DANSKA NAJAVILA TRAJANJE SUMMITA EU "DOK NE BUDE DOGOVORA"

Piše: Damir Muštović BRUXELLES, 23. listopada (Hina) - Sastanak predsjednika država i vlada Europske unije, najavljen za četvrtak i petak u Bruxellesu, mogao bi trajati i duže, jer "nitko neće otići dok se ne postigne čvrsti dogovor", najavilo je u srijedu dansko predsjedništvo EU.#L# Stalni predstavnik Danske pri EU Poul Skytte Christoffersen rekao je na konferenciji za novinare da je Danska prilikom preuzimanja predsjedanja Unijom obećala određene stvari, koje ima namjeru ispuniti. "Dansko predsjedništvo rezerviralo je hotelske sobe (za sudionike summita) do nedjelje. Mogao bi ovo biti dugi sastanak, jer nitko neće napustiti Bruxelles prije nego što postignemo dogovor", rekao je Christoffersen. Je li se pritom šalio ili je to doista mislio pokazat će tijek održavanja izvanrednog sastanka Europskog vijeća, jer su problemi koje treba razriješiti doista složeni, iako su teme samo dvije - proširenje EU i pitanje Kalinjingrada. Prema planu danskog predsjedništva, sastanak u Bruxellesu treba postići suglasnost i donijeti odluke o najvažnijim financijskim, proračunskim i institucionalnim pitanjima, kako bi Unija, krajem listopada ili početkom studenoga, na sastanku s predstavnicima zemalja kandidata mogla predstaviti svoje jedinstveno stajalište i pokazati im što, sukladno tome stajalištu, od njih očekuje. Tu će se Vijeće suočiti s golemim preprekama, koje izviru iz vlastitih interesa nekih članica europske Petnaestorice, poput Njemačke i Francuske, što je pokazao i neuspjeli sastanak kancelara Gerharda Schroedera i predsjednika Jacquesa Chiraca prošlog tjedna. Te su se dvije moćne članice Unije javno sukobile oko pitanja europskih subvencija poljoprivredama zemalja članica, jer Njemačka zagovara postupno ukidanje tih beneficija i to u potpunosti, za sve zemlje, a ne samo nove članice. Francuska, kao najveći korisnik poljoprivrednih beneficija, o tome ne želi ni čuti, već će, suprotno tome, u Bruxellesu nastojati ostvariti smanjenje predviđenih sredstava namijenjenih kao pomoć strukturnom razvitku i unutarnjoj politici novih članica kako bi više novca ostalo upravo za poljoprivredu. Ta dva stajališta uoči summita djeluju potpuno nepomirljivo, iako ni izdaleka nisu jedina oko kojih se spore čelnici Petnaestorice, jer i druge članice imaju svoje interese. Ako se svemu tome pridoda Nizozemska, opterećena problemima s vlastitom vladom i činjenicom da u odnosu na veličinu zemlje najviše daje Uniji, koja se pita tko će sve to platiti, doista je krajnje nejasno hoće li i kako Danska uspjeti u svojem naumu, neovisno o tome koliko dugo ne "puštala" vodeće europske političare kućama. Ni pitanje Kalinjingrada, ruske enklave koja će nakon širenja EU ostati potpuno fizički odvojena od Rusije, neće predsjednicima država i vlada donijeti predah jer rješenje prometnog povezivanja Kalinjingrada s maticom, a bez narušavanja teritorijalne suverenosti Litve, čini se barem jednako teško ostvarivim kao i pitanja proširenja. Navodno su se ministri vanjskih poslova u utorak u Luksemburgu uspjeli dogovoriti o prijedlogu koji bi, prema njihovom mišljenju, trebao biti prihvatljiv i Rusiji i kojemu bi podršku, kao jedinstvenom stajalištu s kojim će Unija baratati sa summitu s Rusijom u studenom u Kopenhagenu, trebali dati i sudionici summita u Bruxellesu. No na novinarski upit o tome da pojasni o kakvom je prijedlogu riječ, budući da je Rusija dosad u potpunosti odbijala sve prijedloge koji su uključivali bilo kakav posebni putni dokument za tranzit između Kalinjingrada i Rusije, a da je Litva to isto činila s prijedlozima koji to nisu predviđali, Christoffersen je dao vrlo općenit odgovor. "Mi taj prijedlog smatramo pristojnim i za Rusiju, jer se dogovor mora postići ako se ne želimo dovesti u situaciju da se u Litvi od 1. siječnja 2003. provodi puni vizni režim prema svima koji pod njega potpadaju. A upravo će se to dogoditi ako ne bude dogovora", rekao je Christoffersen. Opći je dojam da su problemi s kojima se trebaju suočiti europski čelnici preveliki da bi ih se riješilo na dvodnevnom summitu. No Danska je odlučna u namjeri da pod svaku cijenu u Bruxellesu ostvari obećane konkretne rezultate, jer bi inače mogla biti ugrožena ukupna agenda njezinog predsjedanja uključujući i završetak pregovora te pozivanje novih članica u člansto Unije na summitu u Kopenhagenu. (Hina) dam maš