BRUXELLES, 25. listopada (Hina) - Zaključcima predsjedništva u petak je u Bruxellesu uspješno okončan izvanredni sastanak Europskog vijeća, čime je omogućen završetak procesa proširenja Europske unije na 25 članica na summitu EU u
Kopenhagenu.
BRUXELLES, 25. listopada (Hina) - Zaključcima predsjedništva u
petak je u Bruxellesu uspješno okončan izvanredni sastanak
Europskog vijeća, čime je omogućen završetak procesa proširenja
Europske unije na 25 članica na summitu EU u Kopenhagenu.#L#
Iako tako nije izgledalo još u četvrtak ujutro - novinari su
sastanak predsjednika država i vlada zemalja članica EU nazivali
"Summitom svih opasnosti u Bruxellesu", a dansko predsjedništvo
je, očekujući vrlo duge i mukotrpne pregovore, najavljivalo da
"nitko neće otići dok se ne postigne dogovor" - europski čelnici
suglasili su se u predviđena dva dana sastanka oko svih pitanja
vezanih za proširenje, a potvrdili su i jedinstveno stajalište
unije oko pitanja Kalinjingrada.
Nakon dogovora koji su oko najspornijeg pitanja - subvencija
poljoprivredama novih članica - uoči početka summita postigli
francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard
Schroeder, čije su zemlje bile prevodnici sukobljenih strana
unutar unije, otvoren je put za konsenzus ne samo o tom, nego i o
drugim važnim pitanjima sastanka.
To i jest bio zadatak ovog izvanrednog sastanka Europskog vijeća,
jer je dansko predsjedništvo moralo dobiti jedinstvene
pregovaračke pozicije unije za završne pregovore oko financijskih
i proračunskih paketa, koje će predstaviti zemljama kandidatima
već u ponedjeljak na sastanku u Kopenhagenu.
Na temelju tih pozicija unija od budućih članica očekuje što bržu
izradu vlastitih programa i potreba za pomoću, kako bi se u završnim
pregovorima u prosincu u Kopenhagenu precizno uglavile točke
Pristupnog sporazuma (Accession Treaty) koji će nove članice
potpisati u travnju u Ateni.
Što se financijskih i proračunskih pitanja tiče, europski čelnici
prije svega su u briselskim zaključcima ponovili temeljno načelo -
da se ukupan fond sredstava koje je unija predvidjela kao troškove
proširenja još u Berlinu 1999. mora poštovati, odnosno da je nužna
krajnja proračunska disciplina.
Unutar tih 40,1 milijarde eura predviđenih za razdoblje 2004.-
2006., od kojih će Unija priskrbiti 25, a zemlje kandidati 15
milijardi, predsjednici europskih država i vlada dogovorili su se
da na poljoprivredne subvencije otpada 9,5 milijardi eura koje će
zemlje kandidati dobivati po tzv "phasing in" konceptu Europske
komisije. On predviđa početak subvencija 2004. u iznosu od 25 posto
od razine koju primaju sadašnje članice unije. Taj bi se iznos u
iduće tri godine povećavao za pet posto, a od 2007. porast bi bio
desetpostotni sve do 2013., kad je predviđeno izjednačavanje s
poljoprivrednicima petnaestorice.
Najveći dio sredstava - oko 25 milijardi eura, predviđen je za
strukturne subvencije, odnosno fond solidarne pomoći nerazvijenim
regijama novih članica. Dansko predsjedništvo zalaže se za
smanjenje tih sredstava na 23 milijarde eura, a zemlje neto-
unosioci (Njemačka, Nizozemska, Švedska i velika Britanija)
željele bi da ukupna svota ne premaši 21,4 milijarde.
Europski čelnici potvrdili su i postojanje proračunskog
kompenzacijskog fonda kojim je predviđeno da zemlje kandidati
2004. dobiju 1,6 milijardi eura, a da Uniji ne plaćaju ništa, kako
bi nakon ulaska u uniju imale veće financijske koristi nego prije
ulaska. To je osobito važno za financijski najjače nove članice -
Cipar, Češku, Mađarsku, Maltu i Sloveniju - koje bi bez
kompenzacija odmah nakon ulaska postale neto-unosioci.
Ostatak predviđenih sredstava predviđen je za programe potpore
unutarnjoj politici novih članica, osobito za jačanje institucija
državne uprave.
Europsko vijeće u Bruxellesu također je odlučilo podržati odluku
Ministarskog vijeća iz Luksemburga oko predloženog rješenja za
pitanje prometnog povezivanja Kalinjingrada s Rusijom.
Tako će ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na summmitu EU-Rusija
predložiti uvođenje posebnih putnih dokumenata (FTD - Facilitating
Travel Documents) od 1. srpnja 2003. za sav izravni promet između
Kalinjingrada i Rusije, a dogovorena je izrada studije o mogućnosti
uvođenja posebnih brzih izravnih vlakova kojima bi se između dvije
destinacije moglo putovati bez posebnih dokumenata. No, na
inzistiranje Litve, odluka o tome bit će donesena tek nakon njezina
pridruživanja EU.
Bruxelleski sastanak potvrdio je i prijedloge o broju i važnosti
glasova u Europskom vijeću tijekom prijelaznog razdoblja i nakon 1.
siječnja 2005.
Prošireno Europsko vijeće od ulaska novih članica do kraja 2004.
imat će 124 glasa, a za odluke će trebati najmanje 88. Najviše
glasova, po 10, imat će Njemačka, Velika Britanija, Francuska i
Italija, a od novopridošlih Poljska - 8 glasova. Najmanje, po 2
glasa, imat će Cipar i Malta, kao i dosad najmanja članica
Luksemburg.
Od 1. siječnja 2005. vijeće će raspolagati s 321 glasom, ali će
raspon između najmanjeg broja glasova (Malta - 3) i najvećeg
(Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija po 29) bitno je
veći. Za odluke će trebati najmanje 232 glasa.
Što se Europskog parlamenta tiče, od 2004. povećava se na 732
zastupnička mjesta, a nove će članice imati onolik broj zastupnika
kao što je predviđeno Deklaracijom br. 20 Sporazuma iz Nice, uz
pripadajući broj mjesta nakon raspodjele 50 mjesta koja su u Nici
bila predviđena za Bugarsku i Rumunjsku.
(Hina) dam rt