FR-DE-GB-BL-integracije-Diplomacija-Vlada-Organizacije/savezi franc-le monde od 22.10.02. uvodnik o proširenju eu-a FRANCUSKALE MONDE22.X.2002.Europa dvadeset petorice"Irsko 'da' otvara vrata proširenju Europske unije na dvanaest
novih članova u 2004. i logičnoj i poželjnoj pomirbi kontinenta pedeset godina nakon njegove podjele. Referendum je poštedio Europu od velike krize i to je pohvalno. Pitanja oko kojih se petnaestorica ne slažu danas su odveć brojna, a proeuropsko raspoloženje mnogih sadašnjih vlada je preslabo, da ne kažemo negativno, da bismo se mogli nadati da će kriza iznjedriti bilo kakav europski zanos. Iz nje bi moglo proizići manje, a ne više Europe.Međutim, obzorje nipošto nije vedro. Petnaestorica se sada moraju dogovoriti o proračunskim uvjetima proširenja koje se, zanimljivo, mora provesti s istim proračunom. Ukratko, treba načiniti preraspodjelu novca iz Bruxellesa, što ponovno postavlja problem poljodjelskih troškova na koje odlazi 40 posto proračuna. Francuska je osamljena u svojoj nepopustljivoj želji da ništa ne mijenja do 2006., što bi moglo potkopati proračunsko pitanje na sljedećem susretu na vrhu u Kopenhagenu u prosincu.
FRANCUSKA
LE MONDE
22.X.2002.
Europa dvadeset petorice
"Irsko 'da' otvara vrata proširenju Europske unije na dvanaest
novih članova u 2004. i logičnoj i poželjnoj pomirbi kontinenta
pedeset godina nakon njegove podjele. Referendum je poštedio
Europu od velike krize i to je pohvalno. Pitanja oko kojih se
petnaestorica ne slažu danas su odveć brojna, a proeuropsko
raspoloženje mnogih sadašnjih vlada je preslabo, da ne kažemo
negativno, da bismo se mogli nadati da će kriza iznjedriti bilo
kakav europski zanos. Iz nje bi moglo proizići manje, a ne više
Europe.
Međutim, obzorje nipošto nije vedro. Petnaestorica se sada moraju
dogovoriti o proračunskim uvjetima proširenja koje se, zanimljivo,
mora provesti s istim proračunom. Ukratko, treba načiniti
preraspodjelu novca iz Bruxellesa, što ponovno postavlja problem
poljodjelskih troškova na koje odlazi 40 posto proračuna.
Francuska je osamljena u svojoj nepopustljivoj želji da ništa ne
mijenja do 2006., što bi moglo potkopati proračunsko pitanje na
sljedećem susretu na vrhu u Kopenhagenu u prosincu.
Nadalje, ako se svlada prva zapreka, dvadeset pet zemalja morat će
odobriti proširenje, što najavljuje nove teške referendume. Oni će
to lakše proći na istoku, u deset zemalja kandidata s brojnim
seoskim stanovništvom, što pomoć poljodjelcima bude veća i što se
manje bude razlikovala od pomoći koju primaju naši proizvođači u
regiji Beauce ili u Bavarskoj. G. 2004., ako se sve dobro završi,
deset kandidata moglo bi ući u Uniju. No doći će do drugih teškoća,
budući da sustav odlučivanja s dvadeset petoricom koji je u
prosincu 2000. bio izmijenjen u Nici, ne zadovoljava. Ne treba
zaboraviti upozorenje Iraca koji su prvi put, prošle godine, odbili
ratifikaciju zbog njegove pogubne zamršenosti i nemoći političara
da ga jasno i jednostavno rastumače.
Zato je rad Konventa za europski Ustav kojim predsjeda Valery
Giscard d'Estaing iznimno važan. On treba omogućiti da se izgradi
Europa koja će biti jasnija u svojim političkim i gospodarskim
ciljevima, a ujedno uspješnija i jasnija u svom djelovanju i
onemogućiti stalna sitna pogađanja svake godine i u svezi sa svim
temama. Ustav mora biti jednostavan i odvažan u nakani da javnosti
pomiri s Europom.
U tom smislu možemo samo čestitati Joschki Fischeru, njemačkom
vicekancelaru, ministru vanjskih poslova i vođi Zelenih u svojoj
zemlji, što je odlučio da će osobno zastupati Saveznu Republiku u
Konventu. To je veseo znak potvrđene europske sklonosti naših
susjeda. Veliku Britaniju zastupa Peter Hain koji je vrlo blizak
premijeru Tonyju Blairu. Francuska vlada pak još nije pokazala
nikakvo zanimanje", piše u uvodniku lista.