FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PREDSTAVLJENA KNJIGA IGORA FISKOVIĆA "RELJEF KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV."

ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Knjiga "Reljef kralja Petra Krešimira IV." povjesničara umjetnosti Igora Fiskovića predstavljena je danas u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Knjiga "Reljef kralja Petra Krešimira IV." povjesničara umjetnosti Igora Fiskovića predstavljena je danas u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. #L# Djelo je objavljeno u nakladi Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a predstavili su ga urednik Ante Milošević, Joško Belamarić, Neven Budak, Miljenko Jurković i autor. Knjiga obrađuje srednjovjekovni reljef s prikazom vladara na prijestolju uz dvojicu pratilaca s krstionica katedrale u Splitu. Autori smatraju kako je riječ o ponajboljem majstoru kiparu iz sredine XI. st. u Dalmaciji. Kako je istaknuto na predstavljanju, Fisković je nepobitno dokazao da reljef ne predstavlja Krista, kako se dugo vremena smatralo, nego kralja Petra Krešimira IV., a reljef je nastao u Solinu u krunidbenoj bazilici kralja Zvonimira i tako se pobija tvrdnja da nije nastao u katedrali u Splitu, nego je ondje naknadno premješten. Predstavljači smatraju da je Fiskovićeva knjiga pravo remek djelo, koji je znanstvenim pristupom, odnosno sjajnom morfološkom analizom dokazao da reljef pokazuje spomenutoga hrvatskog kralja. Autor je u 12 opsežnih studija obradio sve segmente vezane uz reljef toga poznatog djela iz ranog srednjovjekovlja i to ikonografijom, spominjući i uzore po kojima je djelo nastalo kao i povijesne okvire nastanka. Fisković se pozabavio kulturnim i duhovnim pretpostavkama pojave reljefa, o mjestu reljefa u kiparstvu toga vremena i odnosu reljefa prema povijesti i baštini kasnog XI. st. Posebno je zanimljivo Fiskovićevo istraživanje izvornog položaja reljefa u Solinu, a zatim prenesenim i ugrađenim u zdenac splitske krstionice. U zaključku Fisković ističe kako se nastanak reljefa veže uz nositelja nacionalne krune koji je u jednu državu sjedinio Dalmaciju i Hrvatsku. Djelo pokazuje i slojevitost odnosno međusobnu povezanost crkvenih, političkih, ideoloških i kulturnih zbivanja u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi u doba Petra Krešimira IV., jednog od najvećih hrvatskih vladara. (Hina) ta az

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙