AT-E-FR-DE-EU-PROŠIRENJE-POLITIKA-Organizacije/savezi-Poljoprivreda-Makrogospodarstvo-Vlada au 27. X. APA: summit eu u bruxellesu: svi su nešto dobili i nešto žrtvovali AUSTRIJAAPA27. X. 2002.U Bruxellesu je izostao veliki financijski
debakl"Veliki je financijski debakl izostao. Na sastanku na vrhu u Bruxellesu petnaest je šefova država i vlada iznenađujuće brzo i 'miroljubivo' postiglo kompromis o 'vrućem kestenu' u vidu budućih subvencija za poljoprivredu i strukturnih fondova za nove članice, koje bi trebale ući članstvo EU 2004. g. Time je otklonjena i posljednja zapreka uspješnom završetku sada već petogodišnjih pregovora o pristupu, koje EU vodi s osam država iz sastava nekadašnjeg istočnog bloka, te sa Ciprom i Maltom - planiranom sredinom prosinca ove godine u Kopenhagenu. Doduše, posebnim zaslugama za postizanje kompromisa mogu se pohvaliti ponajprije Francuska i Njemačka. Naime, usprkos početnim potpuno suprotstavljenim pozicijama o budućnosti subvencija za poljoprivredu, njemački kancelar Gerhard Schroeder i francuski predsjednik Jacques Chirac uspjeli su neposredno uoči sastanka na vrhu postići prihvatljivi kompromis, čijoj se usisnoj snazi - usprkos nekim manjim promjenama - nije više moglo oduprijeti ni preostalih 13 zemalja-partnera.
arstvo-Vlada
AUSTRIJA
APA
27. X. 2002.
U Bruxellesu je izostao veliki financijski debakl
"Veliki je financijski debakl izostao. Na sastanku na vrhu u
Bruxellesu petnaest je šefova država i vlada iznenađujuće brzo i
'miroljubivo' postiglo kompromis o 'vrućem kestenu' u vidu budućih
subvencija za poljoprivredu i strukturnih fondova za nove članice,
koje bi trebale ući članstvo EU 2004. g. Time je otklonjena i
posljednja zapreka uspješnom završetku sada već petogodišnjih
pregovora o pristupu, koje EU vodi s osam država iz sastava
nekadašnjeg istočnog bloka, te sa Ciprom i Maltom - planiranom
sredinom prosinca ove godine u Kopenhagenu. Doduše, posebnim
zaslugama za postizanje kompromisa mogu se pohvaliti ponajprije
Francuska i Njemačka. Naime, usprkos početnim potpuno
suprotstavljenim pozicijama o budućnosti subvencija za
poljoprivredu, njemački kancelar Gerhard Schroeder i francuski
predsjednik Jacques Chirac uspjeli su neposredno uoči sastanka na
vrhu postići prihvatljivi kompromis, čijoj se usisnoj snazi -
usprkos nekim manjim promjenama - nije više moglo oduprijeti ni
preostalih 13 zemalja-partnera.
Doduše, Njemačka nije uspjela u ulozi 'blagajnika' progurati
maksimalistički zahtjev za postupnim smanjivanjem izravnih
subvencija za seljake čiji je cilj bilo otklanjanje prijetnje u
vidu lavine troškova. No, ustupke je morao napraviti i nekadašnji
ministar poljoprivrede Jacques Chirac. Naime, rasprava o mjerama
štednje u okviru izdvajanja za poljoprivredu, teških nekoliko
milijardi eura, neće biti odgođena do nakon 2006. g., kada će EU
obuhvaćati i deset novih članica. Francuska se već sada obvezala da
će od 2007. g zamrznuti izdvajanja - doduše, uz skroman inflatorni
balans. Za dosadašnjeg glavnog korisnika subvencija za
poljoprivredu ta se susretljivost nije podrazumijevala sama po
sebi.
I deset kandidata za pristup može biti zadovoljno rezultatima iz
Bruxellesa. U Kopenhagenu će vjerojatno biti signalizirano dugo
žuđeno zeleno svjetlo za njihov pristup EU. Doduše, morat će
progutati i gorku pilulu. Naime, nekoć priželjkivana zlatna kiša iz
Bruxellesa bit će svedena na nekoliko rijetkih kapi. Doduše, deset
novih članica moći će od godine pristupa - 2004. - računati na
izravne subvencije ali će one postupno u razdoblju od deset godine
biti izjednačene s razinom EU.
Europska zajednica neće budućim članicama omogućiti pretjerano
širok manevarski prostor. Napokon, navedenih 10 zemalja kuca na
vrata Bruxellesa a ne obratno. Parola glasi 'uzmi ili ostavi' - iako
je političari EU službeno opovrgavaju. U početnoj će fazi i novac iz
strukturnih fondova EU, namijenjen slabo razvijenim područjima,
teći u vrlo tankom mlazu. Šefovi EU ustraju na štednji i na tom
području. U razdoblju do 2006. g. nove članice ne mogu očekivati
više od ukupno 23 milijarde eura - iako njihov životni standard
dijelom jako zaostaje za razinom prisutnom u 15 aktualnih članica
EU.
Doduše, 'prijelomni uspjeh' u Bruxellesu, koji dansko
predsjedateljstvo EU stavlja na sva zvona, ne smije zavarati i
prikriti činjenicu da uistinu teška pitanja nisu ni dotaknuta. Još
je uvijek potpuno otvoreno pitanje raspodjele dogovorenih ušteda u
resoru poljoprivrede među pojedinim članicama i sudbina radikalne
i odavno nužne reforme zajedničke poljoprivredne politike, koju je
predložio povjerenik EU Franz Fischler. Austrijanac bi mogao
ispasti gubitnikom u borbi za manje skupu poljoprivredu koja bi
manje opterećivala okoliš. Sastanak na vrhu u Bruxellesu nije baš
bio dobar predznak", zaključuje Denise von Cles.