S PRIBLIŽAVANJEM POČETKA SUMMITA EU, PROBLEMI SE UMNOŽAVAJU

BRUXELLES, 24. listopada (Hina) - Što se više približava početak izvanrednog summita EU, koji je trebao razriješiti neke među najvećim problemim proširenja Unije, kako bi pregovori formalno mogli biti dovršeni na summitu u Kopenhagenu, sve se više otvara Pandorina kutija posebnih interesa pojedinih članica Unije koji prijete ako ne potpunim neuspjehom, onda mogućim bitnim produljenjem procesa proširenja.#L# Iako sastanak predsjednika šefova država i vlada EU službeno počinje radnom večerom sudionika u čevrtak, u rano poslijepodne su se na ručku sastala dvojica u ovom trenutku presudnih političara za uspjeh summita u Bruxellesu. Francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder, daleko od očiju javnosti, pokušavaju uoči početka izgladiti velike razlike među dvjema državama glede funkcioniranja proširene EU u budućnosti, nakon što im to nije uspjelo prije desetak dana. Temeljni problem između Berlina i Pariza je potpuno oprečno stajalište oko pitanja subvencija za poljoprivredu, budući da Njemačka taj oblik izravnih plaćanja želi postupno potpuno ukinuti za sve, i nove i stare članice, a da Francuska, kao najveći korisnik sredstava za poljoprivredu, na to apsolutno nema namjeru pristati. No Chirac, poznat po iznimno dobrom snalaženju u vrlo teškim situacijama, odlučio je smanjiti pritisak na Francusku, kojoj se počelo prigovarati da ugrožava proširenje, a istodobno ostvariti cilj, tako što je u otvorio nove fronte u bitki za sredstva EU. Najavio je da je spreman razgovarati o smanjenju subvencija za poljoprivredu, ali samo ako Velika Britanija odustane od europskog rabata i ako se smanje izdvajanja EU za strukturnu pomoć, osobito Španjolskoj. Smanjenjem strukturnih sredstava Pariz računa povećati subvencije za poljoprivredu, a spominjanjem Španjolske otvara slabu točku Njemačke. Berlinu smanjenje strukturne pomoći nije blisko zbog činjenice da je jedan od većih korisnika strukturnih fondova španjolska podružnica Volkswagena SEAT, a u sukob će nedvojbeno ući i sama Španjolska, koja je, potpuno zanemarivši proklamiranu solidarnost s drugim članicama, upravo zbog SEAT-a i onemogućila uspješan završetak pregovora o poglavlju tržišnog natjecanja sa Slovačkom, iz straha da namjeravano otvaranje pogona SEAT-a u Bratislavi ugrozi njezinu automobilsku industriju. Britanski rabat, odnosno 3,1 milijardu eura koje London svake godine dobiva kao povrat uloženih sredstava u uniju, posebna je priča koja za cilj ima, čini se, tek apsolutno onemogućavanje bilo kakvog dogovora. Britanija, naime, još od vremena Margaret Thatcher, uživa u toj povlastici i danas je smatra stečenim pravom o kojem ne namjerava ni raspravljati do 2006., do kad je dogovoren sadašnji način funkcioniranja. Izvukavši te elemente na površinu, Chirac zapravo pokušava otvoriti borbu svih protiv svih u obrani vlastitih interesa i tako s Francuske maknuti stigmu krivca za usporavanje procesa proširenja koja joj je u jednom trenutku prijetila. Dansko predsjedništvo Unijom i Europska komisija očajnički pokušavaju vratiti duhove u bocu, naglašavajući kako pitanje britanskog rabata nije na dnevnom redu bruxelleskog summita, ali ako Schroeder i Chirac ne uspiju naći zajednički jezik, danska agenda proširenja, koja bi trebala kulminirati dovršetkom pregovora sa zemljama kandidatima na summitu u Kopenhagenu, doista bi mogla doći u pitanje. (Hina) dam nab