BRUXELLES:SUMMIT EU POČINJE, ALI NIJE SIGURNO KAD ĆE ZAVRŠITI

Piše: Damir Muštović BRUXELLES, 24. listopada (Hina) - Izvanredni sastanak Europskog vijeća počet će u četvrtak odvojenim radnim večerama predsjednika šefova i vlada, odnosno ministara vanjskih poslova zemalja članica EU.#L# Na tim radnim večerama i sad već općepoznatim "razgovorima uz kamin" politički čelnici europske petnaestorice trebali bi načelno dogovoriti stajališta oko dva problema kojima će se summit baviti - proširenjem Unije i Kalinjingradom - kako bi ih u petak na dvjema radnim sjednicama mogli samo potvrditi i s jedinstvenim stajalištem izaći na završnu konferenciju za više od tisuću novinara koji prate summit. Takav bi razvoj situacije bio sukladan najavama i očekivanjima prije summita. Ono što će se dogoditi, međutim, moglo bi se bitno nrazlikovati od tog scenarija. Dansko je predsjedništvo već u srijedu najavilo da "nitko neće napustiti Bruxelles dok se ne postigne dogovor, a hotelske sobe rezervirane su do nedjelje" i vrlo je moguće da se summit doista produži barem za jedan dan, jer Danci na svaki način pokušavaju ostvariti obećani ritam procesa proširenja. U sklopu pitanja proširenja unije Europsko vijeće trebalo bi donijeti cijeli niz odluka koje bi omogućile da se proces proširenja doista okonča završnim pregovorima sa zemljama kandidatima u prosincu u Kopenhagenu, kojima bi onda preostalo tek formalno potpisivanje sporazuma o članstvu u travnju u Ateni. U Bruxellesu će unija, kako se očekuje, potvrditi procjene Komisije da Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija ispunjavaju političke, a da će biti spremne na ispunjenje i gospodarskih kriterija nužnih da postanu punopravne članice EU od 2004. godine. Prema programu danskog predsjedništva, nakon toga bi pregovori ušli u konačnu fazu, u kojoj bi Unija već u ponedjeljak u Kopenhagenu zemljama kandidatima morala izložiti svoje jedinstveno pregovaračko stajalište oko financijskih i institucionalnih pitanja, kako bi i same zemlje kandidati potom znale što se od njih očekuje i mogle izraditi potrebne programe. To zajedničko stajalište mora se dogovoriti u Bruxellesu kako bi se planirani ritam mogao ostvariti, ali međusobno nepomirljiva stajališta nekoh članica EU oko ključnih financijskih i proračunskih pitanja prijete neočekivanim teškoćama u odvijanju summita. Pod financijskim i proračunskim pitanjima čelnici EU morat će se usuglasiti o subvencijama za poljoprivredu, strukturni razvoj i unutarnju politiku novih zemalja članica, ali to usuglašavanje pretpostavlja odricanja nekih važnih članica petnaestorice, jer se ukupna svota dogovorena za proširenje u Berlinu 1999. ne smije probijati. Problem je u partikularnim interesima pojedinih zemalja koje bi one morale smanjiti, ako već ne i potpuno odustati od njih, da bi se proširenje unije moglo nastaviti unutar postavljenih vremenskih i financijskih okvira. Tako bi Francuska morala prihvatiti smanjenje subvencija za poljoprivredu sadašnjim članicama za dva posto svake godine do konačne promjene načina potpore tom sektoru, Njemačka, Španjolska i još neke zemlje morale bi odobriti smanjenje strukturne pomoći, a Velika Britanija morala bi dopustiti mogućnost smanjenja rabata od 3,1 milijarde eura koje svake godine kao povrat sredstava dobija zajedničkog proračuna EU. Činjenica je da najveće proširenje u povijesti Europske unije stoji mnogo novaca - samo je za strukturnu pomoć u prve tri godine predviđeno 25,5 milijardi eura - a da tradicionalni neto-unosnici (zemlje koje u uniju više unose nego iz nje dobivaju) poput Njemačke i Nizozemske, upozoravaju da ni u kojem slučaju ne mogu u proračun izdvajati više nego do sada, već zahtijevaju da se njihov ukupni suficit u proračunu smanji s 25,5 na 21,4 milijarde eura u prve tri godine nakon proširenja. Stoga sve ovisi o međusobnom dogovoru europskih čelnika na summitu u Bruxellesu, jer će u tom slučaju biti lakše potići i jedinstvenost unije oko pitanja Kalinjingrada i s tim stajalištem izaći pred Rusiju na sastanku u Kopenhagenu u studenome kako bi se prije iduće godine pronašlo rješenje problema prometne povezanosti te ruske enklave s Rusijom nakon ulaska Litve u EU. Što se institucionalnih pitanja tiče, očekuje se da Europko vijeće potvrditi novu raspodjelu glasova prema kojoj će djelovati u razdoblju od ulaska novih članica do kraja 2004.(124 glasa), kao i novu preraspodjelu nakon 1. siječnja 2005. (321 glas). Također će potvrditi raspodjelu mjesta u proširenom Europskom parlamentu od 732 zastupnika te činjenicu da će se sadašnji ritam rotacije zemalja na mjestu predsjedavajućeg unijom zadržati do 2006., a da će novi sustav redoslijeda predsjedavanja dovršiti najkasnije godinu dana nakon ulaska novih članica. Očekuje se da će sudionicima summita izvješće o stupnju reformi europskih institucija podnijeti predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Giscard D'Estaing. (Hina) dam nab