E-EU-PROŠIRENJE-Politika EUROPSKA UNIJA O PROŠIRENJU UZ NADU ZA IRSKI "DA" NA REFERENDUMU Izvještava: Damir MuštovićBRUXELLES, 20. listopada (Hina) - Ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak i utorak na sastanku u
Luxembourgu raspravljat će o više tema među kojima je najvažnija proširenje Unije na 10 zemalja srednje i istočne Europe, uz uvjet da Irska na ponovljenom referendumu ne onemogući proces širenja što se, prema prvim rezultatima, vjerojatno neće dogoditi.
Izvještava: Damir Muštović
BRUXELLES, 20. listopada (Hina) - Ministri vanjskih poslova
Europske unije u ponedjeljak i utorak na sastanku u Luxembourgu
raspravljat će o više tema među kojima je najvažnija proširenje
Unije na 10 zemalja srednje i istočne Europe, uz uvjet da Irska na
ponovljenom referendumu ne onemogući proces širenja što se, prema
prvim rezultatima, vjerojatno neće dogoditi.#L#
Prvi dan sastanka počet će raspravom o stanju na Bliskom istoku.
Nakon uvodnog izlaganja Visokoga predstavnika Europske unije za
vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane, očekuje se da će
ministri Petnaestorice izraziti žaljenje zbog nedostatka
napretka, te potvrditi pravo Izraela na obranu, ali i naglasiti
kako uništavanje palestinske infrastrukture nimalo ne pridonosi
smirivanju stanja.
Europski jugoistok za koji u EU upotrebljavaju termin "zapadni
Balkan" bit će također tema sastanka, i to s naglaskom na nekoliko
točaka.
Ministri bi se trebali osvrnuti na rezultate izbora u BiH, i
naglasiti potrebu nastavka snažnih reformi u toj zemlji. Očekuje se
rasprava i o predsjedničkim izborima u Srbiji, crnogorskim
parlamentarnim izborima, a upozorit će se i na nužnost dovršenja
teksta ustavne povelje nove srpsko-crnogorske države.
Ministri će ukazati na važnost lokalnih izbora na Kosovu 26.
listopada, razgovarati o uspostavi nove makedonske vlade, te kako
se očekuje, usvojiti odluku o početku pregovora s Albanijom o
Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Također, još jednom će ponoviti i nužnost suradnje zemalja s
Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) u Den Haagu svih zemalja
u regiji, a predsjedatelj Vijeća, danski ministar vanjskih poslova
Per Stig Moeller, u utorak bi kolege trebao upozoriti na snažnu
poruku koju je o nedostatnoj suradnji Hrvatske i SR Jugosalvije s
Tribunalom izrekla njegova Glavna tužiteljica Carla Del Ponte, za
vrijeme posjeta Bruxellesu početkom prošlog tjedna.
Ministarsko vijeće u ponedjeljak će se još odnosima s Rusijom uoči
summita EU-Rusija u Kopenhagenu 11. studenoga, uspostavi dijaloga
između EU i Irana glede stanja ljudskih prava u toj zemlji, a
izrazit će i svoju duboku šokiranost teorističkim napadom na Baliju
i ponoviti odlučnost Unije u borbi protiv terizma.
Obala Bjelokosti i Sjeverna Koreja također se spominju kao moguće
teme rasprave, ali te informacije još nemaju službenu potvrdu.
Drugog dana ministri Petnaestorice govorit će o prijedlogu
uspostave Fonda solidarnosti EU za pomoć zemljama članicama u
slučaju katastrofalnih poplava, poput onih koje su pogodile
Njemačku, Češku i Austriju ovoga ljeta, a raspravljat će i o
načinima razrješenja situacije oko Kalinjingrada, ruske enklave
koja bi nakon proširenja ostala potpuno fizički odvojena od matice
Rusije.
Tema nad temama bit će proširenje Europske unije, odnosno pripreme
za sastanak predsjednika država i vlada u četvrtak i petak, na kojem
bi trebale biti donesene odluke koje bi omogućile da na summitu u
Kopenhagenu Unija postane veća za deset novih članica.
Činjenica je da su u posljednji trenutak iskrsnuli neki neočekivani
problemi jer je u petak pregovore o uvjetima tržišnoga natjecanja
dovršila samo Malta, dok je Češku i Slovačku u tome onemogućila
nejedinstvenost članica EU-a, odnosno sukob interesa s, kako se
čuje, Austrijom, Nizozemskom i Španjolskom.
Osim ukupne ocjene stanja deset zemalja kandidata, ministri
Petnaestorice će raspravljati o subvencijama za poljoprivredu,
strukturnom razvoju i unutarnjoj politici novih članica pri čemu
velike razlike postoje ne samo između zemalja kandidata i
Petnaestorice, nego i među samim članicama Unije.
Ministri će također pokušati pripremiti teren kako bi Europsko
vijeće moglo donijeti odluke o prijelaznim mjerama za Vijeće i
Europski parlament koje će omogućiti njihovo funkcioniranje u
razdoblju neposredno nakon ulaska novih članica.
Trebali bi pripremiti i odluke o redosljedu rotacije država na
mjestu predsjedatelja Unijom, raspodjeli zastupničkih mjesta u
parlamentu nakon 2004. te o vrijednosti pojedinoga glasa i pragu za
kvalificiranu većinu u Europskom vijeću od 1. siječnja 2005.
godine.
(Hina) dam maš