FRANCUSKOM SE ŠIRI EUROSKEPTICIZAM

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 27. listopada (Hina) - Proširenje Europske unije s 15 na 25, najveće u njenoj povijesti, praćeno je u Francuskoj sa sve izraženijim skepticizmom, kako u javnosti tako i u stručnim i političkim krugovima.#L# Unatoč zvonkim uspjesima predsjednika Chiraca na europskome summitu u Bruxellesu - francusko-njemački dogovor oko financiranja proširenja Unije, oko zajedničke poljoprivredne politike, zatim dovođenje u pitanje "britanskog rabata", te postavljanje u pogon, nakon višegodišnjeg kvara, njemačko-francuskog motora - francuska je javnost sve "euroskeptičnija" kad je posrijedi budućnost Europske unije. Prema istraživanju koje je još ovoga proljeća provela Europska komisija, Francuska se našla među četiri zemlje Unije - uz nju su Austrija, Njemačka i Velika Britanija - u kojima je broj pristaša proširenja ne dostiže 50 posto, no, i među tom četvoricom, ona je jedina u kojoj je broj protivnika proširenja veći od broja pristaša: 47 spram 40 posto. Odsutnost javne rasprave oko europskih pitanja i strah od proširenja - konkurencija jeftinijih poljoprivrednih proizvoda s istoka kontinenta, premještanje francuskih poduzeća u socijalno nezaštićeni prostor istočnoeuropskih zemalja i time izazvani porast nezaposlenosti, prioritet koji proširenje daje koncepciji Europe kao "zoni slobodne trgovine" na račun produbljenja njene integracije, zatim višekratno potvrđena nemoć Europske Unije da se profilira kao politička i obrambena zajednica, samo su neki od činilaca koji utječu na porast euroskepticizma. Uoči irskoga referenduma najpoznatiji su se eurofili, poput zastupnika iz redova UDF, Jean-Louisa Bourlangesa, istaknutog eurofederalista, otvoreno zalagali za irsko "Ne", vidjevši u tome priliku da se ubrza rad Konvencije o europskoj budućnosti i odbace "apsurdne dispozicije Ugovora iz Nice". U stranačkim i stručnim raspravama koje polako pronalaze prostora u medijima, Europi se ponajviše spočitava "manjak demokracije" te se za primjer uzima upravo irski referendum, način na koji su politička klasa i "usmjereni" mediji, zajedno s orkestriranim pritiscima što su ih na Irsku vršile brojne euro-institucije, poništili prošlogodišnje "ne" te proizveli potrebnu referendumsku većinu. Odluka da se krene u proširenje Unije prije nužne reforme institucija i donošenja temeljnog zakona, vidi se kao nastavak tačerizacije Europske unije - novo veliko tržište s 500 milijuna potrošača - a ne kao bitan iskorak u pravcu stvaranja istinske kontinentalne političke, ekonomske i obrambene unije. Proširenje - kako se ističe u pojedinim stručnim krugovima - nije rezultat suradnje već "jednosmjernog" djelovanja kojemu se zemlje- kandidati, u ponižavajućoj utrci i međusobnom nadmetanju, moraju povinovati, zadovoljiti kriterije selekcije u određenju kojih nisu sudjelovale te otvorili svoja ranjiva gospodarstva oštroj euro- konkurenciji. Spor koji je izbio za briselskog summita oko pitanja financiranja proširenja, reforme zajedničke poljoprivredne politike, pomoći regionalnom razvitku, poštivanja Pakta o stabilnosti, "britanskoga rabata" i slično, predočava, ističu francuski euroskeptični eurofili, kakvu će "nemilosrdnu ekonomsku politiku" voditi Unija prema novim članicama, poglavito u onim sektorima u kojima su potonje konkurentne. Poljaci su posebno ljuti na "britanski rabat" jer će, počevši od 2004., nerazvijena Poljska morati uplaćivati godišnje 232 milijuna eura radi financiranja te povlastice koju od 1984. uživa razvijena Velika Britanija. Sva ova pitanja, kako to sugerira čak i glasilo poslovnih krugova Les Echos, mogla bi postati neugodna kad Francuzi budu pozvani da se putem referenduma izjasne o reformi europskih institucija. (Hina) fcet sd