NJ 17.XI.-WAMS - HANS PETER RADATZ: O ISLAMU

NJEMAČKA WELT AM SONNTAG 17. XI. 2002. List donosi razgovor s orijentalistom Hansom-Peterom Raddatzom o opasnosti podčinjavanja demokracije pod islamom. - Gdje vidite bitan problem islama? = U islamu provođenje nasilja nije jednoznačno institucionalizirano kao na Zapadu. Ako se kod nas djeluje u okviru državnog monopola sile, to se događa u jasno definiranom pravnom sustavu s odgovarajućim institucijama. U islamu se primjena sile često vjerski legitimira i tako se zapravo najjačima otvara politička moć. - Što očekujete od muslimana u Njemačkoj? = Islamska zajednica u Njemačkoj u prvom redu treba emancipiranu raspravu o njezinoj budućoj ulozi u društvu, osobito vjerodostojnu razgradnju nedvojbeno postojećih potencijala nasilja. Tako 'Milli Goerues' provodi promidžbu koja njemačku demokraciju jamačno ne drži spasonosnim ciljem. U drugom redu islamska žena na njemačkom tlu mora koristiti prava koja joj jamči njemački ustav. Zbog toga je i ponajprije zbog toga važna naša potpora. - U čemu vidite najveći izazov? = Kuran i tradicija proroka zapravo svakoj islamskoj zajednici propisuju da dugoročno moraju i politički postati dominantne. Od toga zahtjeva muslimani moraju odustati. Moraju se odreći da svoj vjerski ukorijenjeni pravni sustav u sekularnoj državi u kojoj žive kao manjina, čine politički dominantnim temeljem. Taj zahtjev moramo uskratiti muslimanima - ili se moramo pomiriti s posljedicama. - A one bi bile? = Ako islam ostane u svojem ustroju koji vjeru ne odvaja od državnog prava vladanja, demokracija će se morati podčiniti, proces koji je očit u našem sve više islamskom tumačenju vjerske slobode - primjerice kod islamske pouke bez nadzora i rupca na radnom mjestu. I u crkvama ima sve više Kurana u kojima među ostalim stoji: 'Pobijte ih, naime nevjernike, gdje god ih nađete.' - Kažete da kršćansko-islamski dijalog ponajprije koristi islamistima. Zašto? = Jer islam idealizira kao snošljivog i odbija svaku naznaku na stvarnost kao mišljenje o neprijateljskoj slici. Tako se stvarno postojeći islam ne može prilagoditi. Tu se onda na islamskom tjednu u Bremenu očitovanim islamistima potvrđuje da su knezovi mira. Ako će se dijalog održati s ciljem paritetnog suživota, obje strane moraju činiti ustupke. - Gdje vidite budućnost islama? = U historizaciji Kurana. To bi značilo da muslimani privatiziraju svoju vjeru, što se u kršćanstvu dogodilo odavno. Tom privatizacijom i džamija bi se odvojila od koncepta islamske države. On bi još postojao, ali ne bi ga više mogli legitimirati vjerski stručnjaci. Islamska bi se vjera povukla na duhovne aspekte i odustala od zahtjeva za državnim i političkim vodstvom, uostalom razvitak koji bi pozdravili i brojni muslimani. Razgovor je vodila Miriam Hollstein.