NEW YORK/TOKYO/LONDON, 21. svibnja (Hina/Reuters) - Prošlotjedno, peto ovogodišnje snižavanje kamatnih stopa u SAD-u izgleda da je napokon uvjerilo investitore da Fed neće dopustiti da najveće svjetsko gospodarstvo uđe u
recesiju.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 21. svibnja (Hina/Reuters) - Prošlotjedno,
peto ovogodišnje snižavanje kamatnih stopa u SAD-u izgleda da je
napokon uvjerilo investitore da Fed neće dopustiti da najveće
svjetsko gospodarstvo uđe u recesiju.#L#
Naime, u utorak je Vijeće za otvoreno tržište Fed-a snizilo
kratkoročnu kamatnu stopu sa 4,50 na 4,00 posto godišnje - najnižu
razinu u zadnjih sedam godina, a to su popratile i najveće američke
komercijalne banke smanjivanjem aktivnih kamatnih stopa
gospodarstvenicima.
Osjetilo se to i na burzovnim indeksima, koji su svi redom
zabilježili rast vrijednosti. Za najvećih 5,62 posto porasla je
vrijednost Nasdaq Composite indeksa, i to na 2.198,88 bodova.
Naime, trgovci i analitičari očito vjeruju kako su cijene
tehnoloških dionica dotakle dno, da ne mogu biti jeftinije te da je
napokon došlo vrijeme za njihovu kupovinu. Tom je uvjerenju
pridonijelo i nekoliko dobrih poslovnih rezultata u tom sektoru,
poput onog Hewlett Packarda, čija je dobit u prvom ovogodišnjem
tromjesečju premašila očekivanja na Wall Streetu.
Značajno, za 3,90 posto, ojačao je i Dow Jones indeks, i to na
11.301,74 boda, što je njegova najviša razina unazad više od osam
mjeseci. Osim smanjivanja američkih kamatnih stopa, investitore su
ohrabrili i podaci o manjem od očekivanog porasta stope inflacije u
SAD-u. Ipak, visok postotak rasta tog indeksa treba potražiti u
činjenici da je Wall Street očekivao manje agresivno rezanje stopa
te je smanjivanje za 0,50 postotnih poena dočekano s velikim
oduševljenjem i olakšanjem. No, tržišni analitičari, poučeni
poviješću, očekuju da će se pravi odraz monetarne politike američke
središnje banke na tržištima kapitala u punoj snazi osjetiti za
šest do devet mjeseci, do kada bi se trebalo oporaviti i
gospodarstvo.
I europski burzovni indeksi bilježe dojmljive poraste. Londonski
FTSE ojačao je za 3,95 posto, na 5.915 bodova, pariški CAC za 2,74
posto, na 5.638,24 boda, a frankfurtski DAX za 2,01 posto, na
6.186,87 bodova.
Zasigurno jedna od najzanimljivijih vijesti s Londonske burze jest
ona o tom kako je iz jedne investicijske banke greškom izdan nalog
za prodaju bankarskih, naftnih i farmaceutskih dionica vrijednih
440 umjesto 44 milijuna funti. Te su dionice značajno izgubile na
cijeni, zbog velike pomame za njima, a prema nekim glasinama ta je
investicijska banka samo u jednom danu izgubila oko 10 milijuna
funti, budući da je većinu tih dionica po sniženoj cijeni morala
otkupiti.
Među ostalim europskim burzovnim vijestima, izdvajaju se ona o
najavi britanskog proizvođača telekomunikacijske opreme Marconi
kako ove godine ne očekuje porast prodaje te najava Alcatela da
pregovara o kupovini američke kompanije Lucent za 40 milijardi
dolara. Obje vijesti negativno su se odrazile na raspoloženje
ulagača.
Gotovo nepromijenjen prošli je tjedan završio tokijski Nikkei
indeks, čija je vrijednost porasla za neznatnih 0,03 posto, na
13.877,77 bodova. Naime, analitičari procjenjuju kako je na tom
tržištu nastupilo razdoblje korekcije cijena, nakon gotovo osam
tjedana njihovog rasta, tijekom kojih su dionice poskupile u
prosjeku 20 posto. Najaktivnije dionice, u pozitivnom smislu, bile
su one najvećeg japanskog telekoma NTT DoCoMo-a i elektroničkog
diva Hitachia, dok su lošije poslovanje lani ili najave lošijeg
poslovanja u ovoj godini padom cijena osjetile dionice divova,
poput Nissan Motora i Japan Airlinesa.
Dok je tjedan započeo na najnižoj razini unazad tri tjedna (od
0,8755 dolara), euro se do kraja tjedna uspio oporaviti te je njegov
tečaj porastao za 0,58 posto, na 0,8806 dolara. U istom je postotku
dolar oslabio i u odnosu na talijansku valutu (na 2.197,56 lira), a
u odnosu na njemačku za nešto većih 0,60 posto - na 2,2193 marke.
Za najvećih 1,57 posto u odnosu na dolar ojačala je britanska funta
- na 1,4389 dolara, dok je za jedan dolar na kraju tjedna trebalo
izdvojiti 0,55 posto manje, odnosno 1,7418 švicarskih franaka.
Japanski jen oslabio je naspram dolara, i to za 0,62 posto, na
123,47 jena.
Nizak tečaj eura na početku tjedna treba pripisati bojazni tržišnih
sudionika zbog pobjede desničarske stranke Silvija Berlusconija na
talijanskim parlamentarnim izborima, zbog čega bi moglo započeti
razdoblje političke nestabilnosti u Italiji. Nagađanja kako
Europska središnja banka kupuje jedinstvenu europsku valutu na
deviznim tržištima iz komercijalnih razloga povisile su cijenu
eura sredinom tjedna, zasjenivši čak i smanjivanje kamatnih stopa u
SAD-u. No, taj rast, smatraju analitičari potrajat će samo do
oporavka američkih tržišta kapitala, što se osjetilo već u petak.
Vrijednost japanske valute, pak, pala je u odnosu na dolar, budući
da je trgovce prošla euforija oko izbora novog japanskog premijera,
a od njega još uvijek nema glasa o željno očekivanih detaljima
gospodarske reforme.
(Hina) rub ds