US-WP 28. X. NAZAD U EUROPU

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 28. X. 2002. Nazad u Europu "Istočna Europa i NATO ponovno se nalaze na čelu prioriteta američke vanjske politike nakon dugo vremena. Predsjednik Bush će donijeti odluku o izoliranju razbojničkog predsjednika Ukrajine i uključivanju Rumunjske i Bugarske u slijedeći krug širenja NATO-a. Bush će finalizirati i plan za stvaranje savezničkih snaga za brzo djelovanje za akcije u budućim Afganistanima. Irak, Kina i Rusija posljednjih su mjeseci zaokupili energiju i pozornost Bushove vlade. U sjeni iračke krize, dužnosnici u Washingtonu i Europi ipak su dogurali do konačne faze niz prijedloga koji će preoblikovati savez i samu Europu. U vrijeme otvorene kulturološke i političke nesloge između dvije strane Atlantika u pogledu Iraka, sporazuma iz Kyota i drugih pitanja, Europa je suočena s najopsežnijim valom promjena u ustanovama i sigurnosnim prioritetima od kraja Hladnog rata. Niti jedna američka vlada ne može si priuštiti da bude izočna iz Europe u vrijeme promjena koje bi mogle potrajati desetljećima. Osim toga, sve nije onako kakvim se čini. Američko-francusko natezanje u pogledu Iraka u Ujedinjenim narodima zasjenjuje činjenicu da ni sami Europljani nisu uspjeli ostvariti zajedničku politiku prema Iraku. Zbog toga Pariz i druge europske prijestolnice posvećuju više energije i pozornosti bilateralnim odnošajima s Washingtonom nego što su to činile dugi niz godina - što je i dobro i loše. S Njemačkom, rezultat veće usredotočenosti na Ameriku uglavnom je polučio loše rezultate. Kancelar Gerhardt Schroeder odlučno je odbio Bushov pristup Iraku tijekom njemačke izborne kampanje. No Berlin sada pruža maslinove grančice mira u vezi sigurnosne politike. Nakon početnog otpora američkih dužnosnika koji nisu bili spremni previdjeti tuđu kampanju demagogije, Washington se složio da njemačko-nizozemsko zapovjedništvo upravlja međunarodnim mirotvornim snagama u Afganistanu krajem godine. Ovaj korak američkim će poreznim obveznicima uštedjeti milijune dolara američke subvencije koja je Turskoj omogućila da privremeno obnaša zapovjednu dužnost. Glavni tajnik NATO-a, general George Robertson, pomogao je utrti put tom sporazumu u pogledu Afganistana. Američki dužnosnici tvrde kako je Robertson, na sastanku koji je prošlog tjedna održan u Bijeloj kući, Bushu predložio i obećavajuću zamisao o novom jedinstvu: Njemačka razmatra mogućnost preuzimanja vodeće uloge u opskrbljivanju europskih zemalja članica NATO-a novim vojnim zrakoplovima. Ovo bi barem u početku uključivalo i leasing zrakoplova C-17 proizvedenih u SAD-u. Robertson je u Washingtonu boravio i kako bi Busha izvijestio o konačnim pripremama za summit NATO-a u Pragu, krajem slijedećeg mjeseca. Predsjednik je sve bliži ostvarenju konsenzusa, koji već postoji u Europi, da se primi sedam novih zemalja članica - uključujući i Rumunjsku i Bugarsku, tvrde dužnosnici SAD-a. Mjesec dana kasnije, Europska Unija raspravlja o koracima za uključivanje 10 novih članica do 2004. godine. Najtamniji oblak koji se nadvio nad ovo ozračje promjene i širenja stiže iz Ukrajine, čijem će 'kontroverznom' (novinarska šifra za čelnike koji su vrijedni svake osude) predsjedniku, Leonidu Kučmi, biti uskraćena pozivnica za ceremoniju koja bi se trebala održati tijekom praškog summita NATO-a. Američki i britanski stručnjaci upravo su se vratili iz Ukrajine, u kojoj su istraživali navode kako je prije dvije godine ta zemlja Iraku prodala sofisticirani radar, kršeći tako međunarodni embargo. Stručnjaci će izvijestiti kako Ukrajinci nisu bili u stanju potkrijepiti svoje nijekanje tih navoda, obavijestili su me američki i europski izvori. Pomoć SAD-a je povučena dok traje istraga. Izvješće stručnjaka trebalo bi potaknuti ukidanje planiranog sastanka između Ukrajine i NATO-a, tijekom praškog summita, i tople dobrodošlice kojom je Kučma u Pragu trebao biti dočekan. Bush bi mogao pozvati 19 zemalja članica NATO-a da se Kučmu - koji je očito osobno odgovoran za tu ilegalnu prodaju - diplomatski izolira, naglašavajući istodobno potporu ukrajinskom narodu. Praški summit NATO će obvezati i na nove važne misije koje uključuju stabiliziranje još uvijek nestabilnih politika Istočne Europe, i preuzimanje novih sigurnosnih zadataka izvan teritorija saveza. Očekuje se i odobrenje NATO-ovih snaga za brzo reagiranje, koje bi trebale brojati 20.000 vojnika, a koje će uključivati i Francusku. Snage bi trebale rješavati krize i problem terorizma na periferiji Europe. 'Ovo smo trebali imati u Afganistanu, kada smo bili zatrpani ponudama za pomoć naših partnera iz NATO-a i nismo znali kako reagirati na njih', kazao je jedan američki dužnosnik. Robertson je prošlog tjedna u Washingtonu jednom prijatelju neslužbeno isto kazao jezgrovitije: 'Ako ti ljudi ponude pomoć, razmišljaš o načinima na koje im možeš omogućiti da ti ju i pruže'", piše Jim Hoagland.