FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 21. X. APA: EUROPA I NIJE BAŠ ODUŠEVLJENA PROŠIRENJEM?

AT-E-eu-anketa-Organizacije/savezi-Demografija-Politika au 21. X. APA: europa i nije baš oduševljena proširenjem? AUSTRIJAAPA21. X. 2002.Anketa: glavna zadaća EU-a jest mir i sigurnost u Europi"Glavna zadaća Europske unije jest očuvanje mira i sigurnosti u Europi - to se mišljenje provlači i među stanovništvom cijele Europske unije i među stanovništvom Austrije, izjavili su u ponedjeljak u Beču istraživači javnog mnijenja Peter Ulram iz agencije Fessel-Gfk i Hatto Kaefer iz predstavništva Povjerenstva EU u Beču prilikom predstavljanja rezultata ankete 'Eurobarometer'.90 posto stanovništva EU i 87 posto Austrijanaca smatra da to pitanje treba imati status najvišeg prioriteta među zadaćama EU-a. Cjelokupno stanovništvo EU smatra borbu protiv terorizma i protiv nezaposlenosti podjednako važnom kao i osiguranje mira. U Austriji se pak borba protiv nezaposlenosti našla na drugom mjestu - nakon osiguranja mira. Borba protiv terorizma zauzela je šesto mjesto ali je podupire 82 posto ispitanika.Ulram je kazao da je nakon ulaska FPOE u vladu u veljači 2000. u Austriji uvijek većina građana podupirala proširenje EU. Još krajem devedesetih godina situacija je bila drugačija - u to je
AUSTRIJA APA 21. X. 2002. Anketa: glavna zadaća EU-a jest mir i sigurnost u Europi "Glavna zadaća Europske unije jest očuvanje mira i sigurnosti u Europi - to se mišljenje provlači i među stanovništvom cijele Europske unije i među stanovništvom Austrije, izjavili su u ponedjeljak u Beču istraživači javnog mnijenja Peter Ulram iz agencije Fessel-Gfk i Hatto Kaefer iz predstavništva Povjerenstva EU u Beču prilikom predstavljanja rezultata ankete 'Eurobarometer'. 90 posto stanovništva EU i 87 posto Austrijanaca smatra da to pitanje treba imati status najvišeg prioriteta među zadaćama EU-a. Cjelokupno stanovništvo EU smatra borbu protiv terorizma i protiv nezaposlenosti podjednako važnom kao i osiguranje mira. U Austriji se pak borba protiv nezaposlenosti našla na drugom mjestu - nakon osiguranja mira. Borba protiv terorizma zauzela je šesto mjesto ali je podupire 82 posto ispitanika. Ulram je kazao da je nakon ulaska FPOE u vladu u veljači 2000. u Austriji uvijek većina građana podupirala proširenje EU. Još krajem devedesetih godina situacija je bila drugačija - u to je vrijeme još većina građana odbijala taj proces. Po sadašnjoj anketi austrijsko stanovništvo zagovara među kandidatima u prvom redu pristup Mađarske (61 posto ispitanika) i - po Ulramu - 'tipičnih otoka za odmor' Cipra i Malte (43 odnosno 48 posto). Većina građana podupire po njegovim riječima i pristup Slovenije EU-u (odbija ga 43 posto ispitanika). Što se pak tiče svih ostalih kandidata za pristup EU-u kao i ostalih zemalja-nasljednica bivše Jugoslavije, te Rumunjske, Bugarske, Albanije i Turske, većina građana odbija njihov pristup europskoj zajednici, napominje Ulram. Istodobno bi Austrijanci po njegovim riječima u krugu članica EU posebno rado vidjeli Švicarsku i Norvešku iako te dvije zemlje uopće nisu kandidati za pristup. Komentirajući navedene rezultate, Ulram i Kaefer zaključili su da Austrijanci priželjkuju 'malene, bogate, zapadne zemlje poput njihove vlastite - i Mađarsku'. No, simpatije se razlikuju od zemlje do zemlje i često se temelje na povijesnim razlozima i 'stereotipnom imageu zemalja'. I stanovništvo EU kao cjelina načelno je otvoreno prema prijemu 'pojedinih ili svih država koje žele pristupiti EU'. Najizraženiju naklonost prema proširenju pokazuju Grci i Danci (81 odnosno 78 posto). Austrija sa 65 posto ispitanika za i 23 posto ispitanika protiv proširenja zauzima mjesto u sredini. Posebno izraženu skepsu prema proširenju pokazuju pak Francuzi - 33 posto ispitanika odbija proširenje a samo 50 posto podupire taj proces. Austrijanci smatraju da su posebno dobro informirani o proširenju EU: sa 44 posto 'dobro' i 'vrlo dobro' informiranih ispitanika Austrija zauzima čak drugo mjesto u okviru EU - na prvom mjestu nalazi se Finska (51 posto dobro informiranih ispitanika). Prosjek u EU iznosi pak samo 21 posto ispitanika koji se smatraju dobro informiranima. Posebno loše informiranima smatraju se Britanci (14 posto) a slijede Italija i Portugal (po 16 posto). Stanovništvo EU i dalje snažno podupire pravo pojedinih članica na veto: u prosjeku 50 posto ispitanika zagovara pravo na veto - u Austriji udio zagovornika iznosi čak 67 posto. Za ukidanje tog prava najsnažnije se zalažu Belgija, Nizozemska i Njemačka s rezultatima od oko 30 posto. Ukidanju prava na veto posebno se pak protive Danci i Grci sa 71 odnosno 69 posto ispitanika", navodi novinar na kraju priloga.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙