernberškom sudu danas u potpunosti mogu
primijeniti na rad haaškog suda za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu ?
smatra George Will čiji je komentar objavio današnji 'Washington
Post'.
U pregledu američkog tiska, donosimo i izvatke iz članka čiji je
autor Wolfgang Ischinger, novi njemački veleposlanik u
Washingtonu. Tema članka su europskoamerički odnosi. Razlike
između Sjedinjenih Država i Europske unije ne bi trebale zasjeniti
činjenicu da se Europljani i Amerikanci češće slažu nego što se ne
slažu. Amerika i Europska unija predstavljaju lokomotive svjetskog
gospodarskog rasta. Zajedno su izgradile multilateralni
trgovinski sustav kojeg zajedno žele i poboljšati ? piše
veleposlanik Ischinger u komentaru kojeg objavljuje današnji
'Washington Times'. Kao jedan od primjera uspješne transatlantske
suradnje, njemački diplomat spominje i mirovne misije na Balkanu i
nedavno izručenje Slobodana Miloševića u Den Haag.
U članku se također i nazire blaga kritika Bijele kuće zbog niza
jednostranih poteza kojima se Washington usprotivio nekim
postojećim međunarodnim aranžmanima, od kontrole naoružanja pa do
ekologije. 'Ako ne budemo imali hrabrosti za suradnju, ugrozit ćemo
jedni druge. Snagama koje ne žele pravedniji i mirniji svijet
poslat ćemo time vrlo negativnu poruku. Imajmo to na umu, u trenutku
kada se počinjemo baviti izazovima 21. stoljeća' ? piše u članku
Wolfganga Ischingera.
(VOA)