NEW YORK/TOKYO/LONDON, 25. lipnja (Hina/Reuters) - Iako je prošloga tjedna nekoliko značajnih svjetskih kompanija objavilo nekoliko značajnih (bilo dobrih, bilo loših) vijesti, ipak je glavni pokretač događanja na najvećim svjetskim
burzama bilo iščekivanje ovotjednog zasjedanja američke središnje banke i mogućeg, šestog ovogodišnjeg, smanjivanja kamatnih stopa.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 25. lipnja (Hina/Reuters) - Iako je
prošloga tjedna nekoliko značajnih svjetskih kompanija objavilo
nekoliko značajnih (bilo dobrih, bilo loših) vijesti, ipak je
glavni pokretač događanja na najvećim svjetskim burzama bilo
iščekivanje ovotjednog zasjedanja američke središnje banke i
mogućeg, šestog ovogodišnjeg, smanjivanja kamatnih stopa.#L#
Većina analitičara i trgovaca slaže se očekivanjima da će Fed
sniziti kamatne stope, i to u rasponu od 0,25 do 0,50 postotnih
bodova. No, također je poprilično zastupljeno mišljenje da bi to
ujedno moglo biti i posljednje smanjivanje kamatnih stopa u SAD-u u
dogledno vrijeme. Naime, iako se to možda tako ne čini, jedno je
istraživanje pokazalo kako su ključni pokazatelji stanja američkog
gospodarstva u svibnju u prosjeku porasli za 0,5 posto, što bi moglo
značiti da je to najveće svjetsko gospodarstvo na putu oporavka.
Na putu oporavka zasigurno nije japansko gospodarstvo. Naprotiv,
tamošnji ministar financija prošlog je tjedna dodatno
oneraspoložio ionako deprimirane trgovce izjavom kako ne očekuje
rast japanskog gospodarstva. On je izjavio kako očekuje da japanski
BDP na kraju ove godine bude na približno istoj razini kao i lani,
odnosno da očekuje "nultu stopu rasta". Malo svjetla ipak je uspio
unijeti japanski premijer Koizumi, koji je prošloga tjedna
javnosti predstavio nacrt rješavanja problema loše plasiranih
kredita banaka - jednog od ključnih problema tog najvećeg azijskog
gospodarstva.
Od korporativnih vijesti treba izdvojiti nekoliko upozorenja o
slabijem poslovanju u ovoj godini. Zasigurno je najneočekivanija
bila ona njemačkog kemijskog giganta BASF i američkog
farmaceutskog diva Merck & Co. Iako je prošloga tjedna sličnu
najavu objavio i, primjerice, njemački proizvođač čipova Infineon,
analitičare su znatno više pogodile ove dvije iz tzv. stare
ekonomije. Naime, u posljednjih dva, tri tjedna broj
visokotehnoloških kompanija koje očekuju slabije poslovanje
svakodnevno se povećavao, "tjerajući" investitore u sigurnije
sektore, poput kemijskog i farmaceutskog, a sada su ti sigurni
sektori također "načeti" usporavanjem globalnog gospodarskog
rasta. Slabije poslovanje, među ostalima, najavili su i Gucci i
Airbus, a jedna od slabih vijest je i odbijanje američke
administracije da švicarskoj farmaceutskoj grupaciji Novartis
registrira jedan lijek, zbog čega bi Novartis mogao ostati bez
velikog dijela prihoda.
No, da ne bude sve tako loše, pobrinuo se američki Oracle
(ostvarivši nešto veću dobit od očekivane), britanski BT (uspješno
obavivši emisiju svojih obveznica), švedski lanac prodavaonica
tekstilom Hennes & Mauritz (H&M) (snažnim porastom prodaje u drugom
tromjesečju) te Deutsche Telekom (najavom prodaje šest lokalnih
njemačkih operatera).
Iščekivanje, odnosno neodlučnost da se ulažu znatnije svote u bilo
koju dionicu odrazila se i na vrijednosti burzovnih indeksa, koji
su se mijenjali u manjim postocima. Najveću, 2,73-postotnu
promjenu, odnosno porast zabilježio je tokijski Nikkei indeks,
koji je tjedan završio na razini od 13.044,61 boda. Slijede 2,32-
postotni rast vrijednosti Nasdaq Composite indeksa - na 2.034,82
boda te 1,24 posto veća vrijednost frankfurtskog DAX indeksa
(5.941,77 boda). Pariški CAC porastao je za 0,45 posto, na 5.183,67
bodova, vrijednost njujorškog Dow Jonesa pala je 0,38 posto, na
10.604,59 bodova, a za najmanjih 0,10 posto promijenila se, odnosno
pala je vrijednost londonskog FTSE indeksa (na 5.665,70 bodova).
Na deviznim tržištima najveću promjenu, odnosno pad, u odnosu na
dolar zabilježila je japanska valuta. Tako je dolar porastao za
0,88 posto, na 124,45 jena. Tečaj eura pao je za 0,52 posto, na
0,8571 dolar, a za 0,55 posto pale su u odnosu na dolar i tečajevi
njemačke i talijanske valute. Tako je na kraju tjedna dolar koštao
2,2809 maraka, odnosno 2.258,04 lire, dok je britanska funta
ojačala za 0,47 posto, na 1,4134 dolara. Švicarski franak ostao je
gotovo nepromijenjen, odnosno njegov je tečaj u odnosu na dolar pao
za 0,01 posto, na 1,7732 franka.
Glavna vijest na deviznim tržištima još uvijek je moguća
intervencija europske i japanske središnje banke. Naime, guverner
Bank of Japan Masura Hayami izjavio je da jen prebrzo klizi u odnosu
na dolar i euro te da japanske monetarne vlasti ne smiju dozvoliti
daljnje klizanje. Jen je "pokleknuo" i pred lošim ekonomskim
pokazateljima, odnosno oštrim padom (za više od 60 posto) viška u
vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Smanjena procjena rasta gospodarstva eurozone do kraja godine, s
2,5 na 2,1 posto, a posebno njemačkog - na tek 1,3 posto, što je
daleko ispod ranijih procjena njemačke vlade, blago je spustila
tečaj eura. Dodatno opterećenje za euro bila je i izjava njemačkog
ministra gospodarstva Wernera Muelera da će njemački BDP u drugom
tromjesečju biti na nultoj stopi.
(Hina) rub ds