US-RU-CN-supersile-Politika US-12.III-NYT- SAD I KINA SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES12. III 2001.Guranje Pekinga u kut"Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio svoj interes za pridruživanje Sjedinjenim Državama i Europi u
programu proturaketne zaštite, izgledalo je da se stari suparnici zbližavaju. No jedan značajan suparnik, Kina, bio bi izostavljen. Kina je prestrašena proturaketnim obrambenim sustavom koji bi učinio njenu nuklearnu silu nemoćnom. Uključivanje Rusije, barem s kineske točke gledanja, samo bi dalje u opasnost dovelo globalnu sigurnost.Rusija nije bila istinski problem još od Reaganove adminsitracije. U stvari je i predsjednik George H. W. Busha kratko vrijeme pristajao na zajednički rusko-američki protubalistički raketni sustav. (...) Jedina veća sila ugrožena novom rundom prijedloga u vezi raketne obrane je Kina. I glavna posljedica ruske ponude za suradnju bila bi radikalno destabiliziranje dinamika globalne sigurnosti guranjem Kine u kut.Američka obavještajna služba procjenjuje da Kina ima između 16 i 20 nuklearnih raketa s po jednom bojevom glavom. Peking je najavio da
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
12. III 2001.
Guranje Pekinga u kut
"Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio svoj interes za
pridruživanje Sjedinjenim Državama i Europi u programu
proturaketne zaštite, izgledalo je da se stari suparnici
zbližavaju. No jedan značajan suparnik, Kina, bio bi izostavljen.
Kina je prestrašena proturaketnim obrambenim sustavom koji bi
učinio njenu nuklearnu silu nemoćnom. Uključivanje Rusije, barem s
kineske točke gledanja, samo bi dalje u opasnost dovelo globalnu
sigurnost.
Rusija nije bila istinski problem još od Reaganove adminsitracije.
U stvari je i predsjednik George H. W. Busha kratko vrijeme
pristajao na zajednički rusko-američki protubalistički raketni
sustav. (...) Jedina veća sila ugrožena novom rundom prijedloga u
vezi raketne obrane je Kina. I glavna posljedica ruske ponude za
suradnju bila bi radikalno destabiliziranje dinamika globalne
sigurnosti guranjem Kine u kut.
Američka obavještajna služba procjenjuje da Kina ima između 16 i 20
nuklearnih raketa s po jednom bojevom glavom. Peking je najavio da
će, ako će Sjedinjen Države početi raditi na bilo kojem
proturaketnom obrambenom sustavu, Kina udeseterostručiti svoju
nuklearnu silu.
Bushova administracija tvrdi da je proturaketna obrana na Pacifiku
nužna kako bi zaštitila Sjedinjene Države od napada Sjeverne
Koreje, no ne izgleda vjerojatnim da jedina svjetska supersila
treba graditi takav sustav za zaštitu od osiromašene 'otpadničke
države'. U krajnjem slučaju, Pekingu bi se moglo oprostiti ako
pretpostavlja da sjevernokorejski projektili predstavljaju
ispriku za korištenje proturaketne obrane radi razoružavanja Kine,
i zaštite Tajvana.
Za Kinu su američki proturaketni štit i Tajvan neizbježno povezani.
Ako Sjedinjne Države izgrade učinkovitu nacionalnu proturaketnu
obranu, Kina neće imati nikakvo nuklerano sredstvo za odvraćanje
kako bi obeshrabrila američku intervenciju u sukobu oko Tajvana.
Kina će stoga vjerojatno tumačiti američku proturaketnu obranu kao
obnavljanje vojnog savezništva između Sjedinjenih Država i
Tajvana, saveza kojega je Washington prestao isticati prije 30
godina. (...) Prošloga je tjedna Kina zapazila 'drastične
promjene' u svijetu i najavila povećanje vojnih troškova, do sada
bez presedana. Izgleda da će vjerojatno uslijediti brzo širenje
kineskog nuklearnog programa.
Rizik u predanosti Bushiove administracije proturaketnoj obrani je
u tome da bi mogao navesti Kineze na utrku u naoružanju. Za
Reaganove i Bushove stratege, koji su sada opet na vlasti, to je
pristup koji je porazio Sovjetski Savez. No mogao bi imati
neočekivane i vrlo opasne posljedice.", piše Trevor Corson.