NEW YORK/TOKYO/LONDON, 11. lipnja (Hina/Reuters) - Početak sezone "ispovijedanja", odnosno objava očekivanja poslovnih rezultata za prvu polovicu ove godine te tehnička pogreška na računalnom sustavu trgovanja na najvećoj svjetskoj
burzi, glavne su vijesti prošlotjednog rada svjetskih burzi.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 11. lipnja (Hina/Reuters) - Početak sezone
"ispovijedanja", odnosno objava očekivanja poslovnih rezultata za
prvu polovicu ove godine te tehnička pogreška na računalnom sustavu
trgovanja na najvećoj svjetskoj burzi, glavne su vijesti
prošlotjednog rada svjetskih burzi.#L#
Kao što je bilo i očekivano, "ispovjedi", odnosno prognoze
financijskih izvješća na kraju prvih šest ovogodišnjih mjeseci
uglavnom su sadržavale nešto slabije prognoze nego s početka
polugodišta, što se uglavnom negativno odrazilo i na burzovne
indekse. Ipak, "u minusu" su tjedan završili samo njujorški Dow
Jones i pariški CAC indeks, dok su ostali zabilježili poraste
vrijednosti. Vrijednost Dow Jonesa pala je tako za 0,67 posto na
10.977 bodova, a CAC-a za 1,38 posto, na 5.439,93 boda.
Najveći porast, i to od 2,60 posto, zabilježio je Nasdaq Composite
indeks, koji je tjedan završio na razini od 2.215,07 bodova. Naime,
usprkos nekoliko najava lošijeg poslovanja, analitičari, ali i
trgovci, uvjereni su da je najgore razdoblje za visokotehnološke
dionice završeno, da je "dotaknuto dno" i da ostatak godine nosi
oporavak. U tom je raspoloženju i američko Udruženje proizvođača
poluvodiča u srijedu objavilo kako će se taj industrijski sektor u
drugoj polovici godine posve oporaviti te da će u 2002. godini rasti
po stopi od 20 posto, a u 2003. za 25 posto. A nakon što je Intel
objavio da će se njihove prognoze s početka godine obistiniti uz
eventualnu neznatnu korekciju, a Lucent najavio čak i lagani porast
prodaje, dobro raspoloženje analitičara i trgovaca nisu uspjeli
pokvariti niti Hewllet Packard niti Juniper Networksa najavama
manje dobiti.
Ipak, glavna prošlotjedna vijest s Wall Streeta bila je o padu
računalnog sustava trgovanja zbog kojeg se sa čak 40 posto dionica
koje kotiraju na toj burzi uopće nije niti moglo trgovati. Kako bi
se problem otklonio, trgovanje je prekinuto na 85 minuta.
A da se slučajno ne bi zaboravio značaj monetarnih vlasti pobrinuli
su se dužnosnici Fed-a. Čelni čovjek američke središnje banke Alan
Greespan izjavio je kako američkoj ekonomiji ne prijeti inflacija,
dok je jedan od članova Upravnog odbora Fed-a Laurence Meyer dan
kasnije rekao kako Fed ne smije više agresivno spuštati kamatnu
stopu kako se ne bi pojačali inflatorni rizici. Meyer je dodao i
kako bi i u trećem ovogodišnjem tromjesečju američko gospodarstvo
moglo bilježiti usporene stope rasta.
Ohrabreni porastom cijena američkih visokotehnoloških dionica i
japanski su trgovci povratili svoj povjerenje u njih. Stoga je i
Nikkei indeks tokijske burze tjedan završio s 0,89 posto većom
vrijednošću, odnosno 13.430,22 boda. Ukratko, još je jedan loš
tjedan za japanskim bankarskim sektorom; zbog porasti cijena
sirove nafte na svjetskom tržištu profitirale su dionice naftnog i
energetskog sektora, a trgovci se ipak nisu posve opustili budući
da o reformama koje je najavljivao novi premijer još uvijek nema
niti riječi.
Najspominjanija riječ na europskim tržištima, pak, prošloga je
tjedna bila "telekomunikacije". Tako je kretanje londonskog FTSE
indeksa ovisilo o pojavi odnosno povlačenju glasina glede
preuzimanja proizvođača telekomunikacijske opreme Marconi od
strane američkog Cisco Systemsa. Posljednje glasine kažu kako to
ipak nije istina. No, do kraja tjedna vrijednost indeksa Londonske
burze porasla je za 1,61 posto, na 5.960,60 bodova.
Kretanje indeksa Deutsche Boerse uglavnom je bilo povezano s
kretanjem cijene dionica Deutsche Telekoma (DT). Naime, one su samo
u utorak pojeftinile za više od četiri posto nakon što su dioničari
američkog VoiceStreama, kojeg je DT lani preuzeo, prodali dionice
DT-a koje su u procesu preuzimanja dobili. Ipak, povišenje rejtinga
najvećem njemačkom proizvođaču softvera SAP-u te kemijskom divu
Bayeru, održali su frankfurtski DAX indeks "u plusu", pa je na kraju
tjedna njegova vrijednost bila 0,15 posto veća nego na početku te je
on u petak iznosio 6.187,21 bod.
Nakon dužeg vremena na deviznim tržištima najveći gubitnik nisu
bile japanska ili jedinstvena europska, već britanska valuta.
Naime, u odnosu na dolar, tečaj britanske funte pao je za čak 2,76
posto, i to na 1,3789 dolara. Zbog pobjede laburista na općim
izborima u Velikoj Britaniji i očekivanom referendumu o
prihvaćanju eura u toj zemlji, njego je tečaj u četvrtak u odnosu na
dolar pao na najnižu razinu unazad 15 godina.
Jen je "tek" na drugom mjestu, s 1,23 posto nižim tečajem, odnosno
120,93 jena za jedan dolar.
Slijedi švicarska valuta, čija je vrijednost u odnosu na američku
pala za 0,30 posto, i to na 1,7928 franaka. Dolar je u odnosu na
talijansku monetu ojačao za 0,08 posto, na 2.275,82 lire, a u odnosu
na njemačku za 0,05 posto, na 2,2988 maraka. Euro je oslabio za 0,07
posto, na 0,8504 dolara, i nalazi se na jednoj od najnižih razina u
ovoj godini.
Kako ministri financija 15 zemalja članica Europske unije na svom
sastanku u Luksemburgu nisu poduprijeli ideju o akciji spašavanja
eura, odnosno intervenciji na deviznim tržištima, a ECB nije
promijenio kamatne stope, analitičari smatraju kako je put pada
eura posve otvoren. "Neinterveniranje" na tržištu glavni je razlog
i pada tečaja jena. Naime, trgovci su jen uglavnom prodavali,
pogotovo stoga što japanski uvoznici imaju veliku potrebu za
kupovinom domaće valute.
(Hina) rub db