2002. GODINA U HAAGU U ZNAKU SUĐENJA SLOBODANU MILOŠEVIĆU

Piše: Sanja Pucak ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Haško suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću događaj je koji je dominirao u desetoj godini postojanja Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY).#L# Na najznačajnijem suđenju za ratne zločine nakon Drugog svjetskog rata, koje je uz ogroman medijski interes započelo u Haagu 12. veljače, tužiteljstvo je do konca godine izvelo ukupno 140 svjedoka. Nakon što su tužitelji dovršili kosovski dio suđenja, izvođenje dokaza za Miloševićevu odgovornost za zločine u Hrvatskoj započelo je 26. rujna i tužitelji su izveli 16 svjedoka. Za stolom za svjedoke smijenili su se hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Nikola Samardžić, vođe hrvatskih Srba, srpski novinari i obavještajci, pripadnici srpskih snaga. Svaki iz svog kuta svjedoci su ispleli mrežu snažnih dokaza o umiješanosti Srbije i njezinih snaga u zločine u Hrvatskoj, te o Miloševićevoj krunskoj ulozi u provođenju plana etničkog čišćenja dijelova Hrvatske s ciljem njihova kasnijeg pripajanja Srbiji. Jedan od zadnjih svjedoka - bivši vođa probunjenih krajinskih Srba Milan Babić, po ocjeni tužiteljstva, toliko je uvjerljivo teretio Miloševića da su najavili odustajanje od 14 drugih svjedoka. Suđenje je u nekoliko navrata prekidano zbog Miloševićevih problema s visokim tlakom i sud je na koncu, na liječničku preporuku, uveo sporiji ritam suđenja. Snažne reakcije u hrvatskoj javnosti u rujnu je izazvala informacija da je bivši zapovjednik Glavnog stožera HV-a Janko Bobetko optužen za zločine počinjene u vrijeme operacije Medački džep. Hrvatska je ušla u pravni spor s Haškim sudom pokušavajući osporiti nalog za njegovo uhićenje ali i samu optužnicu, no Žalbeno je vijeće 29. studenog odbacilo hrvatske podneske. Hrvatska je dan prije toga aktivirala članak 59. pravila Haškog suda koji propisuje da država mora izvijestiti sud o razlozima neispunjenja naloga za uhićenje. General Bobetko je, naime, polovicom studenoga prebačen zbog pogoršanog zdravstvenog stanja u bolnicu. Slučaj Bobetko doveo je glavnu hašku tužiteljicu Carlu del Ponte u listopadu u drugi posjet Hrvatskoj. Njezin prvi posjet u 2002. - u svibnju bio je posvećen stradanjima Vukovara. U predmetu "Blaškić" žalbeno je vijeće u studenome iznenadilo javnost sazivanjem rasprave na kojoj su obrana bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića i haško tužiteljstvo bili pozvani iznijeti svoja stajališta o tome opravdavaju li novi dokazi, koje je u žalbenom postupku podnijela obrana, ponavljanje suđenja po nekim ili svim točkama optužnice. Žalbeno je vijeće za 49 dokaza ocijenilo da su vjerodostojni i da bi mogli pokazati da je presuda bila neutemeljena. Tužitelji do 6. siječnja moraju podnijeti protudokaze, nakon čega Vijeće donosi odluku o daljnjim koracima. Blaškić je prvostupanjskom presudom osuđen na 45 godina zatvora. Koncem godine završena je rasprava u predmetu "Tuta i Štela" i presuda protiv dvojice hercegovačkih Hrvata Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele za zločine počinjene na području Mostara i Jablanice u 1993. očekuje se početkom iduće godine. Veliko iznenađenje donio je početak listopada kada je bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić odlučila priznati krivnju i pokajati se za etničko čišćenje Bosne, a tužiteljstvo je zauzvrat odustalo od optužbe za genocid. U prosincu održana je rasprava o visini kazne na kojoj su tužitelji i obrana kao svjedoke izveli i nobelovca i logoraša Elija Wiesela, te bivšu američku državnu tajnicu Madeleine Albright. Haški sud u ovoj je godini donio četiri presude od kojih jednu pravomoćnu. Bosanski Srbin Mitar Vasiljević osuđen je na 20 godina za jedno od najtemeljitijih etničkih čišćenja u Bosni - ono u Višegradu; zapovjednik KP doma Foča Milorad Krnojelac osuđen je na 7,5 godina zatvora za zlostavljanja Bošnjaka, a paraplegičar Milan Simić na pet godina zatvora zbog progona Bošnjaka i Hrvata na području Bosanskog Šamca. Žalbeno vijeće u lipnju je potvrdilo prvostupanjsku presudu kojom su trojica bosanskih Srba Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač i Zoran Vuković osuđeni na 28, 20 odnosno 12 godina za silovanje i robovski odnos prema ženama koji su prvi puta postali zločin protiv čovječnosti. Pritvor u Scheveningenu ove je godine popunjen s novih 12 stanara među kojima su bili i optuženici za zločine u Hrvatskoj Milan Martić i Mile Mrkšić te najbliži Miloševićevi suradnici Dragoljub Ojdanić i Nikola Šainović, optuženi za zločine na Kosovu. Bivši ministar unutarnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković, optužen za ista djela, u travnju je počinio samoubojstvo na stepenicama Savezne skupštine u Beogradu. U sjeni Miloševićeva suđenja ove godine započela su još dva suđenja za genocid - jedno za područje Banja Luke protiv visoko rangiranih bosanskih Srba Radoslava Brđanina i Momira Talića, a drugo protiv prijedorskog liječnika Milomira Stakića. Haški sud povukao je optužnicu protiv admirala jugomornarice Milana Zeca, koji je bio optužen za napad na Dubrovnik. Prijavu Vijeću sigurnosti zbog nesuradnje zaradila je ove godine SRJ zbog neizručenja više od 10 osoba uključivši predsjednika Srbije Milana Milutinovića te Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, optužene za zločine u Vukovaru. Dvojica najtraženijih haških bjegunaca Radovan Karadžić i Ratko Mladić i 2002. godinu proveli su izvan dohvata haške pravde. (Hina) ps br