NEW YORK TIMES 2. IV. UPITNO ŠIRENJE NATO-A

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 2. IV. 2001. NATO treba rasti "Zaokret prema sukobljavanju kada su u pitanju američki odnošaji s Rusijom prijete potkopati širenje NATO-a u sjevernoj Europi, što bi, pak, moglo ozbiljno oštetiti američke sigurnosne interese. Ako sadašnje poteškoće opstanu, Moskva će pokušati povući crvenu crtu oko baltičkih zemalja i zadržati ih izvan NATO-a, na što će europski saveznici vjerojatno pristati. Ovo će, naposljetku, rezultirati temeljnim slabljenjem uloge NATO-a u utvrđivanju stabilnosti u posthladnoratovskoj Europi. Tijekom predsjedničke kampanje, pitanje širenja NATO-a nalazilo se među malo vanjskopolitičkih pitanja kojima su se bavili predsjednički kandidati. Za širenje su se zalagali i George W. Bush i Al Gore. Od devet zemalja koje su zatražile članstvo, Litva je najnaprednija kada su u pitanju vojni standardi NATO-a, a Letonija i Estonija ne zaostaju mnogo. Neuspjeh da se jedna od njih uključi u sljedeći krug širenja obeshrabrio bi zemlje- kandidatice za članstvo u NATO-u u njihovom nastojanju da postignu tražene standarde. Kada je predsjednik Clinton otvorio vrata NATO-a 1994. godine, neki su predviđali krizu u odnošajima s Rusijom. Ovo se nije dogodilo, uglavnom zbog toga što je Kremlj razumio kako širenje NATO-a ne prijeti ruskim interesima. Predsjednik Clinton pregovarao je i glede posebnog sigurnosnog partnerstva između NATO-a i Rusije, pojasnivši kako Ameriku više brine slaba nego snažna Rusija. Bushova administracija, ako i dalje ostane predana širenju NATO-a, treba položiti temelje glede ovog pitanja s Rusijom. Trebala bi početi od ublažavanja svoje retorike. Administracija može koristiti manje ratoborne riječi kako bi pojasnila da je zabrinuta glede ruske nuklearne proliferacije, Čečenije i dvosmislenog stava predsjednika Vladimira Putina prema demokraciji. Administracija bi trebala nastojati pronaći načine poboljšavanja suradnje između NATO-a i Rusije. Od nesreće podmornice Kursk, Rusi su dali za naslutiti kako su zainteresirani pregovarati s NATO-om glede sigurnosti na moru. NATO bi mogao predložiti izmjenjivanje informacija i koordiniranje u slučaju operacija spašavanja. Rusi žele raspravljati i o sustavu raketne obrane TMD, što je korisno jer predstavlja priznanje da je nuklearna proliferacija prijetnja koliko za Zapad toliko i za Rusiju. Konačno, Moskva želi, i zaslužuje, više utjecaja u mirotvornoj operaciji u Bosni. Bushova administracija Moskvi bi trebala pojasniti kako bi širenje NATO-a na baltičke zemlje unaprijedilo, osim naših, i ruske interese. Rusija želi stabilnost duž svojih zapadnih granica, susjede koji poštuju njezine ruske manjine, i napredne trgovačke partnere. Širenje NATO-a potiče takav razvoj stanja.(...) Tri najnovije članice NATO-a: Madžarska, Poljska i Češka, koje su u NATO ušle u prvom krugu širenja 1999. godine, zaključile su 10 sporazuma među sobom i sa svojim susjedima kako bi osigurale stabilne granice, potaknuli međudržavnu suradnju i počele rješavati probleme etničkih manjina. Nije slučajnost da Madžarska i Poljska uživaju najveće stope rasta u Europi. Konačno, NATO mora pojasniti da, kao što je to bio slučaj 1999. godine, ne namjerava pospremiti nuklearno oružje niti stacionirati strane vojnike na teritoriju novih država saveznica. Priključivanje baltičkih zemalja savezu nije jednadžba u kojoj dobitak NATO-a znači automatski gubitak Rusije. No ako administracija uskoro ne učini nešto kako bi Ruse uvjerila u suprotno, Rusija će vjerovati upravo u ovo. Tada će daljnje širenje postati tako složeno da bi prve tri nove članice NATO-a mogle ujedno biti i posljednje", piše Antony J. Blinken.