NEW YORK/TOKYO/LONDON, 18. lipnja (Hina/Reuters) - Iako je bilo za očekivati da će se Fed-ovih pet ovogodišnjih smanjivanja kamatnih stopa u SAD-u već sada pozitivno odraziti i na burze, to prošloga tjedna nije bio slučaj, budući da
je niz najava slabijeg poslovanja na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta (odnosno drugog tromjesečja) uzrokovao pad vrijednosti indeksa svih značajnijih svjetskih burzi, a niti statistika nije pomogla.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 18. lipnja (Hina/Reuters) - Iako je bilo za
očekivati da će se Fed-ovih pet ovogodišnjih smanjivanja kamatnih
stopa u SAD-u već sada pozitivno odraziti i na burze, to prošloga
tjedna nije bio slučaj, budući da je niz najava slabijeg poslovanja
na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta (odnosno drugog
tromjesečja) uzrokovao pad vrijednosti indeksa svih značajnijih
svjetskih burzi, a niti statistika nije pomogla.#L#
Većina burzovnih indeksa tako je prošli tjedan završila na svojim
najnižim razinama unazad mjesec i pol, a kako je najveći dio
upozorenja došlo iz tehnoloških kompanija, najveći, 6,56-postotni
pad zabilježio je Nasdaq Composite indeks. On je tjedan završio na
razini od 2.028,43 boda, a njegov tjedni pad najveći je ove godine.
Nešto bolje prošao je službeni indeks Wall Streeta, Dow Jones, čija
je vrijednost protekloga tjedna pala 2,73 posto, na 10.623,64
boda.
Od niza upozorenja "najglasnije" je odjeknula iznenađujuća najava
najvećeg svjetskog proizvođača mobilnih telefona, finske Nokie,
kako ove godine očekuje "vrlo umjeren rast dobiti", i to zbog
usporavanja globalne potrošnje. U utorak je tako cijena dionica
Nokie na svim svjetskim burzama u prosjeku pala za čak 20 posto te
iako je do kraja tjedna uspjela vratiti 5-6 posto svoje
vrijednosti, najava Nokie snizila je cijene dionica gotovo svih
svjetskih proizvođača mobilnih telefona, ali i proizvođača
dijelova za mobitele.
Lista kompanija koje su upozorile na slabije poslovanje bilo u
tekućem tromjesečju, u prvoj polovici godine, bilo do kraja 2001.
sve je duža, pa su se na njoj prošloga tjedna, osim Nokie, našli i
njemačka aviokompanija Lufthansa, američki prehrambeni div Heinz,
francusko-talijanski proizvođač poluvodiča STMicroelectronics i
njegovi američki konkurenti Texas Instruments i JDS Uniphase,
američka elektronska kompanija CTS, kanadski proizvođač
telekomunikacijske opreme Nortel Networks, McDonald's, i brojni
drugi, (a prema nepotvrđenim glasinama mogao bi im se pridružiti i
Microsoft). Naime, prema podacima jednog istraživanja, čak 498
kompanija koje kotiraju na američkim burzama do sada je najavilo
slabije poslovanje, što je peterostruko više nego lani. Daljnje 132
kompanije ne očekuju ni pad niti rast dobiti, a samo njih 138
očekuje poboljšanje poslovanja.
Osim korporativnih (loših) vijesti, trgovce je dodatno
oneraspoložila i statistika. Američka je središnja banka tako
objavila da je industrijska aktivnost u svibnju pala 0,8 posto u
odnosu na travanj i to osmi mjesec zaredom. Fed je objavio i ne baš
optimističan pregled ekonomskih pokazatelja za travanj te je
ocijenio da američko gospodarstvo još ne bilježi oporavak, budući
domaća potražnja ne raste, a proizvodnja je u padu. Osjeća se i
pritisak cijena, kaže se u pregledu, i to zbog skoka cijena
energenata i lijekova, a istodobno se na tržištu rada smanjuje
potražnja.
Naravno, ovisno o kretanju cijena na najvećoj svjetskoj burzi, onoj
u New Yorku, kretale su se cijene dionica i na drugim burzama. Tako
je bilo i u Tokiju. Međutim, osim globalnog pada cijena dionica,
tamošnje je trgovce odmah na početku tjedna deprimirao podatak kako
je japanski BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao za 0,2 posto, a
procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi i u tekućem tromjesečju.
Prema definiciji, dva tromjesečja zaredom u kojima se bilježi pad
BDP-a znače recesiju, a mnogi analitičari smatraju da ju Japan ne
može izbjeći. Stoga je Nikkei indeks tokijske burze pao za 3,30
posto, na 12.790,38 bodova, a analitičari očekuju da će se njegov
pad nastaviti.
Ništa bolje nije bilo niti na europskim burzama. Tamo je za najvećih
4,02 posto pala vrijednost DAX indeksa frankfurtske burze (na
5.912,18 bodova), pariški je CAC pao 3,22 posto, na 5.243,84 boda, a
londonski je FTSE tjedan završio na 2,35 posto nižoj razini,
odnosno 5.723 boda. U sjeni šokantnih najava slabijeg poslovanja,
ostala je i jedna dobra vijest - Deutsche Telekom (DT) i British
Telekommunications (BT) dogovorili su suradnju u puštanju na
tržište usluga treće generacije mobilne telefonije.
Američka je valuta prošloga tjedna oslabila u odnosu na sve
značajnije svjetske valute, osim u odnosu na jen u odnosu na koji je
ojačao za 1,16 posto, i to na 122,88 jena. Na pad jena najviše je
utjecao podatak o smanjivanju japanskog BDP-a u prva tri mjeseca
ove godine u odnosu na zadnje tromjesečje prošle godine i strah
trgovaca kako to znači da Japan ulazi u recesiju.
Za najvećih 1,44 posto porasla je vrijednost eura, i to na 0,8612
dolara, a britanska je funta ojačala za 1,29 posto, na 1,4045
dolara. Funta, koja je uoči pobjede laburista na općim izborima
pala na najnižu razinu prema dolaru unazad 15 godina, oporavila se
nakon izjave britanskog ministra financija Gordona Browna kako
Blairova vlada neće žuriti pri ulasku u Europsku monetarnu uniju,
odnosno pri zamjeni britanske jedinstvenom europskom valutom.
U odnosu na njemačku i talijansku valutu dolar je oslabio 1,33 posto
- na 2,2703 maraka, odnosno 2.247,56 lira, a za najmanjih 0,77 posto
oslabio je u odnosu na švicarsku valutu, i to na 1,7784 franka.
Tečaj eura krajem prošlog tjedna bilježio je snažan rast, uglavnom
uzrokovan strahom trgovaca devizama da bi se Europska središnja
banka (ECB) mogla odlučiti na intervenciju. Strah je u petak ojačan
nakon što je švedska središnja banka Riksbank započela prodaju
velikih količina dolara za švedske krune, pojasnivši da zapravo
namjerava ojačati domaću valutu i smanjiti inflatorni pritisak u
zemlji. Osim ECB-a, na ovakav potez, govore neke spekulacije,
uskoro bi se mogla odlučiti i britanska središnja banka.
(Hina) rub ds