NEW YORK/TOKYO/LONDON, 28. svibnja (Hina/Reuters) - Nekoliko razočaravajućih statističkih pokazatelja u SAD-u, djelomični povrat povjerenja u tehnološke dionice, velika zaduženja japanskih banaka, promjena indeksa Morgan Stanley
Internationala te pad vrijednosti svih značajnijih burzovnih indeksa obilježili su prošli tjedan na najvećim svjetskim tržištima kapitala.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 28. svibnja (Hina/Reuters) - Nekoliko
razočaravajućih statističkih pokazatelja u SAD-u, djelomični
povrat povjerenja u tehnološke dionice, velika zaduženja japanskih
banaka, promjena indeksa Morgan Stanley Internationala te pad
vrijednosti svih značajnijih burzovnih indeksa obilježili su
prošli tjedan na najvećim svjetskim tržištima kapitala.#L#
Početkom tjedna investicijska kuća Morgan Stanley Capital
International (MSCI) objavila je novi "raspored" udjela dionica u
svom indeksu, iz kojeg su manjim dijelom isključene neke japanske
dionice, no kako su analitičari očekivali njihovu još lošiju
"prođu", na tokijskoj je burzi to dočekano kao dobra vijest. Na
europskim burzama, pak, raspoloženje je bilo drukčije, budući da su
najveće gubitnice bile njemačke, talijanske i francuske dionice,
posebno BMW, koji je isključen iz indeksa.
Iako je u ponedjeljak ojačao za čak 300 bodova, na 14.176,83 boda,
tokijski je Nikkei indeks do kraja tjedna oslabio za 2,90 posto, na
13.765,92 boda. Razlog tome je zabrinutost zbog ekonomske
situacije u Japanu, posebno nakon što je Bank of Japan predvidjela
pad kapitalnih ulaganja te nakon pada tečaja jena što dodatno
umanjuje dobit kompanija usmjerenih na izvoz. Ipak, u najvećoj je
krizi tamošnji bankarski sektor, opterećen ogromnim svotama
problematičnih zajmova, u kojem je velik broj najvećih japanskih
banaka već objavilo ili će tek objaviti ili pad prošlogodišnje
dobiti ili čak gubitke.
Dow Jones indeks - indeks najveće svjetske, njujorške burze,
izgubio je tijekom tjedna 2,93 posto svoje vrijednosti, završivši
tjedan na razini od 11.005,37 bodova. Nasdaq Composite indeks, pak,
iako je bilježio snažni rast tijekom tjedna, do petka je "uspio"
izgubiti 2,36 posto vrijednosti te je u petak pao na razinu od
2.251,03 boda. Naime, statistika je pokazala kako su u travnju pale
narudžbe američkim proizvođačima čipova, ali i da je, prema
revidiranim podacima, američki BDP u prvom ovogodišnjem
tromjesečju rastao po stopi od 1,3 posto, dok se očekivalo da ta
stopa iznosio 2,0 posto. Također, pale su i narudžbe trajnih dobara
i to iznad očekivanja.
Prvi put nakon prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u SAD-u i
jedna je politička tema određivala događaje na burzama - na
značajan pad cijena dionica u srijedu je najviše utjecala najava
jednog senatora iz redova (Bushove) Republikanske stranke da će
postati nezavisan i da će glasovati za demokrata na mjestu vođe
većine u Senatu. To konkretno znači da će demokrati imati prevlast u
gornjem domu američkog parlamenta.
Sve tome treba dodati i govor čelnog čovjeka Fed-a Alana
Greenspana, koji je u četvrtak najavio da je spreman na nova
snižavanja američkih kamatnih stopa kako bi se zaustavilo
usporavanje gospodarske aktivnosti u SAD-u. Ipak, u svom je govoru
u njujorškom Klubu ekonomista ocijenio je da je pet oštrih
snižavanja ove godine sasvim dovoljno da do kraja godine potpomogne
daljnji rast američkog gospodarstva. On je dodao kako još uvijek
postoji rizik da gospodarstvo zabilježi daljnji pad stope rasta,
posebno zbog smanjivanja indeksa poslovne optimističnosti te
zarada korporativne Amerike, kao i povjerenja potrošača.
Europske burze, pak, uglavnom su slijedile kretanja na američkima,
te su i njihovi indeksi tjedna završili u minusu. Pariški CAC indeks
pao je za 1,24 posto, na 5.581,94 boda; londonski FTSE izgubio je
0,87 posto vrijednosti i tjedan je završio na razini od 5.889,80,
dok je frankfurtski DAX pao za 0,42 posto, na 6.223,57 bodova. Na
njihov pad, osim pada cijene dionica BMW-a, utjecao je i pad cijena
Alcatela, budući da ulagači željno očekuju novosti glede
najavljenog preuzimanja Lucenta.
Najveći gubitnik na deviznim tržištima prošloga je tjedna bila
jedinstvena europska valuta. Euro je u odnosu na dolar pojeftinio
za 1,76 posto, na 0,8604 dolara, a u gotovo identičnom postotku
dolar je ojačao i u odnosu na njemačku i talijansku valutu - na
2,2721 marku, odnosno 2.249,38 lira. Britanska je funta oslabila za
0,91 posto, na 1,4224 dolara, dok je američka valuta u odnosu na
švicarsku ojačala za 1,45 posto, na 1,7740 franaka. Jedini dobitnik
u odnosu na dolar prošlog je tjedna bio jen, čija je vrijednost
porasla za 2,11 posto, pa je jedan dolar u petak koštao 120,52
jena.
Na pad vrijednost eura utjecao je cijeli niz čimbenika - pad
potrošnje u Francuskoj, pad narudžbi talijanskoj industriji,
porast inflacije u Njemačkoj, u kojoj je i BDP rastao po nižoj stopi
od očekivane, jednako kao i u Francuskoj.
Snažniji pad vrijednost eura izbjegnut je uglavnom zbog straha
investitora od intervencije najvećih svjetskih središnjih banaka,
predvođenih ECB-om. Ipak, euro je prošloga tjedna uglavnom bio na
najnižoj razini u ovoj godini.
(Hina) rub db