NEW YORK/TOKYO/LONDON, 4. lipnja (Hina/Reuters) - Prvi put unazad nekoliko tjedana, prošloga tjedna kretanja na svjetskim burzama bile su izravna posljedica korporativnih vijesti, a ne monetarne politike ili statističkih podataka, no,
koliko su te vijesti bile povoljne govori i podatak da su indeksi svih najvećih svjetskih burzi tjedan završili u minusu.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 4. lipnja (Hina/Reuters) - Prvi put unazad
nekoliko tjedana, prošloga tjedna kretanja na svjetskim burzama
bile su izravna posljedica korporativnih vijesti, a ne monetarne
politike ili statističkih podataka, no, koliko su te vijesti bile
povoljne govori i podatak da su indeksi svih najvećih svjetskih
burzi tjedan završili u minusu.#L#
Od ponedjeljka, koji je u Londonu i New Yorku bio neradni dan, na
svjetskim su se tržištima kapitala nizale loše vijesti. Tako je
tokijsku burzu "pogodio" podatak kako je u ožujku za 1,5 posto
povećan iznos nepovoljnih zajmova osam najvećih japanskih banaka,
i to na 17.950 milijardi jena. Dodatni udarac bilo je snižavanje
rejtinga cijelog niza japanskih tehnoloških kompanija, ali i dvaju
telekoma - Japan Telecoma i NTT-a. Uslijed toga vrijednost Nikkei
indeksa u pet je radnih dana pala za 3,46 posto, na 13.261,84 boda.
Osim domaćih vijesti japanske trgovce nisu posebno oraspoložile
niti vijesti iz Europe i SAD. Na europskim burzama najviše je
pozornosti prošloga tjedna privlačio francuski proizvođač
telekomunikacijske opreme Alcatel i to iz dva razloga - zbog
najave, a zatim i propasti pregovora oko preuzimanja američkog
konkurenta, kompanije Lucent Technologies te zbog najave kako će
ovu godinu, zbog troškova restrukturiranja, završiti s gubitkom
od, procijenjeno, čak 2,57 milijardi dolara. Dionice
DaimlerChryslera, pak, koji se već mjesecima nije pojavio s
nikakvom crnom najavom, prošlog je tjedna "poharala" objava
Chryslera kako mora iz prodaje povući 515 tisuća automobila marke
Neon uslijed problema s kočionim sustavom.
Niti objava njemačkog Allianza da će kupnjom Dresdner Banka
uštediti milijarde eura tijekom idućih nekoliko godina, niti 23-
postotni porast neto dobiti najvećeg britanskog operatera mobilne
telefonije, Vodafonea, nisu uspjele "nadglasati" loše vijesti u
Europi. Stoga je pariški CAC indeks pao za 3,10 posto, na 5.432,71
bod, frankfurtski DAX za 1,47 posto, na 6.125,17 bodova, dok je FTSE
- indeks Londonske burze (koja je u ponedjeljak zbog praznika bila
zatvorena), tjedan završio na 0,93 posto nižoj razini, odnosno
5.809,60 bodova.
Slično loše kao i u Europi i u Japanu, tjedan je protekao i u SAD-u.
Istog dana kada i Alcatel, s najavom lošijih poslovnih rezultata do
kraja godine oglasio se i američki proizvođač računala Sun
Microsystems, što je pojačalo bojazan trgovaca da bi se sa sličnim
najavama uskoro mogli pojaviti i njegovi konkurenti - Dell, Compaq
i dr.
No, u petak je objavljen pad broja nezaposlenih u SAD-u za manje od
očekivanog, uz nastavak desetomjesečnog trenda smanjivanja
industrijske proizvodnje. Iako su te vijesti same po sebi vrlo
loše, one su probudile nadu trgovaca i analitičara da bi Fed i ovoga
mjeseca mogao sniziti kamatne stope. Četverodnevni radni tjedan (u
ponedjeljak je i u SAD-u bio državni praznik) službeni indeks
najveće svjetske burze, njujorški Dow Jones završio je na 0,44
posto nižoj razini, odnosno 10.990,41 bodu. Indeks Nasdaq
Composite, pak, pao je za 1,20 posto, na 2.149,44 boda.
Na deviznim tržištima, pak, najveći je gubitnik prošloga tjedna
ponovno bila jedinstvena europska valuta. Naime, euro je u odnosu
na dolar oslabio za čak 1,51 posto, na svega 0,8466 dolara. u nešto
većem postotku dolar je ojačao i u odnosu na njemačku i talijansku
valutu: za 1,54 posto, na 2,3091 marku, odnosno za 1,57 posto, na
2.286,03 lire. Slijedi švicarska valuta, koja je u odnosu na
američku oslabila za 1,05 posto, na 1,7950 franaka, a za najmanjih
0,14 posto pala je vrijednost britanske valute, pa je na kraju
tjedna jedna funta "koštala" 1,4185 dolara. Jedini dobitnik i ovoga
je tjedna japanski jen, u odnosu na kojeg je dolar oslabio za 1,46
posto, i to na 119,24 jena.
Prošlotjedna vrijednost eura među najnižima je unazad gotovo šest
mjeseci. Osim sve manje vjerojatnosti da bi se mogla "dogoditi"
intervencija europske i japanske središnje banke, na njegov je pad
utjecao i niz loših ekonomskih pokazatelja - pad poslovne
optimističnosti u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, pad povjerenja
potrošača u Francuskoj, usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni
uz visoke stope inflacije. Intervencija je bila i jedna od glavnih
tema prošloga tjedna - o njoj su govorili i predsjednik ECB-a Wim
Duisenberg i jedna od članova Vijeća te banke Klaus Liebscher, kao i
japanski ministar financija Masajura Shiokawe, a analitičari su iz
njihovih riječi izvukli zaključak da ona nije vjerojatna. Trgovci
su, pak, zaključili kako bez bojazni mogu nastaviti sa snažnom
prodajom eura na deviznim tržištima, te stoga nije sigurno da će
njegova prošlotjedna razina ostati i najniža ove godine.
(Hina) rub db